Tema Protiv zaustavljanja kurikularne reforme
Piše: Antonija Letinić
Kurikularna reforma, odnosno njezino zaustavljanje, kako daje naslutiti Indikativni godišnji plan objave operacija/projekata ESF-a iz kojeg su programi namijenjeni financiranju upravo ovog procesa izostavljeni, ponovno je potakla pitanja o namjeri Vlade te je li njezino izostavljanje iz programa prije par mjeseci bila zaista tek omaška, kako su to pokušali prezentirati, ili pokazatelj stvarnih namjera prema kojima aktualni koraci vode.
Zbog tendencija koje daju naslutiti mogući smjer, GOOD inicijativa 13. travnja organizirala je pred Saborom prosvjednu akciju kojom upozorava na izostanak podrške kurikularnoj reformi te ističe kako je umjesto gašenja, Vlada odabrala strategiju izgladnjivanja. Iako čelnici Vlade i ministar Šustar ponavljaju da kurikularna reforma ide dalje, financijski podatci pokazuju da tome i nije posve tako jer nisu osigurana sredstva za podršku kurikularnoj reformi niti kroz domaće niti kroz evropske izvore financiranja, a “kako bi ona mogla uspjeti nužna je neupitna kako administrativna tako i financijska podrška MZOS-a i Agencije za odgoj i obrazovanje, koja kontinuirano pokazuje nedostatak neovisnost i stručnosti te ovisnosti o političkim strukturama“ stoji u priopćenju inicijative.
Pitanje budućnosti cjelovite kurikularne reforme bila je i tema sjednice saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. Kako prenosi Slobodna Dalmacija “članovi Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora suglasni su kako se reforma obrazovanja treba provesti, ali imaju različito mišljenje o brzini provedbe Cjelovite kurikularne reforme” o kojoj su raspravljali na predstavnici struke i njezinih institucija. U raspravu je uveo voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić koji je članovima predstavio temeljne postavke reforme, a rasprava je pokazala da postoji opća suglasnost da se reforma treba provesti, ali i da postoje potpuno oprečna stajališta o brzini kojom se ona treba provesti. Za eksperimentalnu provedbu bez odlaganja zauzeli su se SDP-ovi zastupnici Željko Jovanović i Sabina Glasovac, a neupitnu potporu reformi dao je i Veljko Kajtazi, zastupnik nacionalnih manjina, izrazivši pritom zabrinutost zbog osporavanja reforme u dijelu medija. Što se pak stajališta predstavnika struke tiče, dio ih smatra kako je nema nikakvog razloga za usporavanje reforme, dok ih jedan dio smatra kako pojedine segmente treba sustavnije doraditi kako bi se kurikularni dokumenti usuglasili sa Strategijom odgoja i obrazovanja kao i sa Zakonom o odgoju i obrazovanju. Predsjednica Odbora Gordana Rusak poduprla je reformu kurikuluma, ali i istaknula kako ona ne smije biti provedena na brzinu i na uštrb kvalitete što je ponovila i okupljenim predstavnicima inicijative pred Saborom dan kasnije kazavši “reforma da, i svakako ne ispolitizirati reformu, a neka stručna javnost kaže što i kako treba mijenjati”.
Martina Horvat iz GOOD inicijative komentirala je rezanje sredstava s 50 na 5 milijuna kuna kao jednu u nizu dvoznačnih gesta Vlade koja malo podržava, a malo minira reformu, no da “one upućuju na kontinuirano odgađanje koje u stvari vodi otkazivanju reforme”. “Umjesto gušenja, sprema se izgladnjivanje reforme”, rekla je Horvat te istaknula da su se pred Saborom okupili kako bi pokazali zastupnicima da se ovdje radi o smrtonosnoj injekciji kad se zbroje nedostatak financija i slaba podršku koja malo postoji a malo ne postoji. Napomenula je i da “ne smijemo zaboraviti ni učenike i nastavnike kojima ovakav pristup ne ulijeva nimalo povjerenja. Pred nama je stručna rasprava koja traje mjesec dana, nakon toga još javna. Ako mi kao cijela stručna i zainteresirana javnost ne možemo u to vrijeme dovoljno unaprijediti kurikulume koje su tako i tako razvijali stručnjaci, onda stvarno imamo razloga za brigu kako gledamo na obrazovanje i koliko ulažemo u obrazovanje. I tu smo danas da osvijestimo taj proces.” Na pitanje kako komentira kritike politike s obzirom na to da reforma ima snažnu podršku struke te da se za eksperimentalnu provedbu prijavilo 300 škola, što čini gotovo 50% škola u zemlji, Horvat je istaknula kako svi imaju kritike na reformu, te kao primjer spomenula kritiku GOOD inicijative koja smatra da je reforma preblaga i ne dovodi u pitanje strukturu predmeta i satnice, no naglasila kako ono što je “bitno i potvrđeno, a i s čime se slaže kako stručna javnost tako i učenici jest da nam reforma treba i ona je u ovom smislu krenula u dobrom smjeru jer je njezino polazište fokusirano na učenika i na ono što bi on trebao ostvariti. Naravno da postoji potreba za unapređenjima, ali isto tako reforma je planirana kroz puno godina pa je tako eksperimentalno razdoblje prostor za učenike i nastavnike da rade na unapređenju kurikuluma. A ovo sve se čini kao isprika i odbijanje upoznavanja javnosti s tim da je odluka zapravo donesena i da se od reforme odustaje.”
Premijer Tihomir Orešković je komentirao da je reforma bitna i da će se o tome javno raspravljati, dok je Tomislav Karamarko izjavio da reforma ima apsolutnu podršku Vlade te da je za nju alocirano 6 milijuna kuna sredstava u proračunu kao i sredstva kroz ESF i istaknuo da su vrata za dijalog otvorena.
Uz ovakve dvoznačne poruke koje odašilju vladajući, ostaje nadati se da će stručna i javna rasprava doprinijeti unapređenju reforme te dati poticaj njezinoj provedbi. Tako u kontekstu oprečnih signala, članovi inicijative pozivaju “stručnjakinje i stručnjake iz obrazovanja, stručna vijeća te stručnjake iz akademske zajednice da se angažiraju u unapređenju kurikuluma, ali da se započne s eksperimentalnom provedbom kako bi učenici imali kvalitetnije obrazovanje”, a političke predstavnike i donositelje odluka pozivaju da podrže stručnjake u njihovim nastojanjima da osiguraju kvalitetnije obrazovanje jer mladi to trebaju i zaslužuju”.
ObjavljenoObjavljeno
