Sustav ne prepoznaje progresivne prakse

Tijekom godina rada Pogon je postao predvodnik institucionalnih inovacija, a njegovu budućnost odredit će razvoj postojećeg modela upravljanja i osiguranje adekvatnih prostornih kapaciteta.

zagreb_jedinstvo_zizic_630 FOTO: Damir Žižić / izložba Izgradi platformu, koncept: Miranda Veljačić i Dinko Peračić/Platforma 9.81

Piše: Matija Mrakovčić

Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade jedno je od nezaobilaznih mjesta zagrebačkog kulturnog krajolika, ali i šire. Jedinstven je primjer ustanove koju su zajednički osnovali i ravnopravno njome upravljaju javni i civilni sektor, Grad Zagreb i Operacija Grad, lokalni savez organizacija s područja nezavisne kulture i mladih. U razdoblju od 2009. do 2017. godine 31 organizacija civilnog društva sudjelovala je u organizacijskoj strukturi Pogona. Odluke s jedne strane horizontalno donosi Skupština Grada Zagreba, a s druge Skupština Operacije grad, oba aktera odlučuju o imenovanju članova Upravnog vijeća i ravnatelja. Programski savjet imenuje Skupština Operacije grad i on predstavlja glas organizacija civilnog društva, te glas postojećih i potencijalnih korisnika. Unutar Pogona postoji i radničko vijeće koje čini tim zaposlenika.

Radi se o modelu upravljanja koji istovremeno osigurava javnu i društvenu ulogu umjetnosti i kulture. Tijekom desetljeća rada Pogon je u prostoru bivše tvornice Jedinstvo i lokacije u Mislavovoj 11 ugostio više stotina umjetnika i umjetnica te inicijativa i organizacija civilnog društva koje djeluju na polju suvremene umjetnosti i kulture i bave se obrazovanjem mladih. Pogon bilježi neprekidan rast u korištenju prostora, pa je tako u 2017. godini korišten svaki dan osim tijekom ljetne stanke, a porast termina odnosi se posebno na prostor Male dvorane i dvorišta Jedinstva. Javne programe u Pogonu svake godine posjeti oko 10 000 posjetitelja.

Tijekom više od deset godina rada Pogon je postao predvodnik institucionalnih inovacija, a njegovu budućnost trebala je odrediti rekonstrukcija zgrade Jedinstva, razvoj postojećeg modela upravljanja prostorom te snažnije uključivanje susjedstva, korisnika i publike u njegove programe. 

Postojeći model suupravljanja Pogonom kontinuirano se razvija, međutim njegov razvoj sve više usporava suočen s činjenicom da sustav kulturne politke u Hrvatskoj ne prati ovakve progresivne prakse participativnog upravljanja. S jedne strane, Pogon je još uvijek gotovo jedina ustanova u Hrvatskoj koja je utemeljena i funkcionira kao civilno-javno partnerstvo. Grad Zagreb je 2016. i 2017. suosnovao Centar za kulturu Histrionski dom i Centar za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust s civilnim akterima, Glumačkom družinom Histrioni i Festivalom suvremenog židovskog filma, no te ustanove ne funkcioniraju kao civilno-javno partnerstvo jer se u slučaju prve radi o jednoj organizaciji koja provodi programe u prostoru, dok druga ni nema prostor kojim bi upravljala. Iz toga, i ne samo iz toga, jasno je da sustav i dalje ne prepoznaje inovativnost modela civilno-javnog partnerstva na temelja kojeg funkcionira Pogon, odnosno tretira njegovo opstajanje u sustavu kao anomaliju, a ne kao pomak.

Drugi izazov, koji je trajniji i dugoročniji, još uvijek je neadekvatna prostorna infrastruktura kojom Pogon suupravlja – neadekvatna jer se u nju ne ulaže te neadekvatna zbog značajne podkapacitiranosti postornim resursima u odnosu na potrebe nezavisnokulturne te civilnodruštvene scene. U siječnju 2020. projekt rekonstrukcije Pogona kroz mehanizam ITU (Integrirana teritorijalna ulaganja) nije odabran za realizaciju zbog sufinanciranja koje Grad Zagreb nije osigurao.

Početkom ožujka 2020. u Zagrebu, kao i ostatku Hrvatske, proglašen je lockdown zbog sprječavanja širenja pandemije bolesti Covid-19, a epidemiološke mjere koje kontroliraju dopušteni broj posjetitelja te uvjete posjećivanja kulturnih programa još uvijek su na snazi. Krajem ožujka 2020. Zagreb je probudio snažan potres koji je nepovratno uništio dio centra grada i oštetio veći dio infrastrukture za kulturne i društvene djelatnosti te su konferencijska dvorana i coworking prostor Pogona u Mislavovoj 11, kao i uredski prostori za zaposlenike, otada neupotrebljivi.

Od kraja 2018. Pogon, odnosno Operacija grad kao nositelj, provodili su projekt Svi za Pogon – Pogon za sve! u sklopu poziva Kultura u centru, u partnerstvu s Gradom Zagrebom. Iako je projekt dobio snažan zamašnjak na početku, većom (financijskom) podrškom i vidljivošću programa kojima je dodatno unaprijeđen proces zajedničkog programiranja kulturnih i umjetničkih programa u Pogonu Jedinstvo (Participativna Pogonova sezona – poziv za dodjelu besplatnih termina i podršku javnim programima, te Jedinstvena vrtna zabava – koncert i participativni programi koje provode članice Saveza), posljednja godina provedbe projekta bila je obilježena pandemijskim okolnostima i neizbježnim smanjenjem publike i korisnika. U sklopu projekta zaposlenici Grada Zagreba te članice organizacija civilnog društva u kulturi iz cijele Hrvatske prošli su edukacije o civilno-javnom partnerstvu i modalitetima sudioničkog upravljanja, čime je Operacija Grad nastavila prenositi nužan know-how o ovoj temi.

Operacija Grad trenutno broji 27 članica, udruga i umjetničkih organizacija, od kojih veliki broj njih upravlja etabliranim prostorima za kulturu u gradu: Autonomni kulturni centar Attack dijelom prostora AKC Medika u Pierrotijevoj, BLOK – Lokalna baza za osvježavanje kulture prostorom Baze / Nove Baze na Trešnjevci, GMK prostorom Galerije Miroslav Kraljević u sklopu zgrade INA-e u Šubićevoj, Kinoklub Zagreb istoimenim prostorom na Trgu žrtava fašizma, Udruga za promicanje kultura Kulturtreger književnim i društvenim klubom Booksa u Martićevoj, K-zona prostorom društveno-kulturnog centra Šesnaestica u Ozaljskoj, Multimedijalni institut net.kulturnim klubom MaMa u Preradovićevoj, WHW/Što, kako i za koga Galerijom Nova i Showroomom u Teslinoj, te Udruženje za razvoj kulture URK klubom Močvara koji se također nalazi u zgradi bivše tvornice Jedinstvo na Trnjanskom nasipu. Većina je tih prostora pretrpjela štetu u potresu, no obnovljeni su i funkcionalni te im veću prepreku radu predstavlja pandemija koja ne jenjava, kao i epidemiološke mjere na snazi.

Kada je Pogon osnivan, prostori u Mislavovoj i Jedinstvu bili su, barem iz perspektive suupravljača Operacije grad, tek početak osiguravanja infrastrukture za nezavisnu kulturu i mlade u gradu Zagrebu. No, gradska vlast predvođena jednim čovjekom tijekom 20 godina, nije imala previše interesa za daljnje osiguravanje prostora, dok istovremeno nije ulagala ni u postojeće kulturne centre kojima je osnivač, a koji postoje u gotovo svakom kvartu, kao ni u spomenute prostore za kulturu kojima upravljaju organizacije civilnog društva. Takvo stanje zatiče novu gradsku vlast koja od lipnja 2021. ima pred sobom koloplet izazova i problema od kojih je razvoj infrastrukture za kulturne i društvene djelatnosti tek jedan od gorućih problema funkcioniranja Grada.

 

Članak je objavljen u sklopu projekta Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje. Projekt je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Kurziv. 

 acf logo




Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Objavljeno
Objavljeno

Povezano