Od linearnoga prema mrežolikomu

Nakon “prostornoga obrata” u kulturnome je diskursu kasnoga 20. stoljeća postalo uobičajeno kategoriju prostora pretpostaviti kategoriji vremena, koja je bila vladajuća paradigma u modernoj kulturi 19. i dvjema trećinama 20. stoljeća. Obrat od linearnoga vremena prema mrežolikomu prostoru potaknuo je početkom 21. stoljeća geokulturološka istraživanja na različitim interdisciplinarnim presjecima. Takvomu obratu i takvoj interdisciplinarnoj geokulturologiji pripada i zbornik Imaginacije prostora: Centri i periferije – metropole i provincije u književnostima i kulturama Srednje Europe kojega su uredili Dubravka Oraić Tolić i Ernő Kulcsár Szabó.

U zborniku se pretresaju zanimljiva i inspirativna geopoetička pitanja, od onih najopćenitijih o paradigmi prostora u suvremenoj humanistici, književnosti, fotografiji i medijima do posebnih oblika vezanih uz određeni prostor kao što su Budimpešta u mađarskoj književnosti, imagološki konstrukti europskih gradova hrvatskih putnika (primjerice, Matoševe europske metropole ili Krležina Moskva), fenomen multiliterarnosti u višejezičnim sredinama, kolonijalne konstrukcije periferije te postmaterijalističke vrijednosti u Europskoj uniji i hibridni identiteti u postmoderno doba.

Zbog važnosti “prostornoga obrata” u suvremenoj kulturologiji i plodnosti paradigme prostora u kulturnome diskursu, zbog opširne građe iz više književnosti (hrvatska, mađarska, njemačka, austrijska) i interdisciplinarnih pristupa zbornik je iznimno vrijedan priručnik – prvi takve vrste u nas.

U zborniku su zastupljeni tekstovi Gábora Bednanicsa, Lászla Bengija, Marijana Bobinca, Milke Car, Ulricha Dronskea, Istvána Frieda, Agnes Hansagi, Jasne Horvat, Masumi Kamede, Bernarde Katušić, Stephana Krausea, Erna Kulcsára Szabe, Zoltána Kulcsára Szabe, Reinharda Lauera, Tamása Lénárta, Slavena Lendića, Danijele Lugarić Vukas, Wolfganga Müller-Funka, Dubravke Oraić Tolić, Nives Tomašević i Mihályja Szajbélyja.

Riječ je o radovima s istoimenoga međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Lovranu od 19. do 23. svibnja 2010. koji je organizirao Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji sa Sveučilištem Eötvös Loránd iz Budimpešte.

Izvor: Disput