Tema Hajrudin Hromadžić i Helena Popović
Trogodišnji istraživački projekt Regional Seminar for Excellence in Teaching "Alternative Culture Beyond Borders: Past and Present of the Arts and Media in the Context of Globalization financira Open Society Institute u okviru Higher Education Support Programa (HESP-ReSET), u suradnji sa Sveučilištem u St. Peterburgu (Rusija), Sveučilištem McMaster (Kanada) i OSA Arhivom (Mađarska). Cilj projekta je unapređenje visokog obrazovanja uglavnom u post-socijalističkim zemljama, posebno u području društvenih i humanističkih znanosti, te okuplja mlađe znanstvenike zaposlene u institucijama visokog obrazovanja iz Centralne i Jugoistočne Europe, baltičkih država, Mongolije, Turske i država bivšeg Sovjetskog Saveza.
Projekt se realizira kroz dva godišnja susreta – ljetni i zimsko-proljetni – u okviru kojih se radi na nekoliko područja: razvijanje novih nastavnih metoda i osmišljavanje syllabusa za nastavne predmete koji se u perspektivi trebaju implementirati u matičnoj instituciji sudionika/ca; razvijanje vlastitog istraživačkog projekta koji uključuje teorijska promišljanja u okviru same teme (dakle područje kulture u najširem smislu); te rad u manjim grupama na specifičnu temu koji bi, u konačnici, trebao rezultirati publikacijama.
Dakle, projekt u najširem smislu tematizira koncept alternativne kulture u kontekstu globalizacije, procesa unutar kojega stari okviri koji su se primjenjivali u analizi kulture, djelomice gube na aplikativnosti, te se iz tih razloga traže nova konceptualna oruđa kojima bi se moglo pristupiti razvoju novih teorija u navedenom području. Istraživanje suvremene alternativne kulture uključuje komparativnu, kros-kulturnu analizu ideje “alternativnog” koja se razvijala od 19. stoljeća do danas, s posebnim fokusom na procesima koji su se odvijali u Centralnoj i Istočnoj Europi nakon Drugog svjetskog rata, te usporedbama sa sličnostima i razlikama sa Zapadom.
Prvi susret u St. Peterburgu u ljeto 2007. godine, pod nazivom Theories of Culture and Alternative Culture: "Alternative" East and West, pokazao je koliko su koncepti “alternativno”, ali i “kultura” problematični. Pokazalo se da ideja alternativne kulture uključuje vrlo heterogena viđenja samog koncepta što je posebno došlo do izražaja u prezentacijama sudionika/ca. Razumijevanje ovog termina obuhvatilo je širok raspon od autoritarnih političkih modela, konzumerističke prakse prilikom uporabe medijskih tehnologija, novele u Turskoj 20. stoljeća, "samizdata", "underground" arhiva, satire kao oruđa društvene kritike, umjetničke fotografije u Bjelorusiji, preko koncepta turista/putnika u teoriji kulturalnih studija, romske glazbe, nasljeđa ruskih teologa u emigraciji, sakralnih mjesta i ne-tradicionalnih religijskih grupa u zapadnom Sibiru, sve do područja nezavisne kulture u Bugarskoj…
Upravo je zato ovogodišnji susret u Splitu, nazvan On Alternatives: Concepts – Problems – Opportunities, pred sebe kao glavni cilj postavio nastavak promišljanja i konceptualizacije inicijalnih povijesnih okvira "alternativne kulture". Spomenuta trijada iz naslova ovogodišnjeg susreta trebala bi naznačiti pokušaj produktivnog križanja i usvajanja koncepata, neophodnih za učenje i istraživanje alternativne kulture; propitivanje problema nastalih kroz alternativne izražajne forme; te nove mogućnosti alternativnog, koje su rezultat tehnoloških razvoja, kao i globalnih političkih i socijalnih promjena.
Aktivnosti poduzete u svrhu tako koncipiranog pristupa uključile su široku paletu metoda, od seminara namijenjenih definiranju koncepata ključnih za istraživanja alternativne kulture i diskusija u malim tematskim skupinama, individualnih konzultantskih sesija i rasprava o mogućim formama suradnje na narednim projektima, pa sve do predavanja eksperata sa pojedinačnih problemskih polja.
U tom je smislu zasigurno najviše interesa i očekivanja izazvalo gostujuće predavanje talijanskog političkog filozofa i aktivista Antonija Negrija, naslovljeno In Search of Commonwealth, koje je zapravo predstavljalo prezentaciju osnovne ideje njegove nove knjige. Nažalost, tehnička realizacija samog događaja, činjenica da su Negrijevo izlaganje na francuskom jeziku simultano prevodile na engleski prevodile tri osobe koje su dobile transkript teksta neposredno uoči samog predavanja, uveliko je otežala praćenje samog izlaganja i oduzela mu ponešto od nesumnjive intrigantnosti i polemičkog potencijala.
Kao paralelni fokus, splitski je seminar, kroz suvremene tematike vezane uz "alternativnu kulturu", uključio i perspektive aktualnih obrazovno-pedagoških izazova (u našem primjeru je to Bolonjska reforma). U konkretnom smislu ta je aktivnost imala za cilj već spomenutu izradu predmetnih syllabusa sudionika/ca u projektu.
Seminarski reader (iliti čitanka), selektiran uoči početka skupa, već je prepoznatljivo naznačio glavne teorijske pristupe – vodilje u promišljanjima i istraživanjima širokog polja imenovanog "alternativna kultura". Klasični radovi iz domena ideološki lijevo orijentirane političke filozofije i ekonomije, kao i neki od ključnih autora nove teorijske ljevice, predstavljali su okosnicu za tematsko konceptualiziranje i definiranje odabranih fenomena. Takvi pristupi naročito su došli do izražaja u tematskim sesijama poput Collectivity in Contemporary Culture i Visual Culture and Globalization. Time se tijekom seminara kristalizirala osnovica cijele debate ovogodišnjeg skupa: unutar širokog polja "alternativne kulture", uključujući njegove političke, socijalne, kulturne, gospodarske, obrazovne aspekte, promisliti aktualne dimenzije, potencijale i domete kritičkog mišljenja spomenute političko-teorijske ljevice unutar imperijalno-hegemonističkog poretka aktualnog trenutka neoliberalnog kapitalizma.
Pritom se ispostavila i svojevrsna diskrepancija u razumijevanju i aplikaciji povijesnog nasljeđa lijevih političkih teorija. Za razliku od seminarskog faculty staff-a koji uz nekolicinu profesora iz Rusije, mahom dolazi iz Kanade i Sjedinjenih Američkih Država i čije iskustvo sa ostavštinom i suvremenom rekonceptualizacijom političke ljevice uglavnom završava sa marginama teorijskih koncepata kulturalnih studija, veći dio seminarskih sudionika/ca dolazi iz zemalja nekadašnjeg realnog socijalizma, u kojima je marksizam ostavio doktrinarni trag svog (neuspješnog) pokušaja ideološke realizacije u životnoj svakodnevici. Takav, povijesno-društveni i kulturni, kolektivno-iskustveni rascjep u nekim je raspravama i debatama tijekom dvotjednog seminara, doveo do situacija u kojima je na vidjelo izbila razlika u razumijevanju nasljeđa marksističke teorije od strane sudionika iz post-socijalističkih zemalja i onih koji su marksističku teoriju usvajali kroz prizmu kulturalnih studija i teorijsko-salonsku tradiciju zapadne ljevice.
Iz tih se razloga kao relevantno nametnulo pitanje nije li i takav trend, svjesno ili nesvjesno i bez obzira na svoje deklarativno načelo kritičkog mišljenja, zapravo tek još jedna manifestacija sveprisutno aktualnog simptoma neokolonijalne matrice zapadno-civilizacijskog hegemonijskog modela mišljenja?
ObjavljenoObjavljeno
