Piše: Matija Mrakovčić
Pravilnik o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole objavljen je 4. svibnja na službenim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i zamijenio je pravilnik objavljen prošle godine. Stručna i nestručna javnost kao osnovnu primjedbu MZOS-u ističe kasno donošenje Pravilnika, manje od dva mjeseca prije samih upisa. Također, pravilnici poput ovoga naknadno propisuju da se učenicima uračunavaju i ocjene iz nižih razreda, o čemu današnji osmaši nisu bili obaviješteni, a što je zapravo u skladu s maksimom o konstantnoj izvrsnosti od osnovnoškolskog do visokog obrazovanja, koju najsnažnije propagira nadležno Ministarstvo.
Pitanje pristupa srednjoškolskom obrazovanju najteže pogađa učenike sa zdravstvenim poteškoćama koji moraju pribaviti stručno mišljenje Službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, koje je konačno te se na temelju njega odlučuje koju školu može upisati, naprimjer, učenik s fizičkim poteškoćama. Nada Bjelčić iz udruge roditelja Oko, u emisiji Dobro jutro, Hrvatska emitiranoj 5. svibnja, istaknula je da samo pet ili šest škola u Zagrebu nema arhitektonske barijere, od toga samo tri gimnazije koje stručnjaci iz HZZ-a ionako ne preporučuju učenicima s fizički poteškoćama, ili da slijepa i slabovidna djeca ne mogu upisati umjetničke škole. Monika Vričko, načelnica Sektora za srednjoškolski odgoj i obrazovanje MZOS-a, nažalost, smatra da je to odluka Zavoda za zapošljavanje na koju oni ne mogu utjecati.
No, ono čega se kritičari nisu dotakli, vjerojatno zato jer nisu ni primijetili, činjenica je da je poglavlje V., pod nazivom “Poseban element vrednovanja kandidata”, promijenjeno u donesenom Pravilniku u odnosu na predloženi Nacrt. Razlog tomu su primjedbe na Nacrt upućenene u sklopu javne rasprave koja je bila otvorena od 12. veljače do 14. ožujka i na koju je pristiglo 188 priloga. Iako bi u svakodnevnim okolnostima uvažavanje mišljenja javnosti bilo nesumnjivo dobra vijest, u ovom slučaju to ipak nije tako.
Posebni elementi vrednovanja kandidata prema Nacrtu bili su zdravstvene teškoće (dodatna 2 boda), otežani uvjeti obrazovanja uzrokovani nepovoljnim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima (1 bod), na osnovi Nacionalne strategije za uključivanje Roma (2 boda) te u slučaju hrvatskog državljanina koji se najmanje dva od posljednja četiri razreda prethodnoga obrazovanja školovao u inozemstvu (2 boda). Intervencijom Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH glava V. je promijenjena. Sada Pravilnik propisuje da kandidati hrvatski državljani, čiji su roditelji državni službenici koji su po službenoj dužnosti u ime Republike Hrvatske bili upućeni na rad u inozemstvo, imaju izravan upis u srednju školu, za razliku od ostalih skupina – kandidata sa zdravstvenim teškoćama, kandidata koji žive u nepovoljnim ekonomskim, socijalnim i odgojnim uvjetima te kandidata romske manjine. Oni na temelju svog “posebnog” položaja i dalje dobivaju dodatni bod ili dva za upis. Inače, odredba o izravnom upisu iseljenika je postojala u prošlogodišnjem pravilniku, Nacrtom se pokušala promijeniti, no neuspješno.
Primjedba na odredbu došla je i od hrvatskog iseljeništva s argumentacijom da oni koji s djecom srednjoškolskog uzrasta razmišljaju o povratku u Hrvatsku, zbog Pravilnika koji propisuje samo dva boda za ove “specijalne” okolnosti, od takvih planova najvjerojatnije odustaju u “nemogućnosti da djecu upišu u imalo bolje hrvatske srednje škole”. Ta primjedba nije uvažena, a intervencijom Ministarstva vanjskih i europskih poslova odredba je preoblikovana tako da se odnosi samo na djecu roditelja državnih službenika, iako se i MVEP založio za “ostanak” djece povratnika iz inozemstva u odredbi te povećavanje dodatnih bodova s dva na četiri. Na taj je način jedno ministarstvo učinilo uslugu drugome, ne obazirući se na činjenicu da je samo predložilo svrstavanje djece povratnika iz inozemstva u posebne skupine, sada isključujući djecu čiji roditelji nisu državni službenici.
Prema Pravilniku, osim djece državnih službenika, pravo na izravan upis imaju samo djeca koja su na državnim ili međunarodnim natjecanjima znanja osvojila prvo, drugo ili treće mjesto kao pojedinci u jednom od četiri viša razreda osnovnog obrazovanja. Poražavajući je rezultat promijenjene odredbe nesavjesna diskriminacija djece koja žive u nepovoljnim ekonomskim okolnostima i koji, privilegirajući djecu državnih službenika, tu nejednakost podržava i zakonski omogućuje.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Objavljeno