Tema Izbor iz tjedna u medijima
Piše: Vatroslav Miloš
Donald Trump, kandidat Republikanske stranke, izabran je za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Došlo je to kao šok, kao i s Brexitom, jer ankete su pokazivale da bi samo čudo omogućilo da taj neoliberalni klaun nadigra bivšu američku državnu tajnicu i karijernu političarku Hillary Clinton. Unatoč tome što se mnogi Amerikanci osjećaju prevareno, stvar je gotova, Trump će dužnost od Baracka Obame preuzeti 20. siječnja 2017. “Izbor Donalda Trumpa za predsjednika je ništa manje nego tragedija za Ameriku, tragedija za američki Ustav, i trijumf snaga nativizma, autoritarizma, mizoginije i rasizma”, piše David Remnick za The New Yorker. Mnogi se neće složiti pa će reći da je njegova “zaoštrena retorika” bila tek dio predizbornog folklora, da je već stao na loptu i pomirljivo najavio suradnju sa svima, no stanje na terenu ipak je nešto drugačije. Nije pomogao niti utjecaj velikih američkih novinskih kuća, poput New York Timesa i Washington Posta, koje su jasno istaknule svoje političke preferencije. “U tih nepunih 45 godina između obaranja predsjednika Richarda Nixona zahvaljujući otkrićima Washington Posta i ovotjednog Trumpovog trijumfa velike američke novine prešle su put od točke svog najvećeg utjecaja i slave do točke na kojoj sebi moraju priznati da su se ozbiljno urušili temelji na kojima je počivao koncept njihovog funkcioniranja i njihove važnosti u liberalnoj demokraciji”, piše Ivica Đikić i dodaje: “Taj koncept, pojednostavljeno, podrazumijeva da skupina dobro obrazovanih, iskusnih, talentiranih i pristojno plaćenih ljudi stoji poput filtera između stvarnosti i svojih čitatelja, da pročišćava stvarnost u skladu s postulatima svog zanata i s vlastitim osjećajem za lučenje nebitnog od bitnog te da čitaocima isporučuje profesionalno ‘uređenu’ sliku realnosti ‘najboljeg od svih svjetova’”.
S druge strane Atlantika, malu Hrvatsku muče problemi drugačije vrste. Tek što smo se riješili nacionalne paradigme Tomislava Karamarka i Bože Petrova, na scenu je stupila porezna reforma Andreja Plenkovića i Zdravka Marića. “Najavljena porezna reforma trebala bi biti jedan od kamena temeljaca politike nove hrvatske vlade. Ili riječima premijera Plenkovića: svetinja. Iako se radi o prilično glomaznoj reformi koja uključuje mijenjanje niza zakona”, piše Domagoj Mihaljević za Bilten, “sukus je prilično banalan: porez na potrošnju kompenzirat će porezne olakšice za kapital”. Ukratko, to znači tek da će za prosječnog radnika reforma uglavnom biti kozmetička, a za poslodavca, očekivano, višestruko lukrativna.
Iz tvornice novinarskog užasa Hajdi Karakaš Jakubin, novinarke crne kronike Jutarnjeg lista čiji je jedini zadatak u toj redakciji ljudske tragedije širiti prikladnom dozom tabloidnog senzacionalizma, izašao je novi uradak koji krši načela novinarske etike i žrtvu izjednačava s počiniteljem. S obzirom na to da je tržište tiskanih medija u potpunosti deregulirano, bilo kakve korekcije, makar i one s ozbiljnim zakonskim reperkusijama, malo znače kad je šteta već počinjena. Za razliku od reakcija nadležnih institucija, ako takve uopće postoje, kritičke reakcije srećom još uvijek ne izostaju u neprofitnim medijima. Barbara Plejić-Tomić za Muf piše: “Žene koje se ohrabre na razvod, na odlazak, na prijavu nasilnog partnera, moraju se nositi s društvenom stigmatizacijom, odbacivanjem prijatelja, susjeda i članova obitelji, te osudom javnosti u čijim očima snose glavni dio krivnje za sve što im se događa. Žrtva je ta čiji se postupci, nerazumne ucjene poput zahtjeva za alimentacijom za djecu ili odluka o ‘nogiranju’ partnera provlače kroz sito i rešeto kako bi se pronašla ta sudbonosna mana, ta karakterna mrlja koja opravdava ono što im se dogodilo, a pravo ogledalo takve toksične društvene atmosfere upravo su članci poput ovoga”.
U članku Civilno društvo i politički rad na ljevici – izvorno objavljenom u prvom broju časopisa 3k: kapital, klasa, kritika, a ovdje prenesenom s portala Radnickaprava.org – Tomislav Medak razmatra kritike na ulogu organizacija civilnog društva u implementiranju liberalnih reformi u Hrvatskoj i navodi polja moguće suradnje između organizacija civilnog društva, sindikata i lijevih političkih stranaka.
Umro je glazbenik, pjesnik i romanopisac Leonard Cohen. Njegov je posljednji album, You Want It Darker, objavljen tek nekoliko tjedana prije autorove očito očekivane smrti. “Na svom četrnaestom albumu 82-godišnji Leonard Cohen zvuči kao da se oprašta od života, no pritom uspijeva djelovati kao da se osjeća ugodnije u svojoj koži negoli godinama unazad”, zapisao je Karlo Rafaneli, “Prepustivši produkciju u ruke sina Adama, Cohen je napokon umirovio svadbene klavijature i ritam mašine s prizvukom radija osamdesetih, a ženski gospel zborovi većinski su zamijenjeni tradicionalnim židovskim muškim zborovima. Slavlje je završilo, pripreme za karmine su otpočele”. Na stranicama internetskog magazina The Talkhouse, posvećenog kritičkoj refleksiji glazbe iz vizure samih glazbenika, s Cohenom su se, među ostalima, oprostili Ian O’Neil iz Deer Tick, John Strohm iz Blake Babiesa i Lemonheadsa, Robyn Hitchcock, Jessica Weiss iz Fear of Men i Dominic Palermo iz grupe Nothing.
ObjavljenoObjavljeno
