Vijesti
Piše: Vatroslav Miloš
Svijet je danas, ako je vjerovati detaljnoj interaktivnoj karti koju je početkom godine objavio The Economist, mnogo utvrđenije mjesto negoli je to bio u doba Hladnog rata. Politika detanta možda je stvorila ono što u sjećanju prizivamo kao Željezna zavjesa no, koliko god da njena ograničenja bila stvarna, imala svoje političke, društvene i egzistencijalne reprkusije, većina njezine granice, u usporedbi s današnjim zidovima, bila je tek imaginarna.
Od pada Berlinskog zida, piše The Economist, više od 40 zemalja svijeta podiglo je zidove i ograde prema više od 60 svojih susjeda. Od toga je 30 barijera uspostavljeno nakon terorističkog napada na Svjetski trgovački centar u New Yorku, čak 15 u protekle dvije godine.
Mađarska je već svoju žičanu ogradu dignula i kontinuirano ju utvrđuje na granici s Rumunjskom, Srbijom i Hrvatskom, Grčka ima svoju granicu prema Turskoj, Turska gradi jednaku takvu prema Siriji, Ukrajina se ograđuje prema Rusiji i, dok su Litva, Latvija i Estonija najavile su gradnju barijere prema Rusiji, Švedska se već dijelom ogradila od Danske, a Velika Britanija upravo najavljuje nadogradnju već postojeće žice u zid u Calaisu.
U Africi žice i zidovi razdvajaju Maroko od Alžira i Zapadne Sahare, Alžir od Libije i Maroka, Tunis od Libije, Keniju od Somalije, Južnu Afriku od Mozambika i Zimbabvea te Bocvanu od Zimbabvea. Na Bliskom je Istoku najveća koncentracija prepreka na granicama Saudijske Arabije, koja se s pet strana ogradila od susjeda, a Izrael će se dovršetkom granice prema Jordanu također u potpunosti ograditi. Situacija nije bitno drugačija niti u Aziji, niti u Južnoj Americi, gdje Brazil, uz već postojeće fizičke prepreka prema Paragvaju i Boliviji, od 2013. godine gradi “virtualni zid” kojime patroliraju sateliti i dronovi. SAD od 2006. godine prema Meksiku gradi fortifikacijsku žicu s promatračnicama i stražarima, no, ako se obistine obećanja Donalda Trumpa, kandidata Republikanske stranke za predsjednika SAD-a, tu bi mogao biti izgrađen i zid koji će, kao dio istog suludog diskursa, platiti sami Meksikanci.
Žice, zidovi i ograde nemaju reperkusije samo ljude i njihove živote, već i na ekosustav u cjelini; na životinje, posebice na kretanje divljih životinja, od velikih biljoždera poput jelena, do velikih mesoždera poput medvjeda, vukova i leoparda. Gotovo 30 tisuća kilometara žilet-žice priječi migracije samo na geografskom području Euroazije i reperkusije tog besmislenog fortifikacijskog poduhvata mogu biti samo patnja, razaranje i, naposljetku, smrt.
Ako u to uopće postoji bilo kakva sumnja, ožiljci Željezne zavjese i dan-danas imaju svoje nezbrisive tragove na licu Zemlje i ljudi i društva u cjelini, a zidovi – umjesto da ih rušimo kao atavizme neke već odavno usvojene prošlosti – očito niču kao da budućnosti uopće nemamo.
ObjavljenoObjavljeno
