Provjerom do povjerenja

Piše: Matija Mrakovčić

Više od 25 tisuća državljana zemalja članica Unije iz različitih društvenih i demografskih kategorija intervjuirano je uživo za potrebe istraživanja o pluralizmu i neovisnosti medija koje je naručila Europska komisija odnosno njen Generalni direktorat za pravo i potrošače. Istraživanje je obuhvatilo stavove o objektivnosti medija, percepciju neovisnosti javnih i privatnih medija, povjerenje u informacije, svijest o postojanju nacionalnih regulatornih tijela i stavove o njihovoj neovisnosti od političkih utjecaja, sudjelovanje u debatama na društvenim mrežama te online susrete s govorom mržnje i prijetnjama i utjecaju koje takvo djelovanje ima na participaciju u debatama.

Istraživanje je pokazalo da 57 posto ispitanika smatra da nacionalni mediji nisu neovisni od političkih i ekonomskih utjecaja, dok čak 60 posto ne vjeruje u neovisnost javnog medijskog servisa, a 46 posto smatra da regulatorne agencije nisu neovisne u svom djelovanju. Velika razlika u odgovorima zabilježena je između sjevernih i južnih europskih zemalja. Stanovnici Finske, Nizozemske i Danske većinom smatraju da mediji nisu pod utjecajem politike i kapitala, a stanovnici Grčke, Španjolske i Cipra manje su uvjereni u ovu tvrdnju. Kao najpouzdaniji medij ocijenjen je radio, a slijede ga televizija i novine. Vijesti s društvenih mreža pouzdane su tek za trećinu ispitanika.

Većina ispitanika, njih 53 posto, prate rasprave na društvenim mrežama, no tek ih 28 posto kaže da u takvim raspravama sudjeluje. Velika većina (75 posto) istaknula je da je u takvim debatama naišla na vrijeđanje, govor mržnje i prijetnje usmjerene novinarima, blogerima ili ljudima aktivnim u debati. Tek 48 posto izjavilo je da ih takav vid rasprave odvraća od sudjelovanja u raspravama. Austrija je jedina država članica čiji građani u većini sudjeluju u raspravama na društvenim mrežama, a slijede ih državljani Finske i Švedske.

Nastavno na nisko povjerenje u medije, u svijetu raste broj internetskih portala za provjeru istinitosti informacija objavljenih u medijima. Fact-checking ili provjera istinitosti informacija, kao usko specijalizirani tip novinarstva, metodom provjere činjenica i korištenja pouzdanih izvora procjenjuje točnost i utemeljenost izjava javnih osoba. Izvještaj Reutersova instituta za istraživanje novinarstva ukazuje na važnost fact-checkinga pod uvjetom da takvi mediji mogu financirati svoj rad te da njihove analize imaju veći doseg. 

Izvještaj Lucasa Gravesa i Federice Cherubini donosi povijest razvoja takvih medija u Europi, a posebnu pozornost posvećuje dvama najvažnijim organizacijskim modelima – portalima za fact-checking kao dijelu već postojećih medija ili kao organizaciji civilnog društva. Istraživanje je pokazalo da je prvi model uobičajen u zapadnoj, a drugi u istočnoj Europi, te da je samoidentifikacija takvih medija posljedica njihove percepcije medijskog sustava u zemljama u kojima rade. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.