Tema Piše: Matija Mrakovčić
Na konferenciji za medije 23. svibnja u prostorijama ureda Cjelovite kurikularne reforme, Ekspertna radna skupina u sastavu Boris Jokić, Branislava Baranović, Suzana Hitrec, Tomislav Reškovec, Zrinka Ristić Dedić, Ružica Vuk i Branka Vuk, pozvala je ministra Predraga Šustara da se do 25. svibnja u 10 sati osvrne na zaključke Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu da kurikularna reforma nije usklađena sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije te da u Ekspertnu radnu skupinu treba ući još deset novih stručnjaka. Ukoliko izostane reakcija ministarstva i javni poziv školama za eksperimentalnu provedbu ne bude raspisan, Ekspertna radna skupina spremna je odstupiti.
Bez prisustva oporbenih zastupnika, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu pod predsjedanjem Gordane Rusak usvojio je zaključak da je Ekspertnu radnu skupinu za kurikularnu reformu obrazovanja potrebno proširiti s deset novih članova s različitih područja. Isti je zaključak Rusak, kao gostujuća članica, pokušala predložiti i na ranijoj sjednici Odbora za ravnopravnost spolova, no nije naišla na podršku članova tog odbora. Do usvajanja zaključka bez prisutnosti oporbe došlo je jer je Rusak zamijenila redoslijed točaka dnevnog reda na traženje dvoje zastupnika HDZ-a, od kojih je jedna Sanja Putica, ujedno i zamjenica predsjednice Odbora za ravnopravnost spolova na čijoj se sjednici ranije nije pojavila. U kontekstu političkih manipulacija kurikularnom reformom nije naodmet spomenuti i da je član Odbora za obrazovanje HRAST-ov predsjednik Ladislav Ilčić, ključni čovjek za pitanja obrazovanja u Karamarkovu timu koji je pregovarao s Mostom.
Sjednice održane 19. svibnja samo su epilog višemjesečnih nastojanja saborskih zastupnika Gordane Rusak, s jedne strane, i Ladislava Ilčića, s druge, da kurikularnoj reformi daju svoj osobni pečat. Jednom na vlasti, nastupajući s pozicija moći, oboje su dali jasno do znanja u kojem smjeru treba ići obrazovanje u Hrvatskoj.
Još tijekom postizbornih “pregovora” s dvije najveće stranke, tadašnja zastupnica Mosta Gordana Rusak usprotivila se smanjivanju satnice prirodoslovnih predmeta do koje bi moglo doći uslijed predložene izbornosti u srednjoj školi. Također, već je tada najavila da bi se s promjenama mogao suočiti i sastav Ekspertne skupine za cjelovitu kurikularnu reformu jer među njima nije bilo nastavnika biologije, kemije, fizike i matematike: “Sastav povjerenstva, a ako bude trebalo i radnih skupina koje rade nove kurikulume, bit će potrebno upotpuniti s još nekoliko stručnjaka”.
U moru ideja zastupnika Ilčića o tome kako treba izgledati hrvatsko društvo, ovdje ćemo izdvojiti komentar o konzultiranju, između ostalih, skandinavskih modela kurikuluma. “Nedavno je mladež liberalne stranke u Švedskoj zatražila legalizaciju incesta i nekrofilije, u Nizozemskoj je postojala stranka koja se zalagala za legalizaciju pedofilije, a to nije nešto što bi većina hrvatskih građana željela”. Ilčićev problem sa stručnim radnim skupinama koje je činilo 436 učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja i znanstvenika iz svih dijelova Republike Hrvatske, a koji su se javili na javni natječaj poslan na sve adrese institucija, agencija, škola i sveučilišta, bio je svjetonazorski, i to onakav “koji je odgovarao bivšoj Vladi”, s time što međupredmetni kurikulum Zdravlje nije uključio “moralni aspekt, odnosno pokušava svoj djeci nametnuti isti svjetonazorski obrazac”. Taj javni natječaj, o kojem smo svojedobno pisali kao ponižavajućem za nastavnike kojima nije osigurana jasna naknada, na prije spomenutoj sjednici Odbora za ravnopravnost spolova prikazan je kao koruptivna radnja jer nije dozvolio da se osobno pozove pojedine istaknute stručnjake.
Uskoro, nakon sjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu početkom ožujka, Gordana Rusak predlaže osnivanje neutralnog povjerenstva, koje dosad nije bilo uključeno u proces, koje bi odlučivalo o tome što ugraditi u poboljšanu verziju kurikuluma. Početkom travnja, nova sjednica Odbora – Ilčić se zalaže da Odbor naloži Ministarstvu da imenuje neutralno tijelo stručnjaka za evaluaciju primjedbi koje dođu za vrijeme javne rasprave kako bi se “umirio dio javnosti” koji sumnja u objektivnost ljudi koji su izrađivali dokumente.
Voditelj Ekspertne radne skupine tada mu je odgovorio kako bi bilo kakvo imenovanje nadkomisije ukazivalo na nepovjerenje u rad radne skupine. Mjesec dana kasnije, na sjednici Odbora za ravnopravnost spolova, Gordani Rusak, na komentar da bi dokumente trebalo evaluirati neovisno tijelo, “kao što znanstvene radove šaljete na recenziju”, Jokić je odgovorio da kurikularni dokumenti nisu znanstveni rad već dogovor praktičara svih svjetonazora o tome kako bi se trebalo poučavati u školama. Sat vremena kasnije, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu pod predsjedanjem Gordane Rusak usvojio je zaključak da je Ekspertnu radnu skupinu za kurikularnu reformu obrazovanja potrebno proširiti s deset novih članova s različitih područja.
Zaključak ne obvezuje donositelje odluke o nastavku procesa, Ministarstvo obrazovanja i Vladu, no svakako dodaje težinu već nekoliko puta pokrenutoj i zaustavljenoj reformi. Prvi put pri predstavljanju smjernica Vlade na prvom predstavljanju u Saboru, potom izjavom ministra Šustara da je moguće odgoditi reformu za godinu dana, pa objavom proračunskih smjernica iz kojih je nestala kurikularna reforma, te službenim priopćenjem Ministarstva da se nikakvo povlačenje novaca iz europskih fondova neće dogoditi dok ne krenemo u eksperimentalnu provedbu. Djelovanje Odbora za obrazovanje, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Instituta Ivo Pilar, različitih udruga i ostalih neovisnih “stručnjaka”, samo je pridodalo politički pritisak na reformu čiji je osnovni krimen što je začeta u vrijeme bivše Vlade, a temeljni joj dokument, Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije, nisu u parlamentu podržali jedino zastupnici HDZ-a krajem 2014. godine.
Ministarstvo Predraga Šustara i Hrvoja Šlezaka po preuzimanju resora odlučilo je reformom se ne baviti, osim kad joj treba dati načelnu podršku. Kao i osiguravanju Državnog pedagoškog standarda, prijevozu srednjoškolskih učenika, Zakladi za potporu učeničkom i studentskom standardu, stručnom usavršavanju nastavnika ili autonomiji Sveučilišta i njenih sastavnica. Od predviđenih 12 milijuna kuna na potrebe kurikularne reforme potrošeno je tek 3 milijuna, nastavnici-članovi stručnih skupina još nisu vidjeli ni ugovor, a kamoli honorare, često iz vlastitog džepa financiraju putovanja na skupove gdje predstavljaju dokumente i o njima raspravljaju. No, nadležno ministarstvo time se ne bavi i na taj način zapravo iskazuje nepostojanje podrške reformi koju je samo pokrenulo.
“Jedini dio društva koji je pokazao spremnost na promjene je upravo sustav odgoja i obrazovanja i znanosti. Na vama je kao političarima da učinite sve da taj entuzijazam ne splasne. Jer ako on sada splasne, bez obzira na to tko vodio ovu reformu i kako se ona zvala, nije za vjerovati da će se on ponovno podići u skoro vrijeme”, rekao je Boris Jokić, a potvrdila Mirna Grbec, učiteljica razredne nastave u osnovnoj školi u Osijeku, članica stručne radne skupine za Građanski odgoj i obrazovanje, koja je zamolila prisutne, ali i javnost, da vjeruju u nastavnike koji su se dobrovoljno javili za ovaj posao, jer oni “žive to što rade”.
Ekspertnoj radnoj skupini mandat je istekao krajem veljače i postavljalo se pitanje hoće li im ga nova vlada produžiti. Produžila ga je do lipnja, kada se očekivao kraj javne rasprave, što je već tada naznačilo da MZOS možda ne računa da će isti ljudi koji su dokumente izradili ujedno ih i prilagoditi rezultatima rasprava. Na konferenciji za medije voditelj Ekspertne radne skupine Boris Jokić istaknuo je da zaključci Odbora pokazuju u potpunosti nepoznavanje procesa rada na kurikularnoj reformi, da posao Ekspertne skupine nije nadgledanje rada stručnih skupina za izradu kurikularnih dokumenata te da ovoj zemlji nisu potrebne nadskupine i cenzorske skupine koje podsjećaju na ostavštinu komunističkog sistema.
ObjavljenoObjavljeno
