Intervju
Pravo na grad, Zelena akcija i Heinrich Boell Stiftung, organizatori okruglog stola, naglasili su da ga smatraju nastavkom aktivnosti Nacionalnog foruma za prostor – neformalne inicijative građana, stručnjaka i aktivista koja se bavi tematikom prostora s temeljnom svrhom zaštite i očuvanja prostora kao jednog od glavnih razvojnih resursa. Izlaganja su održali Jagoda Munić iz Zelene akcije, Darko Znaor sa Sveučilišta Waegeningen, Igor Matutinović iz GFK Centra za istraživanje tržišta, Dražen Šimleša iz Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar i Božica Babić, novinarka Poslovnog dnevnika.
Jagoda Munić dala je historijat borbe protiv Zakona o golfu. Podsjetila je na iznimnost zakona koji je, pogodujući investitorima, išao tako daleko da je omogućavao čak i izvlaštenje privatnog zemljišta. Nakon pritiska javnosti uz koordinirane akcije nevladinih udruga, sporni zakon je srušen, ali su se mnogi njegovi elementi ugradili u druge zakonske pakete. Tako su, primjerice, naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko smanjene. Darko Znaor je ponudio kratak opis poljoprivredne politike u Hrvatskoj s naglaskom na problematiku državnih poticaja, objasnio pojam poljoprivrednog zemljišta i dao smjernice za upravljanje tim vitalnim resursom. Poljoprivredno zemljište je u hrvatskom zakonodavstvu definirano kao polje od osobitog interesa i posebne zaštite. U tom kontekstu čudno je nepostojanje točnih službenih podataka o njegovoj površini. Poljoprivredno zemljište obrađuje se putem dva paralelna sustava poljoprivredne proizvodnje. Manji dio zemljišta obrađuje se u okviru poljoprivrednih gospodarstava (kućanstva), a većim dijelom upravljaju tvrtke koje, sukladno tome, ubiru najveći dio državnih poticaja. Nasuprot predodžbama o bogatstvu hrvatske zemlje, poljoprivredno zemljište je kiselo, jalovo i žedno prema podacima koje imamo. Prostora za poboljšanje ima na svim razinama. Znaor prioritetima smatra reviziju državnog zemljišta koje je dano u najam, ekologizaciju proizvodnje i aktivni rad na obrazovanju seljaka radi povećanja apsorpcijskog kapaciteta za sredstva europskih fondova.
Igor Matutinović je razmotrio normativne i institucionalne pretpostavke za zaštitu zemljišta. Njegova je teza da hitno treba zaustaviti prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Klimatske promjene su neumitne i ireverzibilne, makar je debata o antropogenom udjelu u njihovom nastanku još uvijek otvorena. Najviše će pogoditi poljoprivredni sektor. Globalne tendencije idu u smjeru smanjivanja raspoložive površine za izravnu proizvodnju hrane. Njene cijene rastu i nastavit će rasti u budućnosti. Poljoprivredno zemljište postaje kritični civilizacijski resurs i briga o njemu zahtijeva strateško promišljanje. Uskoro će u kontekstu liberaliziranog tržišta velike površine poljoprivrednog zemljišta na prostoru Hrvatske postati privlačne kapitalu. Jedino što možemo učiniti, prema Matutinoviću, jest dočekati taj proces što spremniji, a prvi korak u tome je sprečavanje galopirajuće prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Dražen Šimleša je govorio o otimanju zemlje na globalnoj razini, odnosno nizu kontroverznih poslova stjecanja velikih površina zemlje koje provode globalne korporacije, investicijski fondovi svjetskih banaka i državne agencije najpropulzivnijih ekonomija. Zamah takvih aktivnosti dogodio se nakon posljednje krize hrane 2008. godine. Hrana proizvedena na “otetom tlu” često ima klauzulu po kojoj se ne smije prodavati domicilnom stanovništvu, već je namijenjena izvozu radi maksimiziranja profita. Hrvatska je dosad bila relativno zaštićena od ovakvih predatorskih praksi zbog parceliziranosti zemljišta. Dolazi vrijeme kad će se to promijeniti. Netko će sigurno iskorištavati tlo na ovim prostorima. Pitanje je samo tko i pod kakvim uvjetima. Božica Babić je zaključila izlaganje ponavljujući teze izrečene prije i podcrtavajući ih nizom primjera koji svjedoče o ignorantskom odnosu politike prema poljoprivrednom tlu kao jednom od najvažnijih resursa kojim ova zemlja raspolaže.
Napomenimo da je tematski fokus ovogodišnjeg Human Rights Fim Festivala zemlja kao pitanje ekologije, ekonomije i politike.
A.J.
Objavljeno
