Države protiv civilnog društva

Piše: Matija Mrakovčić

Međunarodni centar za neprofitno pravo (International Center for Not-for-Profit Law, ICNL) objavio je istraživanje o globalnim trendovima ograničenja djelovanja civilnoga društva za razdoblje 2015-2016. Istraživanje donosi usporedbu inicijativa na regionalnim i međunarodnim razinama koje su utjecale na okruženje za razvoj civilnoga društva te razvijanje pozitivnih trendova koji pokazuju presudni utjecaj civilnoga društva kada postoji prostor za njegovo djelovanje. Unatoč takvoj, utjecajnoj i nezaobilaznoj ulozi, države na njegov potencijal odgovaraju uglavnom različitim alatima kojima mu umanjuju utjecaj. 

Podaci koje od početka 2015. prikuplja ICNL pokazuju da su države usvojile 64 restriktivna zakona, regulacije i drugih odredbi – 4 na Zapadnoj hemisferi, 5 na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi, 6 u Istočnoj Aziji i na Pacifiku, 14 u Subsaharskoj Africi, 16 u Europi i Euroaziji te 18 u Južnoj i Središnjoj Aziji. Također, negativni se trendovi odražavaju prvenstveno u pet osnovnih područja koje države koriste kako bi smanjile prostor za djelovanje civilnog društva. Među njima su prijedlozi i usvajanje restriktivnih zakona o civilnom društvu te prijedlozi i usvajanje zakona kojima se kažnjavaju građanski prosvjedi, potom zatvaranje, brisanje iz registra i zabrana organizacija civilnog društva, usvajanje i manipulacija zakonima o obrani od terorizma, te usvajanje zakona kojima se onemogućuje pristup sredstvima ili primanje sredstava iz inozemstva.

Smanjivanje prostora za civilno društvo lišava pojedince i grupe njihovih osnovnih prava, kao i slobode da obavljaju važan posao razvijanja lokalnih zajednica i mijenjanja statusa quo. Kao što je to formulirao specijalni izvjestitelj UN-ove Komisije za ljudska prava, Maina Kiai, više nije relevantno govoriti o smanjivanju prostora za djelovanje civilnog društva – taj je prostor odavno nestao. 

U Republici Hrvatskoj posljednjih je godina vidljiv trend detaljiziranja i hipernormiranja financijskog poslovanja neprofitnih organizacija, što se u više od 90 posto slučajeva odnosi na udruge. Posljednje istraživanje koje je izdala mreža Clubture pod nazivom Uvođenje reda u udruge – Poticajno okruženje ili nadzor civilnog društva?, autora Tomislava Domesa i Katarine Pavić, uz stručni prilog Krune Kardova, u relaciju stavlja temeljne vrijednosti i ciljeve državne strategije za poticanje razvoja civilnog društva te mjere aktivne politike prema organizacijama civilnog društva, prvenstveno promjene Zakona o udrugama i donošenje Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija te pripadajućeg mu Pravilnika.

Tako se sada na organizacije, bez obzira financiraju li se one javnim novcem ili ne, primjenjuje prilagođen oblik sustava fiskalne odgovornosti, a Ministarstvo financija ovlašteno je za utvrđivanje obavlja li se financijsko upravljanje organizacijama u skladu s ciljevima zbog kojih su osnovane. Pravilnikom kojim se regulira vođenje Registra udruga uvedena je klasifikacija područja djelovanja i djelatnosti udruga, a prema interpretaciji nekih registracijskih tijela, udruge u svoje temeljne akte smiju unositi samo djelatnosti kako su formulirane u klasifikaciji. Institut sprječavanja sukoba interesa ne obuhvaća više samo obavljanje javnih dužnosti već i rad u udrugama. 

“Ovakve mjere i njihovi potencijalni ishodi upućuju na to da država, u nastojanju što detaljnijeg uređivanja okvira djelovanja organizacija, u pojedinim aspektima gubi iz vida ono što je sama postavila na prvo mjesto u politici prema civilnom društvu: osiguravanje slobode udruživanja i djelovanja građanki i građana”, navode autori publikacije koju možete preuzeti na istaknutoj poveznici.