Uslijed izljeva mržnje, zastrašivanja i napada na novinar(k)e reagirala je međunarodna organizacija Reporteri bez granica, koja poziva hrvatske vlasti da nedvosmisleno osude takvu praksu.
Indeks medijskih sloboda kojim međunarodna nezavisna organizacija Reporteri bez granica (RSF) evaluira stupanj pluralizma, nezavisnosti medija i sigurnosti novinara u sto osamdeset svjetskih zemalja ove je godine ukazao na zabrinjavajući porast netrpeljivosti prema novinarima i sve propusniju liniju između verbalnog i fizičkog nasilja kojemu su izloženi. Sam naziv ovogodišnjeg izvještaja – Krug straha (A cycle of fear) upućuje na ozbiljnost situacije u kojoj je broj zemalja sigurnih za novinare sve manji, dok autoritarni režimi sve više sužavaju prostor za slobodan rad medija.
Atmosferi straha, ističe se u izvještaju, posebno doprinosi uznemirujuća antimedijska retorika i otvoreni animozitet političara prema medijskim radnicama i radnicima, čime se direktno ugrožava njihova sigurnost. Zastrašivanja i prijetnje upućene novinarkama i novinarima koji istražuju korupciju i veze između visoke politike i organiziranog kriminala tako sve više postaju standardni “profesionalni rizici” kojima su izloženi medijski radnici i u onim društvima koja načelno štite temeljne demokratske vrijednosti. Među njima je i Hrvatska koja se, pored zasebnog dosjea, spominje i u globalnom sažetku ovogodišnjeg izvještaja zahvaljujući “rastućem sudskom šikaniranju novinara” – rekordnom broju tužbi protiv ugleda i časti koje se koriste kao instrument pritiska na novinarske slobode.
S iste adrese ovih je dana stiglo i zasebno priopćenje kojim se hrvatska Vlada proziva zbog “opresivne šutnje” koja prati izljeve mržnje i niz prijetnji upućenih domaćim novinarkama i novinarima. Reporteri bez granica pozivaju se na niz recentnih slučajeva zastrašivanja medijskih radnika i radnica i sve češćeg zazivanja “smrti novinara” – fraze za koju se potpisnici priopćenja pitaju hoće li u Hrvatskoj postati uobičajena. Nakon što su ranije ove godine takvi natpisi uklonjeni sa zgrada pored sjedišta televizije N1 i portala Telegram i Net.hr, grafiti istog sadržaja osvanuli su krajem kolovoza u Zadru ispred uredništva portala Zadar News, dok su u splitskoj iteraciji novinari izjednačeni s crvima. O posebno teškoj situaciji u manjim sredinama svjedoči i slučaj novinarke Andree Topić, čiji je istraživački rad o bespravnoj gradnji za lokalni medij prvo “nagrađen” bušenjem guma autobomila, koji je zatim, da bi poruka bila jasnija, dodatno gađan i jajima.
A poruka, kažu u RSF-u, uvijek ima isti cilj – napasti, zastrašiti i ukaljati ugled novinara i novinarki te tako diskreditirati njihova istraživanja ili ih prisiliti da od njih odustanu. Pozivaju stoga domaće vlasti da javno osude napade i prestanu s praksom nekažnjavanja odgovornih. “Hrvatske vlasti moraju nedvosmisleno osuditi takvu praksu i zaustaviti nezdravu atmosferu nekažnjivosti koja vlada u Hrvatskoj, a koja predstavlja stvarnu opasnost za njene novinare”, izjavila je Pauline Adès-Mével, voditeljica ureda RSF-a za Europsku uniju i Balkan. Unatoč tome što je pokrenuto nekoliko policijskih istraga kako bi se pronašle osobe odgovorne za napade na medije, primjećuje kako su hrvatske vlasti ostale začuđujuće tihe kada se radi o ovim, ali i drugim napadima na novinare.
Hrvatsko novinarsko društvo pak kontinuirano upozorava na brojne uvrede, prijetnje, fizičke napade koje doživljavaju medijski radnici i radnice te poziva nadležne institucije da zaustave hajku na novinare. “Svjesni da je histerija i mržnja prema novinarkama, novinarima i medijima samo još jedan dokaz dubokog poremećaja u društvu, apeliramo na zdrav razum i smirivanje tenzija”, poručuje u medijskom priopćenju predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, koji poput inozemnih kolega izražava zabrinutost šutnjom političkog establišmenta.
“Ne činiti ništa jednako je prešutnom davanju potpore onima koji medijima prijete”, zaključuje Adès-Méve u priopćenju RSF-a. Nada da će ova poruka doći do svojeg adresata ipak ostaje mala, budući da je domaća vlast u više navrata pokazala da slabo mari za međunarodne primjedbe i analize, kao i za nepošitvanje medijskih zakona, političke i korporativne pristiske i ukupno urušavanje profesije koja bi trebala biti jedan od temeljnih stupova demokratskog društva.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.