Blic Nakon podužeg čekanja suvisle reakcije Europske unije na krizu koja će po svim pokazateljima biti najdublja globalna recesija od Velike depresije, Europska komisija 27. svibnja predstavila je financijski plan koji bi trebao osigurati održiv i uključiv oporavak država članica od pandemije koronavirusa. Uz novi instrument za oporavak gospodarstva vrijedan 750 milijardi eura, predložen je i izmijenjeni Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. godine od 1100 milijardi eura koji bi, pored saniranja štete, trebao trasirati put nekim progresivnijim politikama. Osnove europskog oporavka koncentrirane su tako na Europski zeleni plan, u okviru kojeg se između ostalog predviđa jačanje kružne ekonomije, razvoj projekata obnovljivih izvora energije, čišći transport i logistika, poticanje željezničkog putovanja, čiste mobilnosti u gradovima i regijama i slično.
Dok Komisija program EU nove generacije (Next generation EU) predstavlja kao ambiciozan iskorak u izgradnji nove Unije, zastupnici iz polja kulture ističu kako on ne osigurava dovoljno sredstava za sektor koji spada među najteže pogođene globalnom zdravstvenom krizom. “Iako predloženi plan za oporavak ima svoje dobre strane, iznosi predviđeni za programe obrazovanja, kulture i mladih duboko su razočaravajući i jednostavno nisu u skladu s izjavom predsjednice komisije o važnosti budućih generacija, obrazovanja i kulture”, napisala je Sabine Verheyen, predsjedateljica Odbora za kulturu i obrazovanje EU, u zajedničkoj izjavi koju potpisuje s Massimilanom Smerigliom, Michaelom Šojdrovom i Milanom Zverom.
Predloženi plan oporavka, naime, znatno smanjuje proračune programa Erasmus+, Kreativne Europe i Europskog solidarnog korpusa, u odnosu na originalni prijedlog Komisije za proračunsko razdoblje od 2021. do 2027. Kreativna Europa, jedini program EU-a posvećen kulturi, koji potiče i podržava europsku kulturnu suradnju, već je sad podfinanciran, što primjećuje i sama Komisija u izvještaju iz 2018. godine. “Stopa uspješnosti opada iz jednog programskog razdoblja u drugo, pokazujući da je program nedovoljno financiran u odnosu na potencijal koji stvara; velik broj dobrih prijava se odbacuje”, stoji u izvještaju.
Međutim, umjesto povećanja budžeta koji se pokazuje kao dio rješenja, Komisija je radi korak unatrag i smanjuje ukupni iznos za Kulturnu Europu s 1,64 milijarde eura iz prethodnog prijedloga iz svibnja 2018., na 1,52 milijarde eura u novom prijedlogu proračuna. To znači da u novom, “ambicioznom” paketu za oporavak teškom 1,85 bilijuna eura, u najvećem proračunu u povijesti Europske unije na kulturu odlazi svega 0,8 % sredstava.
“Ovo je prilično neambiciozan i kratkovidan potez u strategiji koja je izričito usmjerena novim generacijama i stvaranju otpornijih i održivih društava. Također, potpuno zanemaruje katastrofalne posljedice koji je pandemija koronavirusa imala na kulturni i kreativni sektor”, poručuju iz Culture Action Europe, mreže koja niz godina bori za bolju poziciju kulture na razini Europske unije. “Uzimajući u obzir sve inicijative koje Kreativna Europa pokriva, proračun koji ima nije dostatan da osigura potrebnu potporu za ovaj već sad prenapregnuti i nedovoljno financirani program. Udvostručavanje proračuna Kreativne Europe koje godinama tražimo, hitnije je no ikad”, poručuju.
Kulturni i kreativni sektor na razini Europske unije zapošljava 8,4 milijuna ljudi, od čega su gotovo polovica mladi koji najčešće rade u nesigurnim i prekarnim uvjetima, bez socijalne zaštite. Stoga Culture Action Europe u svojim zahtjevima, pored udvostručenja proračuna, traži i da se u kohezijske fondove, kao što je REACT-EU namijenjen podršci radnicima u regijama i sektorima koji su najviše pogođeni pandemijom, uključi i kulturne subjekte. “Da obnovimo održivu post-pandemijsku Europu, potpora i ulaganje u kulturu nije opcija, već nužnost”, zaključuju. Zahtjevi su u obliku peticije adresirani Europskoj komisiji, a podržati ih možete ovdje.
ObjavljenoObjavljeno
