Kako mediji govore o krizi?

U organizaciji uredništva LMD-a, a u sklopu Subversive Foruma, u Francuskoj medijateci razgovaralo se o medijskim reprezentacijama krize u Sloveniji i Hrvatskoj. 

LMD_3_broja_vatro_630

U dijelu programa Subversive Foruma, 7. svibnja u Francuskoj medijateci u Zagrebu održana je kraća tribina naslova Le Monde diplomatique Hrvatska: kriza, prosvjedi, mediji. Povod tribini na kojoj se većinom raspravljalo o medijskim reprezentacijama ekonomske krize u Hrvatskoj i Sloveniji, četiri su do sada objavljena broja mjesečnika Le Monde diplomatique, koji odnedavno po drugi puta izlazi i na hrvatskom jeziku. 

Kako je na početku istaknuo moderator razgovora i glavni urednik domaćeg LMD-a Stipe Ćurković, uredništvo časopisa nastojat će svaka tri do četiri mjeseca organizirati tribine poput ove te se kroz javne susrete još jednom osvrnuti na istaknutije teme iz recentnih brojeva. Uz Ćurkovića, u Francuskoj medijateci govorili su autori tekstova u LMD-u na temu krize Primož Krašovec i Mislav Žitko te izvršna urednica u LMD-u i novinarka Andrea Radak.  

Slovenski teoretičar Primož Krašovec, čiji smo tekst o nedavnim prosvjedima protiv mjera štednje u Sloveniji mogli čitati i u prvom broju LMD-a, na tribini je pozvan prokomentirati začuđujuć doseg lijevih kritičkih glasova u srednjostrujaškim medijima u Sloveniji. Naime, Krašovec je jedan od nekoliko intelektualaca s lijevom neinstitucionalnom pozadinom koji su zimus, u vrijeme serije prosvjeda i ustanaka protiv politike tadašnje vlade Janeza Janše, često citirani i upitani za mišljenje od strane velikih medija. Budući da je nakon Janšina pada zanimanje za takav vid rasprave znatno opao, Krašovec je dinamiku interesa protumačio kao oportunizam liberalnih medija koji su željeli ubrzati promjene na političkom polju. 

Iako je u širem medijskom prostoru radikalna kritika još uvijek “ovisna o spektaklu”, Krašovec ne odbacuje i tako prilagodljivu afirmaciju glasova s ljevice kao priliku, ako će oni čija se kritika prenosi, biti svjesni konteksta. Govoreći o budućim i mogućim strategijama, slovenski je teoretičar napomenuo kako je za lijeve glasove važan nastavak borbe za mjesto unutar postojećih medija, ali i poticanje vlastitih medijskih inicijativa.   

Nakon razgovora o slovenskom tisku, Mislav Žitko iz Centra za radničke studije govorio je o odabiru sugovornika hrvatskih medija pri obradi tema koje se tiču ekonomske krize u zemlji i inozemstvu. Žitko je proučavajući medijsko polje primijetio određena ograničenja domaće ljevice pri artikulaciji kritike ekonomskih procesa. Kako je kazao na tribini, posljedica je to prvenstveno tobožnje depolitizacije ekonomije u 1990-im, procesa koji je medijima danas nametnuo kriteriji koji zahtijeva da se većina pitanja o ekonomiji upućuju tzv. nezavisnim ekonomskim stručnjacima. U tom smislu, situacija je posve različita od Slovenije, gdje su mediji posegnuli i za interpretacijama koji ne dolaze nužno iz oblasti ekonomije. Upozorivši kako je medijska reprezentacija, u ovom slučaju krize, produkt mnogih društvenih silnica, Žitko je kazao kako se i kod nas tu i tamo pojavljuju opozicijski glasovi u mainstream medijima, no na takve pojave se ne može gledati kao afirmaciju lijevog glasa, već kao na načelno pokazivanje pluralnosti mišljenja. Govornik se također složio s Krašovcem kako je jedan od načina da ljevica transformira javno mišljenje taj da proizvede svoj prostor, a takvim sigurno smatra i novopokrenuti LMD. “No, ne mislim samo na pokretanje medija posvećenih debati i kritici, već i na iniciranje promjena u polju civilnog društva i sveučilišta. Ukoliko se to ne dogodi, očekuje nas monotona reprezentacija krize i ekonomije”, zaključio je Žitko.     

Andrea Radak na tribini se također referirala na “ideologiju profesionalizma” koju je prepoznala u zahtjevu za “objektivnim novinarstvom” koje često isključuje kritiku i reproducira metafore. Radak je ukratko izložila upravljačku i uredničku matricu koju je moguće prepoznati u većini domaćih tiskovina, a koju čini čvrsta hijerarhijska struktura, izuzetno malo zaposlenih novinara i velik broj honoraraca, dok kolumnisti često ne zauzimaju kritičku poziciju već svoje tekstove koncipiraju prema željama izdavača ili glavnog urednika. Radak je istaknula kako LMD predstavlja drugačiju paradigmu novinarstva te osim što nastoji emancipirati čitatelje, emancipira i ideju novinarskog kolektiva. Upravo je zato izdavač LMD-a zadruga, nešpekulativna organizacija, jer vlasnički koncept novina utječe na rad i sadržaj.

Zbog ograničenog radnog vremena Francuske medijateke, tribina je zaključena nakon nešto više od sat vremena. S obzirom na aktualnost tema, medijsku reprezentaciju krize i novopokrenuto hrvatsko izdanje LMD-a, te dobar odaziv publike, prostora za još jednu tribinu u organizaciji uredništva LMD-a, u skorije vrijeme zasigurno ima.   

Petra Novak 

Objavljeno
Objavljeno

Povezano