Od medijskog obrazovanja do aktivnog sudjelovanja

Istraživači i istraživačice okupljene u tematsku mrežu “Medijsko obrazovanje je važno” predstavili su istraživanja o medijskim navikama u Hrvatskoj.

pripremila:
Ivana Pejić
FOTO: Robin WorrallL on Unsplash

Mladi su kritični prema tradicionalnim medijima, digitalnim alatima i ulozi medija u društvu, ali kritičko promišljanje ne motivira mlađe generacije na aktivnije sudjelovanje u društvu, istaknuto je na konferenciji Medijsko obrazovanje ostaje važno, održanoj u četvrtak, 20. srpnja u Kući ljudskih prava u Zagrebu. 

Na događaju su istraživači i istraživačice okupljeni u tematsku mrežu Medijsko obrazovanje je važno predstavili tri istraživanja o medijskim navikama u Hrvatskoj. Prvo je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku građana i građanki Hrvatske, drugo na nastavnicama Hrvatskog jezika i razredne nastave, a treće na studentima FER-a, Medicinskog fakulteta u Rijeci i Medicinskog fakulteta u Osijeku.

“Medijsko obrazovanje je u modernom društvu ključno za uključivanje u ključne političke procese; jednom riječju, za aktivno sudjelovanje u društvu”, naglasio je Paško Bilić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, koji je bio jedan od istraživača. Također je dodao kako je zanimljivo da razina obrazovanja uopće ne utječe na način konzumacije medija kod mladih. 

Lana Ciboci Perša iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i Hrvatskog katoličkog sveučilišta upozorava kako nastavnici većinom žele da medijsko obrazovanje ostane dijelom kurikuluma Hrvatskog jezika, što nije bio slučaj u ranijim istraživanjima. No zanimljivo je da čak 38 % ispitanika i ispitanica vjeruje da je Informatika predmet kroz koji učenici stječu najviše medijskih kompetencija, što uopće nije cilj tog predmeta. Istaknula je i da više od polovice ispitanih nastavnika smatra da bi medijsko obrazovanje trebalo imati vlastiti obrazovni predmet, što bi u postojećem kurikularnom okviru bilo vrlo teško izvedivo.

“Kvizovi znanja su im omiljeni žanrovi (oko 90 %), a najmanje vole reality emisije (oko 12 %), lifestyle emisije i religijske emisije (14 %). Istovremeno im nedostaje kritičkog odnosa prema vlastitoj sposobnosti prosudbe vjerodostojnosti informacija koje pronađu na Internetu”, kazao je Juraj Petrović, docent na FER-u, predstavljajući ključne nalaze istraživanja provedenog sa studentima FER-a, Medicinskog fakulteta u Rijeci i Medicinskog fakulteta u Osijeku, o medijskim navikama i stavovima studenata.  

“Mediji su na udaru, novinarke i novinari pod pritiskom, a dezinformacije, na kojima netko profitira, šire se munjevitom brzinom. Medijsko obrazovanje mora biti u fokusu u budućnosti”, zaključio je Dražen  Hoffmann iz Gonga, koordinatora tematske mreže u kojem sudjeluje još deset organizacija civilnog društva i akademskih institucija: Pragma, Telecentar, Kurziv, Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, Bacači sjenki, Dječji kreativni centar DOKKICA, Info zona, Centar za kulturu Zlatna vrata, Institut za razvoj i međunarodne odnose i Fakultet elektrotehnike i računarstva.

Na događaju su predstavljeni edukativni video-materijali nastali u slopu projekta Medijsko obrazovanje je važno.MOV, kao i edukativna platforma

Objavljeno
Objavljeno

Povezano