Prema obrazovnom siromaštvu

Od 2010. godine, potrošnja u proračunima za obrazovanje u Europi smanjila se za 3,2%. Istraživanje Europske komisije poziva na novo povećanje ulaganja u obrazovanje.

Bored_of_education_630 FOTO: velkrO

Piše: Matija Mrakovčić

Pregled obrazovanja i osposobljavanja godišnja je publikacija Europske komisije kojom se izvješćuje o razvoju sustava obrazovanja i osposobljavanja u Europskoj uniji i pojedinim zemljama članicama. Izvještaj analizira napredak zemalja u ostvarivanju glavnog cilja strategije Europa 2020. u području obrazovanja, u okviru šire strategije EU-a za rast i zapošljavanje. Podaci se koriste za razvoj politika obrazovanja i osposobljavanja te je izvješće referenca za donositelje politika u Europi. Na Cipru i u Danskoj trenutno je u tijeku reforma sustava strukovnog obrazovanja, u Ujedinjenom Kraljevstvu osnovnoškolskog i srednjoškolskog, u Grčkoj i Irskoj visokog obrazovanja, a u Belgiji, Španjolskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Portugalu i Latviji reforma cjelokupnog sustava.

Pregledom obrazovanja i osposobljavanja za 2015. ustanovljen je napredak u stečenom obrazovanju u cijeloj Europi, ali i nužnost uključivijeg obrazovanja i povećanja društvene mobilnosti. Između ostalog, opći pregled stavlja naglasak na snažnije povezivanje visokoškolskog obrazovanja s privatnim, ali i civilnim sektorom, te povezanost cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih sa širim društvenim i ekonomskim koristima. U 2015. više je država članica postiglo ciljeve povećanja broja studenata sa završenim visokim obrazovanjem i smanjenja broja onih koji prekidaju obrazovanje. Ipak, riziku nepostizanja minimalnih obrazovnih standarda najviše su izloženi učenici iz socijalno ugroženih i iseljeničkih obitelji: pet je puta veća vjerojatnost da petnaestogodišnjaci niskog socioekenomskog statusa neće savladati osnovne vještine poput pismenosti i računanja u usporedbi s njihovim vršnjacima iz dobrostojećih obitelji. Istaknuta je i činjenica da je kod stranih studenata dvaput veća vjerojatnost prekida obrazovanja nego kod domaćih studenata.

Prema izvješću za Hrvatsku, glavne su prednosti sustava obrazovanja i osposobljavanja niska stopa ranog napuštanja školovanja i visoka stopa nastavka školovanja nakon strukovne škole. Među pozitivnim pomacima izvješće navodi donošenje sveobuhvatne Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koja bi trebala biti temelj obrazovne reforme u nadolazećim godinama. Izvori izvještaja su spomenuta Strategija, istraživanja Agencije za odgoj i obrazovanje i Instituta za razvoj obrazovanja, izmjene Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu kojima su smanjene osnovice za obračun poreza na dobit ili dohodak za poduzetnike koji sudjeluju u izvođenju praktične nastave i vježbi naukovanja, publikacije Europske komisije o ključnim kompetencijama i implementaciji bolonjskog sustava, rezultati PISA testiranja za Hrvatsku te nekoliko stručnih članaka.

Od 2010. godine, potrošnja u proračunima za obrazovanje u Europi smanjila se za 3,2 %. U istraživanju se poziva na novo povećanje ulaganja u obrazovanje kako bi se postigli uključivi obrazovni sustavi u Europi i izbjeglo “obrazovno siromaštvo” kao glavni uzrok nezaposlenosti i socijalne isključenosti. U Hrvatskoj, kao najveće prijetnje istaknute su niske stope sudjelovanja u predškolskom odgoju i obrazovanju te obrazovanju odraslih. Dok predškolski centri imaju preopterećene kapacitete, sustav obrazovanja odraslih slabo je financiran i nedovoljno uređen. 


Objavljeno
Objavljeno

Povezano