Društvo kontrole bez prave slobode

Izbor iz tjedna u medijima

Piše: Vatroslav Miloš

Nakon mjeseci borbe protiv Dakota Access Pipelinea (DAPL), privatnog investicijskog projekta cjevovoda za transport sirove nafte iz Sjeverne Dakote u Illionis, čija ruta prelazi preko rezervata Standing Rock i ugrožava izvore pitke vode i vodoopskrbnu infrastrukturu — prosvjednici slave svoju prvu pobjedu. Naime, Inženjerijski korpus kopnene vojske SAD-a odbio je dati dozvolu za nastavak gradnje na ključnoj dionici cjevovoda i time onemogućio nastavak projekta protiv kojeg su ustali američki domorodački narodi. Dave Archambault II, plemenski vođa Siouxa iz Standing Rocka, izjavio je da narod ovu odluku prima s dobrodošlicom, ali i skepsom, te da se nada će ju poštovati i administracija izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa. 

Hrvatski sabor je izglasao paket izmjena postojećih zakona, poznat i kao “porezna reforma”. Učinio je to na svoju ruku, i doslovno i metaforički, s obzirom na to da su oporbeni zastupnici napustili sabornicu nakon što niti jedan njihov amandman nije bio prihvaćen. Reforma je to od koje će najviše profitirati oni već prvilegirani — saborski zastupnici, ministri i drugi visoki državni i javni dužnosnici, menadžeri — a oni koji danas životare, nastavit će to činiti i ubuduće. Smanjenjem stope doprinosa iz drugog dohotka, bez obzira na to što je taj drugi dohotak mnogima tek jedini dohodak, stvorit će se rupa od 24,8 milijuna kuna u mirovinskom i 33,7 milijuna kuna u zdravstvenom fondu. Da ne okolišamo, oduzet će se umjetnicima, novinarima, prevoditeljima i drugim kulturnim radnicima da bi više ostalo članovima skupština i nadzornih odbora tvrtki, upravnih vijeća i različitih povjerenstava, stranim menadžerima i sportašima, piše Sanja Despot za Faktograf. 

Razumijemo li mi i imamo li kontrolu nad tehnologijom koja nas okružuje gotovo kao i zrak koji dišemo? Postoji li  — kao u kakvoj distopijskoj fikciji — više varijanti stvarnosti koju živimo, a da toga nismo niti svjesni mada nam je nadohvat ruke? Novinarka Carole Cadwalladr iz The Guardiana otkrila je da ukoliko prihvatite sugestije koje vam nudi Google, najpoznatiji svjetski internetski pretraživač, možete doznati da su židovi zlikovci koji upravljaju svijetom, da je svaka žena pomalo kurva i da je Islam uništavatelj društvenih vrijednosti. Nije to nešto za čime morate satima kopati po mračnim kutovima interneta, u sumnjivim chat-sobama i neofašističkim forumima, već se nalazi nadohvat ruke. To je, kako kaže jedan od sugovornika tekstu, kao da uđete u knjižnicu i poželite doznati nešto više o judaizmu, a knjižničar vam uruči deset knjiga ispunjenih mržnjom. 

S time korespondira i članak u The New York Timesu o stabilnosti današnjih liberalnih demokracija. Temelj današnje zapadnjačke politike pretpostavka je da kada određena državna zajednica dosegne stupanj liberalne demokracije, takvom će i ostati. Teorija demokratske konsolidacije kaže da država ustanovi demokratske institucije, jako civilno društvo i stekne određenu razinu bogatstva, teško će od svega toga odustati da bi vratila na stanje kakvo je bilo prije toga. Yascha Mounk, predavač iz područja javne uprave na Sveučilištu Harvard, bavi se upravo osporavanjem te teorije, a s obzirom na to da postoje pokazatelji prema kojima od 2005. godine naovamo svjedočimo opadanju sloboda na globalnoj razini, mogao bi itekako biti u pravu. Mi svakako imamo i lokalnih primjera za podupiranje takvog stajališta.

David Šporer, profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u intervjuu za Moderna vremena dotakao se čitavog niza problema: od povijesti knjige kojom se bavi u svojoj posljednjoj knjizi, preko odnosa humanistike i prirodnih znanosti, odnosno “nekompatibilnosti humanističkih znanosti sa suvremenim dobom brzine i tehnomenadžerskog pristupa svemu”, do kompleksnog trenutnog upravno-pravnog stanja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu do čitanja u suvremenosti.”Bibliofobija na koju aludirate”, veli Šporer, “samo je jedan od indikatora tog tehnokratskog, merkantilističkog društvenog ugođaja. Antiintelektualizam je potpuno isprepleten s tim. Sve su manjem broju ljudi knjige potrebne, još manjem broju ljudi su važne. One su zapravo izgubile bitku. Ne mislim pritom da će nestati, samo će doći na drugačije mjesto u nekom konkretnom kulturnom okruženju”.

Sight and Sound, mjesečnik Britanskog filmskog instututa (BFI), objavio je listu najboljih ovogodišnjih izdanja. Bez potrebe da kvarimo potencijalnu napetost u prvom susretu s odabranim naslovima — upućujemo čitatelje i čitateljice ovdje.