Tema Izbor iz tjedna u medijima
Piše: Vatroslav Miloš
Odlukom parlamenta Republike Slovenije pristup njezinim vodnim resursima postalo je ustavom zaštićeno pravo. Potvrda je to proljetos pokrenute inicijative prema kojoj je voda javno dobro, a ne tržišna roba te ju stoga treba zaštititi od komercijalnog iskorištavanja. Novi članak Ustava Republike Slovenije tako kaže: “Vodni resursi predstavljaju javno dobro kojime upravlja država. Oni se primarno i održivo iskorištavaju za opskrbu građana i kućanstava pitkom vodom i, u tom smislu, nisu tržišna roba”. Slovenija je tim potezom postala prva država Europske unije koja je donijela takvu odluku i priključila se grupi(ci) od petnaestak država svijeta koje su učinile isto. “Njena će zaštita u ustavu onemogućiti eventualne pritiske za komercijalizaciju vodoopskrbe kojima bi zemlja mogla biti izložena od stranih država ili multinacionalnih kompanija”, izjavio je slovenski premijer Miro Cerar povodom ove odluke. Istovremeno, lokalni podaci kažu da je Hrvatska jedna od vodom najbogatijih zemalja svijeta, no, kako stvari stoje, zaštita izvora kao osnovnog prava svih njenih građana nije od strateške važnosti. Otprilike 20 posto kućanstava niti dan danas nije spojeno na vodovod, a komercijalno iskorištavanje ovdašnjih vodnih resursa – uz minimalnu regulaciju države i maksimalan privatni profit – i dalje cvjeta.
U borbi na izborima za predsjednika SDP-a ostaju dva jednako blijeda kandidata: Davor Bernardić s osvojenih 46% glasova i Ranko Ostojić s 23% glasova. Brojem glasova ih slijede Orsat Miljenić (17 posto) i Tonino Picula (11 posto), a daleko na začelju, s jedan ili manje posto glasova, su Karolina Leaković, Gordana Sobol i Vesna Škulić. Karolina Leaković, kandidatkinja koju su mediji srednje struje temeljito ignorirali u procesu odabira novog predsjednika najveće oporbene stranke, jedina je zapravo imala program koji je odstupao od sada već standardizirane liberalne politike i retorike SDP-a, unatoč deklarativnom “skretanju ulijevo” gotovo svih kandidata. S izglednim predsjednikom Bernardićem, budućnost jedne iluzije i dalje ostaje temeljito neokrznuta i zamrznuta u vremenu i prostoru.
.jpg)
Danas, vjerojatno više nego ikada potrebno je zaštiti javne medije. Ne onakve javne medije kakve trenutno imamo već onakve kakvi bi morali biti: informativni, kritički, edukativni, prosvjetiteljski, zabavni, s raznovrsnim sadržajem koji je u službi javnog, a ne privatnog interesa. Relevantna istraživanja pokazuju da su u medijskim sustavima s dobro pozicioniranim javnim radiotelevizijskim servisima – zbog veće zastupljenosti informativnog programa – građani bolje informirani o politici i javnim pitanjima, ističe Zrinjka Peruško u tekstu naslovljenom Za javnu televiziju, a to smanjuje razlike između privilegiranih i deprivilegiranih građana. “Osim nama samima”, piše Peruško, “nikome drugome nije bitno postoji li domaća dramska produkcija, proizvodimo li i emitiramo vlastitu glazbu, imamo li svakodnevne vijesti i analize o domaćoj i međunarodnoj političkoj situaciji koje su prikazane na tako otvoreni način da se stvara javni forum u kojem građani mogu slobodno formirati svoja politička (i druga) stajališta”.
Novinarima Radija slobodna Evropa omogućen je pristup ruševinama nuklearne elektrane u Černobilu gdje upravo započinje nova faza osiguranja od zagađenja radioaktivnim tvarima. “New Safe Confinement” masivna je, 31 tonu teška konstrukcija koja će razorenu nuklearku prekriti poput poklopca i tako spriječiti potencijalno curenje radioaktivnog materijala u okoliš.
Forum.tm jedan je od rijetkih preostalih medija u ovoj zemlji kojima je javni interes važniji od interesa politički i ekonomski moćnih i njegovi su članci često ispunjavali redove upravo ove rubrike. Ukidanjem Fonda za neprofitne medije, Forum.tm je gotovo u potpunosti ostao bez izvora financiranja, a njegovi novinari i novinarke bez uvjeta za rad i život. U tu je svrhu, uz ulog u razvoj Foruma kao odgovornog javnog medij i još više dobrog novinarstva, organizirana kampanja prikupljanja sredstava za nastavak njegova rada.
Objavljeno

