Tema Piše: Matija Mrakovčić
Prošle godine objavljeno istraživanje građanske i političke pismenosti maturanata u hrvatskim školama izazvalo je brojne reakcije koje su se uglavnom fokusirale na njihovo neznanje, neinformiranost i sveopću apatiju prema društvu koje ih obrazuje. Gimnazijalci i učenici strukovnih škola pokazali su visoku razinu zbunjenosti i neodlučnosti oko ključnih demokratskih pojmova i vrijednosti, no rijetko je koji komentar istraživanja fokus stavio na ono što su sami maturanti vidjeli kao najslabije obrađivane ili općenito izostavljene teme iz školskog programa. To su seksualnost, suvremeni mediji, Europska unija, nacionalne manjine i kulturne različitosti, zaštita okoliša i održivog razvoja te aktualna društvena događanja i problemi u svijetu. Postoji mnogo razloga zašto je tomu tako, no jedan od očitih je taj da rijetko o učenicima razmišljamo kao o središtu odgojno-obrazovnog procesa.
No, učenici jesu najvažniji dionici sustava obrazovanja, ali i posebna društvena skupina koja ima pravo zastupati svoje interese i utjecati na odluke koje ih se tiču. Ipak, njihova se uloga u praksi često potpuno zanemaruje ili marginalizira, a politike i strategije koje utječu na njihov svakodnevni život donose se bez njihova sudjelovanja. Ako želimo osnažiti osnažiti položaj i status učenika, prvo mjesto s kojeg je potrebno krenuti jest škola. Učenici imaju pravo i obvezu zastupati svoja prava i interese te se uključiti u procese donošenja odluka, osobito u pitanjima koja se tiču odgoja i obrazovanja. Jedan od ključnih preduvjeta za to je učeničko (samo)organiziranje.
Suvremene europske prakse poznaju mnoge oblike organiziranja učenika, no možemo ih podijeliti u dvije skupine: neovisne učeničke organizacije i strukture koje ustrojava škola ili neka druga institucija. Prvu skupinu čine učeničke udruge, neovisne organizacije koje štite interese učenika i često djeluju po principu sindikata, osiguravajući određena prava i usluge svojim članovima. S obzirom da okupljaju veliki broj učenika i počivaju na demokratskim načelima, ove organizacije predstavljaju legitiman glas učenika u odnosu na donositelje odluka u školi i lokalnoj zajednici te se često umrežavaju na regionalnoj i nacionalnoj razini.
Druga skupina obuhvaća tijela poput vijeća učenika, učeničkih odbora ili parlamenata. Njihova glavna uloga je osigurati poštivanje učeničkih prava i poboljšati komunikaciju između učenika, učitelja i rukovodstva škole. Vijeća učenika i slična tijela nisu neovisna i formalno registrirana, već je njihovo postojanje regulirano aktima škole. Često su organizirana kao izvannastavna aktivnost i imaju voditelja ili koordinatora iz redova učitelja ili stručnih suradnika. I takva tijela se mogu umrežavati na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini.
Nacionalno vijeće učenika Republike Hrvatske (NVURH) najviše je predstavničko tijelo učenika i učenica osnovnih i srednjih škola i savjetodavno tijelo Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Osnovano je 2005, a čini ga 21 član (predstavnici 20 županija i Grada Zagreba). Članove Nacionalnog vijeća biraju predstavnici vijeća učenika škola u županijama i predstavljaju učenike osnovnih i srednjih škola. Mandat im traje dvije godine. O njima, kao i o Asocijaciji srednjoškolskih učenika Bosne i Hercegovine te Uniji srednjoškolaca Srbije možete pronaći više u priručniku koji je Mreža mladih Hrvatske (MMH) objavila 2010. godine.
Osnivanje i djelovanje vijeća učenika u Hrvatskoj regulira članak 71. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Njime je propisano da vijeće učenika čine predstavnici učenika svakog razrednog odjela, a način izbora i djelokrug rada vijeća utvrđuje se statutom škole. Zakonom je također utvrđeno da predstavnik vijeća učenika sudjeluje u radu tijela škole kada ono odlučuje o pravima i obvezama učenika, no njegov rad je savjetodavan, bez prava odlučivanja. Upravo radi toga postavlja se pitanje je li takva odredba zakona prepreka učeničkom organiziranju ili prilika da se unutar same škole, u suradnji s ravnateljima, nastavnicima i roditeljima uspostave novi, demokratski mehanizmi učeničkog sudjelovanja u procesima koji ih se izravno tiču.
Tijekom protekle godine MMH je izradila edukativni online toolkit koji bi trebao pomoći školama u razvoju vijeća učenika. Tako su nastala dva edukativna proizvoda, edukativni dokumentarni film o razvoju vijeća učenika te priručnik za voditelje vijeća učenika. Dokumentarni film služi stjecanju osnovnih informacija o ustrojstvu i radu vijeća učenika te koracima njegova razvoja, a priručnik je namijenjen osobama koje rade s vijećem učenika, prati dokumentarni film i daje uvid u osnovne korake koje je potrebno poduzeti da bi vijeće učenika krenulo s radom na pozitivnim, demokratskim i participativnim osnovama.
Mreža mladih Hrvatske otvorila je prijave za sudjelovanje u radnoj skupini za izradu priručnika za članove i članice vijeća učenika u srednjim školama. Radna skupina će se sastojati od šest članova i članica, predstavnika civilnog sektora i osoba koje rade s vijećem učenika u srednjoj školi. Za sudjelovanje u radnoj skupini Mreža će pokrivati putne troškove za sastanke u Zagrebu, te svakom članu isplatiti 500 kuna bruto putem ugovora o autorskom djelu. Prijaviti se možete ovdje do 14. veljače, a više informacija pronađite ovdje.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
