Raskorak između politika i potreba

Piše: Matija Mrakovčić

UNHCR, Agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice, objavila je izvješće o dostupnosti obrazovanja tijekom izbjegličke krize. Ukratko, izvještaj trenutni pristup obrazovanju izbjeglica naziva – kratkovidnim. Tek oko polovice djece izbjeglica polazi osnovnu školu, jedno od četiri srednju školu i samo 1 posto ima šansu upisati fakultet, što je u usporedbi s brojkama UNESCO-a od 34 posto mladih na sveučilištima diljem svijeta poražavajuća brojka. 

UNHCR poziva sveučilišta da uvedu stipendije za izbjeglice te vlade da ulože u njihovo obrazovanje i olakšaju vizne režime za studente izbjeglice. Melissa Fleming, glasnogovornica Agencije, naglašava da se tek suradnjom vlada i obrazovnih institucija može poboljšati njihov položaj. Nasuprot, naprimjer, situaciji na američkim sveučilištima koja propisuju uvjete koje sirijski student može ispuniti najmanje za dvije godine, na irskim ili portugalskim sveučilištima studentima izbjeglicama nude se stipendije ili njihove vlade olakšavaju dobivanje viza za studente.

Prosječno vrijeme izbjeglištva traje dvadeset godina, a mnoge izbjeglice dolaze upravo iz konfliktnih područja velikog strateškog interesa kao što su Afganistan ili Sirija. Mnogo je dokaza da ako dijete ne polazi obrazovni program postaje pogodnije za nasilje ili novačenje oružanih skupina, a za mlade bez perspektive obrazovanja ili zaposlenja, rad za lokalnog “gospodara rata” postaje ponekad jedina mogućnost. Stoga, ako ne uložimo u obrazovanje, smatra Fleming, riskiramo neprekidno održavanje kruga konflikata i nasilja te ulaganja u vojsku i diplomaciju koji ih navodno sprečavaju.

Također, pitanje financiranja obrazovanja, koje potpada pod individualne budžete država, ovisi o prioritetima koje vlade odrede. No, upravo je takav pristup problematičan kada se radi o pristupu obrazovanju izbjeglicama. Računica je jednostavna – ako djeca ne polaze osnovnu, neće moći upisati srednju školu, ako ne upišu srednju školu, teško će upisati fakultet, no i ako završe srednju školu, pitanje dostupnosti visokog obrazovanja ovisi o postojanju dokumentacije koju mnoge izbjeglice nemaju uz sebe ili položenim određenim ispitima, te pogotovo jeziku studija. 

Pitanje dostupnosti obrazovanja sve je aktualnije – ovoga ljeta brojka od 65 milijuna ljudi koji su nasilno izmješteni iz svojih sredina, u usporedbi s 38 milijuna prije deset godina, pokazuje da se financiranje obrazovanja, a prije svega obrazovne politike zemalja koje se suočavaju s novim stanovnicima, ne poklapa s potrebama koje nastaju.