Intervju Press konferencija inicijative Za snažno civilno društvo!
Piše: Antonija Letinić
Na sjednici Vlade održanoj 6. travnja, dan nakon press konferencije organizacija civilnog društva, s dnevnog reda je skinuto usvajanje Vladine Uredbe o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću na inicijativu ministra Zdravka Marića koji je izjavio da prihvaća apel organizacija i traži odgodu njezina donošenja. No, kako je otada nastao muk u javnosti, organizacije okupljene u inicijativu Za snažno civilno društvo! organizirale su press konferenciju pred Vladom u utorak, 19. travnja s ciljem pozivanja Vlade na dijalog.
Na konferenciji su govorili Mirela Travar ispred Savjeta za razvoj civilnog društva Vlade Republike Hrvatske, Sanja Tarczay iz Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir, Ivana Kordić iz Hrvatske mreže volonterskih centara te Dražen Šimleša iz Zelene mreže aktivističkih grupa. Organizacije civilnog društva upozorile su da se zbog 7% proračuna Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva (NZRCD) dodijeljenog organizacijama na meti javnih napada, prijeti rezanjem 70% ukupnog proračuna Zaklade u 2016. Cjelokupna struktura financijskih potpora za 2016. prikazana je i na panelu, pa tako javno dostupni podatci prikazuju da 44% sredstava ide za ranjive skupine (osobe s invaliditetom, branitelji, djeca), 21% za obrazovanje, mlade i kulturu, 10% za okoliš, održivi razvoj i održivu ekonomiju, 10% za razvoj zajednice, volonterstvo i razvojnu pomoć, 8% za demokratizaciju i ljudska prava te 7% za udruge na meti.
Mirela Travar napomenula je kako su primijetili u javnom diskursu govor o nekim organizacijama civilnog društva koje se tretira problematičnima te iz toga shvatili da se zbog njih želi rušiti sustav koji je građen zadnjih 15 godina, a analiza podataka pokazala je da na te “problematične organizacije” odlazi svega 7 posto sredstava.
Sanja Tarczay iz saveza Dodir je istaknula da su se okupili jer ih brine moguće donošenje Uredbe, a smanjivanje lutrijskih sredstava Zakladi će direktno utjecati na organizacije osoba s invaliditetom jer su one dio organizacija civilnog društva. Podsjetila je da su organizacije osoba s invaliditetom “jedan od glavnih nositelja pozitivnih promjena implementacije konvencije UN-a za izjednačavanje prava osoba s invaliditetom, a osim toga glavni smo dionici uosiguravanju i promicanju kvalitetne podrške socijalnih usluga što se ne smije zaboraviti”. Dodala je kako prije 20 godina nisu bili prepoznati niti priznati od strane kreatora politika te su stoga bili obespravljeni, a “danas 20 godina kasnije savez Dodir može se smatrati vodećom organizacijom u osiguravanju inkluzivnog okruženja, ne samo za gluhospijepe već i za druge osobe s invaliditetom i kao takvi smo garancija kvalitetnog, neovisnog življenja osoba s invaliditetom”. Važno je razmišljati da ukidanje sredstava Zakladi može utjecati na te organizacije, iako se one financiraju i iz drugih izvora, jer podrška Zaklade omogućuje normalno funkcioniranje i infrastrukturu za kvalitetan razvoj ovih čimbenika, a “mi pokrivamo veliki resor državnih aktivnosti, a najvažnije pitanje koje treba postaviti je da li će ta uredba omogućiti osobama da budu dionici u društvu ili će to biti povratak na izolaciju u koju su bile gurnute?” – zaključila je Tarczay.
Ivana Kordić pobrojala je razlilčite aktere civilnog društva napominjući kako ga čine i organizacije osoba s invaliditetom, i mladih i siromašnih kao i volonterske i ljudsko-pravaške udruge koje nude čitav niz usluga građanima na dnevnoj bazi te da bi “dokidanje ove potpore označilo zatvaranje vrata brojnih organizacija zbog ukidanja potpore infrastrukturi građenoj godinama”. Podsjetila je i na nepobitnu činjenicu da su udruge jedan od najefikasnijih aktera u povlačenju sredstava iz EU fondova. “Od sredstava koje su bila na raspolaganju udrugama, sektor je povukao 96% čime se ne može pohvaliti niti jedan sektor, a za povlačenje tih sredstava važni su profesionalci koji će znati aplicirati za sredstva te kasnije njima upravljati. Politika današnje vlade temelji se upravo na povlačenju sredstava iz EU te bi udruge trebale biti partneri, a ne suparnici u tom procesu.” – istaknula je Kordić.
Dražen Šimleša je u svom obraćanju izjavio da “ako Uredba bude prihvaćena u ovom obliku će to značiti uništavanje kvalitetnog i otvorenog prostora za sve organizacije civilnog društva oko kojeg je postojao dugogodišnji konsenzus svih relevantnih političkih aktera i stavova. Iz tih razloga se ne slažemo s njezinim donošenjem u onom obliku u kojem je dostavljena, ali isto tako se ne slažemo s niti kojim oblikom diskriminiranja organizacija da su u mogućnosti javljati se na otvorene natječaje i da ih se etiketira kao što je bio slučaj proteklih dana, a posebno organizacije koje su puno napravile ponajprije u pogledu poštivanja ljudskih prava i na izgradnji demokracije u RH.”
Na kraju je Mirela Travar istaknula kako je civilno društvo jedan je od temeljnih stupova demokracije i društvenog razvoja, a dosadašnjim radom upravo je imalo ključnu ulogu u podizanju standarda demokratskih procedura. Iz inicijative se nadaju da je Vlada RH otvorena za dijalog te da će žurno usvojiti Uredbu u skladu s proračunom usvojenim u Hrvatskom Saboru.
ObjavljenoObjavljeno
