Blic Malo koja pojedinačna pripovijest takvom težinom podsjeća na katastrofu devedesetih kao ona o Josipu Reihl-Kiru, mirotvoračkom načelniku osječke policije, likvidiranom u srpnju 1991. godine upravo zbog svojih nastojanja da do ubijanja ne dođe. U Kirovom ubojstvu, koje su, po svemu sudeći, omogućile i potpomagale lokalne i državne strukture, u sramotnom pravosudnom tretmanu slučaja, a onda i u sistemskom službenom zaboravu Kira, sadržane su neke od najrječitijih istina o našoj državi i njezinoj “demokratskoj tranziciji” tijekom proteklih 30 godina.
Kao i u slučaju druge “teške” baštine na ovim prostorima, obilježavanje sjećanja na Reihl-Kira uglavnom je prepušteno izoliranim inicijativama, poput onih civilnog društva. Nezaobilazna je u tom smislu izložba Ko je tebi Reihl-Kir? beogradskog Centra za kulturnu dekontaminaciju, otvorena 2010., a potom postavljena u više gradova Hrvatske, Slovenije, BiH i Srbije. U domaćem kontekstu vrijedi istaknuti Lunarov mural Rhythm of the Saints, realiziran u suradnji Centra za mirovne studije i obitelji Reihl-Kir i naslikan na unutarnjim zidovima napuštene zgrade nekadašnjeg Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, iz koje je, kako je navedeno na CMS-ovoj stranici, “Reihl-Kir zadnji put otišao iz Osijeka živ”. Što se pak službenog odavanja počasti tiče, kao usamljeni primjer stoji preimenovanje osječkog dijela Tenjske ceste, na kojoj je ubijen, u Ulicu Josipa Reihl-Kira 1999. godine.
Doprinos popunjavanju te goleme komemorativne praznine ovih dana nastoje dati đakovačka udruga ARLA i njeni osječki partneri REART i PARTWISH, koji organiziraju ciklus događanja pod nazivom Gdje je nestao Kir? Kako navodi ARLA-ina Marta Džaja, poticaj je bilo čitanje i promocija istoimenog romana Elvisa Bošnjaka, nakon čega je uslijedila prijava na Clubture-HR: Program razmjene i suradnje u 2022. godini, koji provodi Savez udruga Klubtura. Kako stoji u službenoj najavi, “projekt je zamišljen kao holistički umjetnički pristup jednoj od važnih prešućivanih tema u Slavoniji”, pri čemu je, napominje Džaja, cilj “pristupiti temi iz različitih perspektiva – književnosti, vizualne umjetnosti i glazbe”. Konkretnije, riječ je o trima događanjima u trima različitim gradovima u Hrvatskoj: promociji Bošnjakovog romana, koja se održava 17. svibnja u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, zatim glazbeno-poetskom performansu u Osijeku 1. srpnja, na dan Kirova stradanja, te oslikavanju murala na temu mira, koji će biti otkriven 25. srpnja, na Kirov rođendan. Džaja ističe kako svojom inicijativom pokušavaju “pronaći mjesto Kiru, s kojim država ne zna što da radi”, podsjećajući da se ni u udžbenicima ne susrećemo s njegovim spomenom. Dugoročni plan je da inicijativa preraste u festival pomirenja, koji će biti mjesto trajnog pamćenja Kirovog otpora ubilačkim namjerama nacionalnih elita početkom devedesetih godina.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura na prekretnici koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
