Tema Piše: Matija Mrakovčić
Društveni centar Rojc, smješten u bivšoj vojarni u centru Pule, jedinstveni je prostor koji na jednome mjestu okuplja više od stotinu udruga iz različitih područja djelovanja. Početkom 1990-ih u dotadašnji vojni objekt smještene su izbjeglice i humanitarne organizacije te je za tu namjenu preuređeno južno krilo objekta. U to vrijeme i neposredno nakon njega, udruge iz područja kulture, zaštite okoliša, rada s mladima, nalaze prostore za djelovanje u Rojcu čije sjeverno i istočno krilo tijekom godina polako zauzimaju i druge udruge i inicijative.
Prvi ugovori o korištenju prostora sklapaju se 1999. godine. Zgrada je do 2003. u vlasništvu MORH-a, a odonda u vlasništvu Grada koji sve do danas održavanje zgrade financira iz proračuna. Poslovi održavanja povjereni su javnom poduzeću Castrum, u vlasništvu Grada Pule. Prema Odluci o uporabi poslovnih prostora u objektu Društvenog centra Rojc iz 2013. prostori su namijenjeni neprofitnim organizacijama koje djeluju za opće dobro, organizacijama koje djeluju s ciljem zadovoljavanja potreba svojih članova te ostalim oblicima udruživanja građana od interesa za Grad Pulu. Prostori se daju na uporabu bez naknade u trajanju od deset godina, uz mogućnost produženja roka. Udruge moraju plaćati utrošenu električnu energiju prema stanju kontrolnog brojila svog prostora.
Prema posljednjem neslužbenom popisu iz 2020. u Rojcu djeluje 116 korisnika. Najzastupljenije je područje djelovanja kultura i umjetnost s 53 udruge, slijede sport i rekreacija s 24 udruge, socijalna djelatnost s osam udruga, nacionalne manjine sa šest udruga, braniteljske udruge i stradalnici s pet udruga, te udruge iz ostalih područja. Prema tipu korištenja prostora, u Rojcu se nalaze produkcijski prostori (ateljei, studija, zanatske radionice), prostori za probe, sportsko-rekreacijski prostori, uredski, prezentacijski, radioničko-konferencijski i klupski prostori. Multifunkcionalni prostor Dnevnog boravka jedini je javni prostor u zgradi dostupan za korištenje, u neprofitne svrhe, bez naknade Rojčanima i svima drugima, uz prethodnu najavu i primjerenost sadržaja. U dijelu Dnevnog boravka smješten je i Radio Rojc – neprofitni medij zajednice.
Nezadovoljni načinom upravljanja i donošenjem odluka koje nisu u interesu korisnica, Rojčani 2008. iniciraju uspostavljanje zajedničkog tijela s ovlastima odlučivanja i upravljanja Centrom. U travnju 2008. godine oformljena je Koordinacija koju čine tri predstavnika udruga iz Rojca i tri predstavnika Grada Pule. Predstavnike Rojca bira Vijeće udruga Rojca, neformalno tijelo koje na dobrovoljnoj osnovi čine udruge korisnice. Sudioničko upravljanje u Rojcu inicirano je sviješću o nepostojanju plana razvoja, nedostatnim sredstvima u proračunu i njihovoj neracionalnoj potrošnji za održavanje i obnovu zgrade, te nepostojanju kapaciteta za osiguravanje dugoročne financijske stabilnosti i održivosti Rojca. Iz te je perspektive Društveni centar Rojc specifičan primjer zajedničkog, kolektivnog upravljanja prostorom do kojeg dolazi i prije oformljavanja tijela koje službeno reprezentira korisnike.
Djelovanje putem neformalnog Vijeća udruga s vremenom pokazuje svoje slabosti te udruge u lipnju 2011. godine osnivaju Savez udruga Rojca – SUR. Na osnivačkoj skupštini sudjeluje 18 udruga i odonda SUR bira predstavnike u Koordinaciji, osigurava međusobnu komunikaciju unutar same zgrade te brine za zajedničke interese i i zagovara potrebe udruga prema Gradu. SUR tako postaje legitimni predstavnik Rojčana u komunikaciji s Gradom. Reprezentacija je temeljena na aktivnom uključivanju, a ne brojnosti, legitimitet proizlazi iz otvorenosti procesa, a uključivanje u SUR je slobodno, a ne obavezno. Savez je otvaranjem i upravljanjem zajedničkim prostorom Dnevnog boravka započeo proces u kojem će Rojc dobiti veći broj zajednički korištenih i javno dostupnih prostora.
Tijekom 2020. provedeno je istraživanje percepcije DC Rojca među građanima Pule na reprezentativnom uzorku s malom statističkom pogreškom. Ono je pokazalo da čak 90,1 % stanovnika Pule zna za Rojc, a od njih ga je čak 90,2 % posjetilo, odnosno sudjelovalo u nekim sadržajima koje nudi. Kao najpozitivniju osobinu najčešće ističu da je Rojc dobar primjer reaktivacije bivših vojnih objekata te mjesto gdje sve kategorije građana mogu provoditi vrijeme. Čak dvije trećine građana smatra kako je Centar izrazito potreban Puli, a još 19 % potrebnost Centra ocjenjuje s četvorkom. Prosječna ocjena je vrlo visokih 4,5.
U pogledu sudioničkog upravljanja, koje u Rojcu postoji još od 2008. godine, 2010. Gradu Puli predložen je model civilno-javnog partnerstva, odnosno osnivanja hibridne ustanove koja je definirana kao društveni centar kojeg su osnovali Savez udruga Rojca i Grad Pula. U sklopu projekta Zelene Istre, na posljednjoj od tri radionice na temu izgradnje novog modela upravljanja sudjelovali su i predstavnici Grada, izrazivši načelno pozitivan stav prema ideji javno-civilnog partnerstva u upravljanju Centrom. Tada je sastavljen prijedlog osnivanja javne ustanove koji je predstavljen nadležnom pročelniku. Nekoliko godina kasnije, u sklopu projekta Otvorena platforma Rojc opet je iznesen Prijedlog modela civilno-javnog partnerstva mješovite ustanove Društveni centar Rojc, kao i Okvirni prijedlog za uvođenje transparentnih kriterija i procedura za korištenje prostora u Društvenom centru Rojc.
Od 2018. do 2002. godine provedbom projekta Grad(imo) Rojc, u sklopu natječaja Kultura u centru, Savez nastavlja višegodišnje napore korisnika da unaprijede suradnju s Gradom Pulom oko upravljanja prostorom. Jedan od ciljeva projekta bio je u participativnom procesu razviti model javno-civilnog partnerstva u upravljanju društveno-kulturnim centrom Rojc. Radna grupa sastavljena od predstavnica Rojca i Grada s timom je stručnjaka održala više cjelodnevnih radnih sastanaka, a nizom se tribina omogućio konzultativni proces s korisnicima i zainteresiranom javnošću. U izradi plana važnu su ulogu imale ankete s korisnicima, ispitivanja javnog mnijenja, planski dokumenti te brojni stručni tekstovi.
Tako je 2021. izrađen (još jedan) Nacrt Plana upravljanja Društvenim centrom Rojc koji predlaže uspostavu mješovite civilno-javne ustanove u kulturi. U Planu su opisani daljnji koraci: nakon javnog predstavljanja potrebno je da Plan upravljanja usvoji Koordinacija. Zatim treba pristupiti izradi Ugovora o osnivanju Društvenog centra Rojc koji sukladno svojim statutima moraju usvojiti nadležna tijela obaju osnivača – Grad Pula i Savez udruga Rojca. Po usvajanju predstavnici osnivača potpisuju Ugovor o osnivanju. Od Ministarstva kulture RH potrebno je ishoditi rješenje o sukladnosti Ugovora sa zakonom. Nakon suglasnosti Ministarstva, ustanova se upisuje u Registar i može početi s radom.
Iste godine kada je izrađen Plan upravljanja, dolazi do promjene vlasti u Puli. Nakon 30 godina Istarska demokratska stranka nije osvojila većinu u Gradskom vijeću, a novi je Gradonačelnik izabran s nezavisne liste. Njegova je lista s platformom Možemo i SDP-om formirala većinu u gradskom vijeću. Za predsjednicu Gradskog vijeća izabrana je Dušica Radojčić, koja je u svojstvu predstavnice udruge Zelena Istra imala istaknutu ulogu u osmišljavanju i uspostavljanju modela upravljanja Društvenog centra Rojc.
Članak je objavljen u sklopu projekta Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje. Projekt je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Kurziv.
Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Objavljeno
