Časopis Manifesta Journal (MJ), kao i bijenale Manifesta, u svom djelovanju ka stvaranju platforme za kritičku analizu međunarodne kustoske scene, teži promjenjivom formatu. Nakon svake serije od šest izdanja, časopis preuzima novi urednički tim, koji je pozvan razviti drugačiji koncept. S obzirom na novu uredničku politiku, prvi put u povijesti ovog časopisa, čitateljima će biti omogućen besplatan internetski pristup Manifesta Journalu, od broja 13 do broja 18. Treću seriju časopisa uređuju Nataša Petrešin-Bachelez i Virginie Bobin.
Kako kažu u uvodniku, Manifesta Journal treba shvatiti kao poroznu platformu za promišljanje značenja i efekata kustoskih praksi danas. Ovaj časopis fokusiran je na trenutne (geo)političke, humanističke, poticajne i kontroverzne potencijale. Novi podnaslov Uokolo kustoskih praksi (Around Curatorial Practices), označava smjer udaljavanja od prijašnjeg podnaslova Časopis za suvremeno kustostvo. Prijedlog “uokolo” posvećen je onome što zapravo motivira pojedince da prihvate pojam kuriranja kao odgovor na njihove prakse, oplemenjene subverzijama, neprovidnostima, rizicima, željama, uvjerenjima i solidarnošću. Urednički tim želi se osvrnuti na suvremene kustoske prakse čitanja, istraživanja, izdavanja i kuriranja osposobljenim internetom i novim tehnologijama. Sve navedeno urednički će tim istražiti i na primjeru vlastitog djelovaja, zagovarajući otvorenu cirkulaciju znanja kroz besplatni Manifesta Journal.
Tekstovi, koji će u ovoj seriji biti objavljeni, stavljeni su pod Creative Commons licencu. Svaka dva mjeseca u projekt će se uključivati gostujući bloger ili blogerica, koji će s čitateljima i uredništvom podijelili svoja istraživanja u nastanku, tj. opservacije na specifičnu temu. Prvi pridruženi bolger bit će Adnan Yildiz, čiji blog možete istražiti ovdje.
Novi broj Manifesta Journala nosi tematski nalov Fungus in the Contemporary, što je, kako napominje uredništvo, metafora za re-aktivaciju i re-kontekstualizaciju ’60-ih u suvremenoj umjetnosti. “Gljivice” neokolonijalnih struktura koje još uvijek djeluju u većini postkolonijalnih regija, i dalje ostavljaju svoje mrlje na percepcijama i analizama sadašnjosti tih sredina. Razmišljanjima na tu temu doprinjeli su Dawn Ades, Magali Arriola, Sven Augustijnen, Erick Beltrán i Victoria Noorthoorn, Bettina Knaup i Beatrice E. Stammer, Katerina Gregos, Miguel Lopez, Cuauhtémoc Medina, Mangelos, Tomáš Pospiszyl, Raqs Media Collective, Suely Rolnik i Narcisse Tordoir.
Prvu od šest besplatnih publikacija, možete pronaći ovdje.