Hr Puno je stoljeće prošlo od izlaska knjige naslovljene Hrvatska mlada lirika (1914), danas smatrane međašem jedne epohe, simbolističko-parnasovske ili intimističko-esteticističke u kojoj je prevladavao vezani stih, s drugom, modernističkom, pretežno ekspresionističkom epohom slobodnoga stiha.
U izdanju Hrvatskog društva pisaca, krajem 2014. izašao je zbornik, antologija ili tek odabir suvremenog hrvatskog pjesništva, u kojem su zastupljeni sljedeći autori i autorice: Marija Andrijašević, Ana Brnardić, Vlado Bulić, Marijo Glavaš, Davor Ivankovac, Dorta Jagić, Kristina Kegljen, Antonija Novaković, Branislav Oblučar, Olja Savičević Ivančević (Saška Rojc), Ivana Simić Bodrožić i Martina Vidaić.
Što donosi Hrvatska mlada lirika 2014? “Letvica mladosti pomaknuta je, nadalje, čitavih deset godina unazad; u obzir su došli pjesnici s nenavršenih četrdeset. Svi imaju barem po jednu samostalnu pjesničku knjigu. Čvrstu većinu, za razliku od apsolutnog maskuliniteta prethodnice, čine pjesnikinje čiji glasovi, čini mi se, presudno uokviruju spomenuti korpus, iako to automatski ne signira dokidanje književnog patrijarhata. Svi uvršteni pišu slobodnim stihom (samo su Kamov i Andrić u ono vrijeme verlibristi), koji je u međuvremenu definitivno postao nultim stupnjem pjesničkog pisma” napisao je u predgovoru Marko Pogačar.
Izvor: HDP
ObjavljenoObjavljeno
