Blic Strip-kolektiv Komikaze ovu je godinu započeo uz priznanje jednoga od najvećih svjetskih strip festivala, francuskog Angoulêmea. Nagrada u kategoriji alternativnog stripa potvrdila je značaj kolektiva koji već skoro pa dva desetljeća okuplja autore_ice iz regije, ali i šire, inzistirajući na afirmaciji nezavisnog stvaralaštva i političnosti stripovske forme.
Komikaze su upravo objavile novo virtualno izdanje, 53. broj zine-a koji predstavlja trinaest različitih autorskih rukopisa s lokalne i inozemne scene. E-izdanje dostupno je na njihovoj stranici, a riječ je tek o malenom dijelu aktivnosti što ih ovaj kolektiv planira u godini koja je spletom okolnosti postala “virtualna”, objašnjava nam Komikazina pokretačica i urednica Ivana Armanini. “Na nezavisnoj strip sceni nema i još neko vrijeme neće biti festivala, izdanja i distributerske scene. Zato su web izdanja još važnija za autorski strip i održavanje kontinuiteta”, kazala je, naglasivši i kako bilježe porast posjeta stranici na kojoj osim regularne produkcije izdanja, objavljuju online radionice i izložbe.
Nevolje s kojima se udruge u nezavisnoj kulturi trenutno, ali i inače susreću nisu zaobišle ni Komikaze, pa su blistav početak godine vrlo brzo zasjenili pandemija, potres i hrvatska kulturna politika. “Ministarstvo kulture nastavlja politiku gušenja časopisa pa tako i našeg, unatoč tome što smo jedini časopis autorskog stripa u regiji koji objavljuje domaće autore_ice”, objasnila nam je Armanini, naglasivši kako su odobrena sredstva za ovogodišnji program također krajnje neizvjesna zbog zaustavljanja financiranja koje je najavio Grad Zagreb. Pribroji li se tomu i činjenica da im je potres ugrozio radni prostor, realizacija programa postaje veliki izazov.
Usprkos svemu, Komikaze za ovu godinu najavljuju podulji niz različitih virtualnih izdanja. “Period nastajanja web izdanja je kvartalan pa mislim da će naredni brojevi više reflektirati radikalne životne promjene koje su nas zatekle. Strip autori_ce i inače najviše crtaju ‘od doma’, iz zatvorenih, osamljenih i uglavnom meditativnih situacija tako da iz autorske perspektive, ako zanemarimo klasni kontekst, nema velike razlike”, dodaje o trenutnim okolnostima. Između ostaloga, u pripremi je “niz poslastica iz arhive”, virtualna izdanja Beđomatika i Femicomixa, kao i Covix, novo izdanje koje će obraditi aktualnu temu virusa. Ako ovaj popis aktivnosti svjedoči izdržljivosti nezavisne stripovske scene, najnoviji broj Komikazinog zine-a mnogo govori o njezinoj raznolikosti.
“Svaki strip je drugačiji i teško je ikoga posebno izdvojiti budući da se radi o autorskom stripu i izdanjima koja su krojena prema ključu različitosti. Autorica Nikolina Fuzul nas je razveselila sjajnim primjerima apstraktne strip-naracije kojima se premijerno predstavlja u Komikazama, jednako kao i danska autorica Rikke Villadsen koja je do sada objavila čak dva albuma za poznatu američku izdavačku kuću Fantagraphics. Njezin strip U Indiji ima zanimljiv scenarij koji s vrlo malo sredstava moćno ilustrira indijsku svakodnevicu. Prvi dio dugometražnog stripa Hiperborejac Damira Stojnića na 26 stranica prati prelijepog hermafrodita u priči inspiriranoj teorijom Wilhelma Reicha o spolnoj indoktrinaciji i supresiji libida u totalitarnim režimima i klerikalnim krugovima. Tu je i nova apsurdna poslastica Luka Čačića s nazivom Poštar uvijek zvoni dva puta, u kojoj se autor kroz vrlo pročišćen lineran crtež duhovito scenaristički poigrava sa zapakiranom glavnom junakinjom koju poštar odnosi na nepoznatu adresu”, objašnjava Armanini.
Uz nabrojane autore_ice i našu sugovornicu, 53. broj Komikaza uključuje radove Chiare Zilioli, Apolonije Lučić, Aidena Kvarnstroma, Armanda Genca i Federice Pizzutilo, Korine Hunjak, Barbare Miše i Nikše Jankovića te nudi širok i šarolik presjek stilova, pristupa stripu i različitih generacija koje djeluju u ovom mediju.
ObjavljenoObjavljeno
