Kriminalizacija i detencija izbjeglica

Piše: Martina Domladovac

Kako bi skrenuli pažnju na položaj izbjeglica koje su nakon zatvaranja kampa u Slavonskom Brodu preseljene u detencijski centar u Ježevu, predstavnici Inicijative Dobrodošli! u Zagrebu su objavili zidne novine i izvještaj Kriminalizacija i detencija izbjeglica. Izvještaj se prvenstveno odnosi na nezakonito postupanje s izbjeglicama koje su se zatekle u Hrvatskoj ili su vraćene iz Slovenije nakon zatvaranja takozvanog balkanskog koridora. U njemu se, kao i u zidnim novinama polijepljenim na određenim zagrebačkim lokacijama, navodi kako su izbjeglice sustavno diskriminirane s obzirom na spol i pretpostavljeni bračni status.

I prije službenog zatvaranja granica 8. ožujka 2016. godine, duž balkanskog koridora provodila se neslužbena i međunarodnopravnim obvezama protivna segregacija. Takozvana profilacija provodila se s obzirom na, primjerice izgled, boju kože, kose i očiju, zemlju, regiju ili grad porijekla, jezik i dijalekt ili političko opredjeljenje. U posljednjim mjesecima te osobito tjednima prije zatvaranja koridora, izbjeglice su posve arbitrarno izdvajane i izolirane, primarno s ciljem reduciranja prolaska i održavanja dnevne kvote dozvoljenih ulazaka.

Nakon zatvaranja kampa u Slavonskom Brodu (13. travnja 2016.), o kojem je također objavljeno Izvješće o sustavnom kršenju ljudskih prava, većina izbjeglica premještena je u Prihvatni centar za tražitelje azila Porin u Zagrebu gdje su im osigurani bolji infrastrukturni uvjeti te sloboda kretanja. No, 21 osoba preseljena je u Prihvatni centar za strance u Ježevu, odnosno u detencijski centar iz kojeg ne mogu izaći i koji je u tu svrhu opasan višemetarskim betonskim zidom. Ovaj prihvatni centar ima ključna infrastrukturna i funkcijska obilježja zatvora od kojeg ga razlikuje jedino činjenica da se zatvaranje u toj ustanovi provodi bez prethodnog sudskog procesa, uz rudimentaran sudski nadzor i uz naplatu troškova smještaja. U Ježevo su iz Slavonskog Broda preseljeni isključivo muškarci samci, uglavnom mlađe dobi, među kojima je znatan broj mlađih punoljetnika, kao i nekoliko maloljetnika, koji zbog različitih razloga nisu izrekli namjeru traženja međunarodne zaštite u Hrvatskoj. Brzinski provedenom diferencijacijom uvršteni su u muškarce samce bez obzira na to imaju li u kampu članove svoje obitelji te bez obzira na to koji im je stvarni bračni i obiteljski status.

Ograničenje slobode kretanja u bilo kojem obliku predstavlja u svojoj naravi visoko individualiziranu mjeru te stoga podložnu strogom testu legalnosti i opravdanosti, a ono je u ovom slučaju primijenjeno kolektivno i automatizmom, odnosno bez razmatranja individualnih slučajeva i alternativnih modela. Zakon o strancima predviđa detenciju samo u slučaju nemogućnosti izvršenja prisilnog udaljenja i to ako se ispune i dodatni uvjeti od kojih bi za gore opisane slučajeve eventualno bio primjenjiv uvjet da se radi o osobama koje nisu napustile Europski gospodarski prostor u roku određenom rješenjem o povratku, stoji u izvješću. Pošto u ovim slučajevima ne postoje indicije izbjegavanja postupka vraćanja ili namjere ilegalnog napuštanja Hrvatske, čini se kako oduzimanje slobode ima isključivu svrhu zastrašivanja, fizičke i simboličke degradacije te kriminalizaciju. 

U izvješću se stoga zahtijeva osiguranje jednakih uvjeta svim izbjeglicama po hitnom postupku, te da se osobama u Ježevu hitno omogući sloboda kretanja i smještanje u kapacitete otvorenog tipa.