Tema Izbor iz tjedna u medijima
Piše: Vatroslav Miloš
Rezultati izbora su poznati, analize su izlišne, treba tek pričekati da Božo Petrov u miru i meditaciji odluči da će Most koalirati s HDZ-om i da na valu reformi otplovimo u sumrak. Ovim izborima, kao i svima do sada od 1999. naovamo, gubimo doslovno svi: izborni je zakon takav da naši glasovi, koju god da opciju birali, ne vrijede jednako u svim izbornim jedinicama. “Najveća, IX. izborna jedinica ima čak 429,2 tisuće birača, VII. izborna jedinica 409,1 tisuću, a najmanja, IV. izborna jedinica, samo 333,8 tisuća birača – između najveće i najmanje razlika je gotovo 100 tisuća birača! U svima se bira jednak broj zastupnika – njih 14”, piše Helena Puljiz za tportal. Također, treba istaknuti i da su vječne gubitnice izbornih makinacija – kao i uvijek do sada – žene. U ovaj ih je saziv Sabora ušlo 19, odnosno 12,8 posto. Kako god bilo, pobjednike treba istinski slaviti, bez obzira na biološke, društvene i političke predispozicije. Jedan od njih je svakako bivši potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš iz HSP-AS. On će, ako je pravde – sa spektakularnih 201 preferencijalnih glasova na ovim izborima i 0,2 glasova na izborima za Europski parlament 2014. godine – zastupati Hrvatsku u Bruxellesu i Strasbourgu za mjesećnu plaću od 8213 eura brutto. Uz, dakako, iskrene čestike i licima “novog” HDZ-a Bruni Esih i Zlatku Hasanbegoviću sa 10 471, odnosno 11 898 preferencijalna glasa, s radošću iščekujemo sve buduće uspjehe naše uistinu infantilne demokracije.
Izbori su vrijeme različitih kalkulacija. Kalkulira se tako, čini se, i na HRT-u oko Novine, dramske serije scenarista Ivice Đikića i redatelja Dalibora Matanića, o čijem se datumu emitiranja ne zna ništa. Unatoč glasovima s Prisavlja koji tvrde da serija nije montirana i da je u tome razlog što nije uvrštena u raspored, producenti tvrde da to nije tako, a potvrđuju to i premijerne projekcije prvih dviju epizoda na Pulskom i Sarajevskom filmskom festivalu. Ladislav Tomičić u svojoj kolumni u Novom listu ide i dalje: “Serija Novine zapravo je rekvijem za jednu profesiju, a ujedno i optužnica protiv zločinačkog udruženja koje je novine i novinarstvo predalo u ruke moralnim i intelektualnim patuljcima, uredničkim strukturama spremnim ispuniti svaku želju vlasnika i utjecajnih lobija, bilo da je riječ o željama izrečenim ili željama koje beskičmenjaci na uredničkim pozicijama tek slute”.
Unatoč tome što SDP tek nominalno u parlamentarnoj politici zastupa ono što bi trebalo predstavljati lijevi ideološki spektar, s izborima iza nas vidimo da ni takav SDP, prvenstveno zbog koketiranja s desnom retorikom, nije u stanju oko sebe mobilizirati dovoljan broj glasača. Prostor artikulacije lijevih ideja već je odavno ispražnjen, slažu se Vedrana Bibić, Vedran Horvat, Goran Matić i Domagoj Mihaljević, sugovornici Slobodnog Filozofskog na temu perspektiva ljevice u Hrvatskoj, i potrebna mu je, unatoč svim potencijalnim preprekama, konsolidacija glasova sa lijeve scene u, uvjetno rečeno, značajniji politički projekt. “Takvi koraci mogu poprimati organizacijsku formu klubova ili nečeg sličnog gdje se ljevica educira, politizira i promišlja svoj naredni potez”, ističe Mihaljević, “Nebitno je koliko su maleni takvi kolektivi, ali moraju biti osovljeni na onim načelima za koja ljevica želi da budu temelj izgradnje progresivne prakse. Solidarnost, egalitarnost, inkluzivnost ne smiju biti samo gorljivi retorički instrument, nego moraju postati aktivnom praksom u izgradnji i održavanju društvenih odnosa, ponajprije među ljevičarima. Tek na toj osnovi ljevica će moći politički raspravljati, širiti članstvo, jačati utjecaj i boriti se u sve izglednijim sukobima sutrašnjice”.
Boston Globe objavio je priču o Robertu Morinu, čovjeku koji je gotovo pedesetogodišnji radni vijek proveo kao knjižničar na Sveučilištu u New Hampshireu u SAD-u. Ništa neobično, osim što je Morin, živeći askestkim životom na dijeti od knjiga i filmova, uštedio četiri milijuna dolara i oporučno ih ostavio upravo insituciji za koju je radio. Dio će tog nasljeđa, nečuvenog za život u doba kapitalističke eksploatacije i konzumerizma, ići za stipendiranje studenata u području knjižničarstva i informacijskih znanosti, dio za samu knjižnicu i dio za nadograđnji centra za profesionalnu orijentaciju studenata. Kao prikladno obilježje za strpljivi, samozatajni i posvećeni rad, Morinov spomenik ostat će i klupa ispred knjižnice kojoj je posvetio život.
Monument Builders, novi album Loscila, kanadskog glazbenika koji radi u području eksperimentalne i ambijentalne elektronike, izlazi za Kranky, uglednu izdavačku kuću za koju objavljuju Grouper, Tim Hecker, Atlas Sound, Christina Vantzou i drugi. Monument Builders njegov je jedanaesti album, a tematski je inspiriran “antihumanističkom filozofijom Johna Grayja, fotografijama Edwarda Burtynskog te filmskom glazbom Phillipa Glassa“.
ObjavljenoObjavljeno
