Pripremila: Hana Sirovica
“Devet punih tjedana nakon početka nastave na daljinu, najranjivije su grupe djece u potpunosti ili djelomično isključene iz odgojno-obrazovnog procesa te je time narušeno njihovo ljudsko pravo na obrazovanje”, stoji u otvorenom pismu koje su uputile GOOD inicijativa, udruge Are You Syrious? i Romska organizacija mladih Hrvatske te Srpsko narodno vijeće.
Njihov dopis upozorava kako u trenutnoj provedbi nastave na daljinu djeci kojoj hrvatski nije materinji jezik nisu osigurani osnovni uvjeti za praćenje nastave. Kao ključan se problem izdvaja HRT-ov televizijski program Škola na Trećem, u čijem se okviru ne izvodi pripremna ili dopunska nastava hrvatskog jezika za djecu koja ne znaju ili ne poznaju dovoljno hrvatski jezik.
Odnosi se to na svu djecu koja ne pripadaju dominantnoj etničkoj grupi, no u posebno se teškom položaju nalaze djeca izbjeglice i djeca Romi. Osim jezične prepreke u praćenju nastave, oni nerijetko žive u slabijim socioekonomskim uvjetima te ih posebno pogađa nedostatak osnovnih tehničkih uvjeta za praćenje nastave i prostora za rad. Na tom tragu, iz nalaza ankete koju je Mreža za podršku romskoj djeci REYN-Hrvatska provela na uzorku 65 škola u kojima se školuju romska djeca vidljivo je kako najveći problem uz nedostatne uvjete za učenje predstavlja nedostatak obiteljske podrške u svladavanju gradiva.
Osim toga, zbog zatvaranja škola učenici i obitelji koji žive u siromaštvu ili u riziku od siromaštva, kao i druga djeca koja pripadaju marginaliziranim grupama, izgubili su različite oblike pomoći i podrške koje su inače dobivali kroz školski sustav poput besplatnog obroka za dijete, psihološke i podrške u učenju. U trenutnoj konfiguraciji nastave, nastavnici i učenici na manjinskim jezicima prepušteni su tako sami sebi i manjinskim institucijama.
GOOD inicijativa te druge organizacije i inicijative posljednjih su tjedana slali upite Ministarstvu znanosti i obrazovanja upozoravajući na diskriminaciju prema romskoj, srpskoj, izbjegličkoj i drugoj djeci nedominantnog etničkog porijekla i kojima hrvatski nije materinski jezik. Navode također kako su zahtjevi manjinskih udruga i stručnjaka prethodno upućeni i Ministarstvu, HRT-u, Agenciji za odgoj i obrazovanje i pravobraniteljicama upozoravali na akutni nedostatak Škole na Trećem, no odgovora nadležnih još uvijek nema.
Osim što ne uzima u obzir potrebe one djece kojoj hrvatski nije materinji jezik, program televizijske nastave ne uključuje ni najosnovnije prilagodbe djeci s teškoćama u razvoju. “Za djecu s teškoćama u učenju ili razvoju kojima je potrebno prilagoditi nastavu, dodatni materijali i smjernice nisu dostupni, a u televizijskim programima izostaje i minimum koji bi se mogao osigurati poput prevoditelja na znakovni jezik u donjem desnom kutu ekrana”, upozoravaju u otvorenom pismu. Uz popis zahtjeva koji su dostupni ovdje, najavljuju i kako zbog svega navedenog upućuju pritužbu UN-ovu Odboru za prava djeteta.
Nažalost, čini se kako nepovoljan položaj u pristupu nastavi na daljinu predstavlja tek produžetak izostanka podrške obrazovanju djece koja ne pripadaju dominantnoj skupini, kao i nastavak prakse institucionaliziranog nemara i opresije prema manjinskoj djeci. “Imajući na umu kako deprivilegiran položaj romske, izbjegličke i druge manjinske djece nije nepoznanica, pitamo se jesu li ova djeca nehotice ispuštena iz organizirane nastave na daljinu ili je njihovo ispuštanje nastavak politike koja ih je ostavila na ‘pristojnoj’ udaljenosti?”, upitale su okupljene inicijative i udruge.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Objavljeno
