Prakse otklona, točke otpora

Piše: Vatroslav Miloš

Povijest tiskarstva i izdavaštva uče nas da prakse otklona od glavne struje — bilo tehnološke, bilo ideološke — stvaraju točke otpora koje malim koracima transformiraju polje, ali i usmjeravanju društvena i kulturna strujanja u smjerovima koja najčešće nemaju štambilj službenih politika i institucija. Od političkih pamfleta tiskanih za vrijeme Francuske revolucije, preko prvih “samizdat” izdanja Bulgakovljeva Majstora i Margarite i Bahtinovih književnoteorijskih radova, pa sve do radikalnih feminističkih fanzina iz kojih je potekao pokret riot grrrl, ideja je ostala ista – razbiti hegemonijski nadzor nad kritičkim mišljenjem i omogućiti protok nereguliranih informacija. 

I danas, unatoč deklarativnom demokratskom protoku znanja, sustavi kontrole i zaštite priječe slobodan pristup velikoj količini intelektualnog kapitala proizvedenog na javnim sveučilištima pa jedni pribjegavaju onome što se percipira piratstvom, drugi alternativnim koncepcijama autorstva i intelektualnog vlasništva te licenciranja autorskog materijala, a treći, primjerice, manevriranjem ispod cenzorskih radara i odstupanjima od uobičajenih pravila struke te neslužbenim distribucijskima kanalima za diseminaciju znanja koje bi u tokovima dominante ideologije odavno ostalo zaboravljeno.

Usprkos dominaciji globalnih izdavačkih konglomerata, radikalno i nezavisno izdavaštvo egzistira, razvija se i radi na širenju izdavaštva kao “čina kritičke intervencije u lokalne kulturne i političke kontekste”. Primjera je zaista mnogo, ali vrijedi istaknuti tek neke, poput britanskih Verso Books, Pluto Press i Zer0 Books te zagrebački Multimedijalni institut i novosadski Centar za nove medije_kuda.org. Ova potonja dva izdavača samo su u posljednje dvije godine objavila, među ostalima, knjige Quentina Meillassouxa, Alaina Badioua, Franca Morettija, Catherine Malabou, Ante Jerića, Jacquesa Rancièrea, Dubravke Ugrešić, Roberta McChesneyja, Nicholasa Thoburna, Christa Cutlera, a sada – u suradnji s Kontrapunktom iz Skoplja, Omladinskim centrom CK13 iz Novog Sada i Kooperativom – regionalnom platformom za kulturu – svoja iskustva pretaču u “poetiku radikalnog izdavaštva”.

Poetika radikalnog izdavaštva projekt je fokusiran na, kako je već istaknuto, zajedničke prakse koje izdavaštvo koriste kao poligon za istraživanje načina na koje se knjige proizvode i distribuiraju i time mijenjaju društveni i kulturni poredak. “Smatramo da tržišna i državna proizvodnja kulture ograničava mogućnost autonomije koja je neophodna za kritičko mišljenje i delovanje”, ističu iz Centra za nove medije_kuda.org i dodaju: “Bavimo se različitim praksama: izdavaštvom, umetnošću, istraživanjem i aktivizmom koje su na distanci od državne kulturne politike, s ciljem stvaranja novih odnosa u ovakvim oblicima produkcije. Upravo u tome leži poetika radikalnog izdavaštva”. 

Projekt je već predstavljen od 22. do 26. studenog u Skopju u sklopu festivala KRIK, a u Novom Sadu se predstavlja narednih dana, 19. i 20. prosinca u Omladinskom centru CK13, i to radom dvije čitalačke grupe. Jedna će se, uz uvod Svebora Midžića i Zorana Gajića, pozabaviti Meillassouxovom knjigom Poslije konačnosti, a druga će zajednički s uvodničarima Petrom Milatom i Leonardom Kovačevićem uroniti u Rancièreovu knjigu Bela Tarr, vrijeme od poslije. Nakon toga će kroz “sprint-predstavljanje knjiga” Iskra Gešoska, Slobodan Stošić, Gjorgje Jovanovik, Savo Romčević i Marjana Krajač predstaviti po tri knjige malih i radikalnih izdavača iz svojih lokalnih, (post)jugoslovenskih konteksta. Slično će se ovakvo događanja održati u veljači 2017. godine u Zagrebu gdje će akteri iz bivše Jugoslavije predstaviti male izdavače, edicije i knjige koje smatraju važnim za ovakav pristup autonomnim izdavačkim praksama.