Tema Zaklada “Kultura nova” objavila je 3. srpnja 2026. javne pozive za Program podrške 2026., središnji instrument financiranja organizacija civilnog društva koje djeluju u području suvremene, nezavisne i eksperimentalne kulture i umjetnosti. Podsjetimo, Zakladu je 2011. godine osnovala Republika Hrvatska s osnovnom svrhom promicanja i razvoja civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti, a čije je osnivanje (uz HAVC) znatno pridonijelo upravljanju u smislu devolucije moći i dekoncentracije donošenja odluka.
Uvjeti javnih poziva i cjelokupni postupak dodjele bespovratnih sredstava uređen je Pravilnikom koji definira tko se može prijaviti, koja tijela sudjeluju u procjeni prijava i na koji način se imenuju, kako izgleda stručna procjena kvalitete prijava te donošenje konačne odluke o dodjeli sredstava. Novi Pravilnik, usvojen četiri dana prije objave javnih poziva, u nekoliko ključnih točaka mijenja dosadašnji model.
Do sada, prijave je ocjenjivalo Povjerenstvo za procjenu kvalitete prijava – stručno tijelo koje prema propisanim kriterijima sastavlja prijedlog rang-liste koji Upravni odbor potom potvrđuje. U dosadašnjoj praksi zainteresirani stručnjaci sami su se prijavljivali na javni poziv koji je morao biti otvoren najmanje 30 dana. Uvjeti su pritom bili jasni: kandidati su morali imati najmanje pet godina relevantnog iskustva u suvremenoj kulturi i umjetnosti, a Povjerenstvo je moglo imati između tri i petnaest članova.
Ove godine stručnjake za Zakladinu bazu procjenitelja predlažu strukovne udruge, ustanove u području kulture i umjetnosti, umjetničke organizacije te druge udruge u području suvremene kulture i umjetnosti. Tijelo koje će ocjenjivati prijave ima i novi naziv – Povjerenstvo za supstancijalnu procjenu prijava. Umjesto propisanog minimuma iskustva kandidata, navodi se samo da trebaju “svojim dosadašnjim radom, aktivnostima i iskustvom dokazati da su mjerodavni za obavljanje poslova stručne procjene”. Javni poziv za predlaganje stručnih procjenitelja otvoren je samo 14 dana.
To dozvoljava novi Pravilnik gdje rok za predlaganje kandidata nije definiran, kao što nije propisan ni raspon broja članova Povjerenstva – dokument kaže samo da Upravni odbor “može imenovati onoliko članova koliko je potrebno”. Kriteriji prema kojima Upravni odbor između predloženih kandidata odabire one koji ulaze u Bazu također nisu razrađeni: navodi se samo da će voditi računa o “stručnosti, iskustvu, području djelovanja i potrebama javnih poziva Zaklade”, bez dodatnih kvalifikatora ili kvantifikatora.
Vrijedi pritom podsjetiti da model u kojemu organizacije predlažu kandidate za stručna tijela već postoji u sustavu kulturnih vijeća na nacionalnoj i lokalnoj razini. O tome koliko organizacije civilnog društva zaista mogu utjecati na sastav tijela koja vrednuju njihove prijave, dovoljno govori činjenica da u Kulturno vijeće za interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse – područje ključno za financiranje programa nezavisne kulturne scene – nije imenovan nitko čiji je profesionalni rad na ikakav način vezan uz tu scenu. Bez mehanizma koji bi osigurao da se prijedlozi organizacija doista odraze na sastav stručnih tijela ili barem omogućio uvid u razloge zbog kojih su odbijeni, takav postupak svodi se na privid sudjelovanja i iscrpljuje organizacijske i suradničke kapacitete sektora.
Najdalekosežnija promjena koju donosi novi Pravilnik nalazi se u članku 12., stavku 4.:
Iznimno, nakon razmatranja predloženih ocjena Povjerenstva i jedinstvene liste, Upravni odbor može drukčije ocijeniti pojedinu prijavu te izmijeniti iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava. Svoje izmjene Upravni odbor treba obrazložiti.
Na Kulturpunktov upit o ovoj promjeni odgovorila je predsjednica Upravnog odbora Zaklade Romana Matanovac Vučković. Pojasnila je položaj Povjerenstva u postupku: ono je, prema njenim riječima, “pomoćno tijelo koje osniva Upravni odbor kako bi mu na stručan način pomoglo u procesu dodjele sredstava”, dok je “jedino zakonsko tijelo koje donosi odluke o dodjeli bespovratnih sredstava Upravni odbor Zaklade”. U odgovoru navodi i kako se “ne radi o novitetu” te da je ista mogućnost postojala i u prošlogodišnjem Pravilniku, a Upravni odbor je “zadržao zakonsku mogućnost da revidira pojedine ocjene koje je donijelo Povjerenstvo”.
Pri tome se poziva na članak 16. prošlogodišnjeg Pravilnika, no ta odredba formulirana je ipak bitno drugačije. Njome je propisano da Upravni odbor ne potvrđuje prijedlog Povjerenstva “samo u slučaju da Prijedlog nije u skladu s definiranim područjem suvremene kulture i umjetnosti, prioritetima programa podrške, ciljevima programskih područja te u slučaju da se utvrde nepravilnosti u radu Povjerenstva”. U takvim slučajevima prijedlog se vraćao Povjerenstvu na ponovno razmatranje.
Stoga smo Zakladu pitali u kojim slučajevima Upravni odbor može izmijeniti prijedlog Povjerenstva te kome obrazlaže tu odluku, s obzirom na to da Pravilnik ne propisuje ni jedno ni drugo. U odgovoru Matanovac Vučković navodi da UO može razmatrati “je li prijedlog Povjerenstva dovoljno uvažio strateške odrednice i smjerove razvoja Zaklade, je li neko umjetničko područje izrazito podzastupljeno u odnosu na neko drugo te može li se regionalna zastupljenost prijavitelja dodatno diversificirati”. Dodaje kako upravo zato što se “veliki broj organizacija nalazi unutar izrazito male razlike u ostvarenim bodovima” detalji odlučuju o tome tko će biti financiran, a tko ne.
Navedeni razlozi načelno su u skladu s dosadašnjom praksom Zaklade u oblikovanju kriterija procjene koje je primjenjivalo Povjerenstvo. No u novom Pravilniku ti razlozi nisu propisani kao kriteriji prema kojima Upravni odbor može intervenirati u stručnu rang-listu. Upravo u situaciji u kojoj, kako se ističe, male razlike u bodovima odlučuju o tome tko dobiva sredstva, jasno normirani kriteriji za takvu intervenciju smanjili bi prostor za proizvoljnost i omogućili da odluke budu javno provjerljive.
Vezano uz pitanje transparentnog uvida u takve preinake, Pravilnik obvezuje Upravni odbor na obrazloženje odluke, no ne precizira kome se ono dostavlja ni na koji način. Iz Zaklade podsjećaju da su obrazloženja “dugogodišnja praksa postupka dodjele sredstava Zaklade ‘Kultura nova’, upravo sa svrhom transparentnosti i javnosti”, te da je “razlika samo da obrazloženja za prijavitelje koje je procijenilo Povjerenstvo i sa kojima se složio Upravni odbor sastavljaju članovi Povjerenstva, dok za ona s kojima se nije složio ili ih je djelomično revidirao, obrazloženja sastavlja Upravni odbor”. Iz toga se može razumjeti da će prijavitelji dobiti obrazloženje no neće znati je li stručna procjena izmijenjena niti zbog čega.
Praksa Ministarstva kulture i medija posljednjih je godina pokazala koliko mogućnost naknadnog odstupanja od prijedloga stručnih tijela obesmišljava ulogu stručne evaluacije i dovodi u pitanje cjelokupni natječajni postupak. Zaklada “Kultura nova” u tom je kontekstu dosad predstavljala drugačiji model – instituciju koja je, uz povremene kritike, uživala značajno povjerenje korisnika upravo zbog jasno utemeljenog i transparentnog postupka dodjele sredstava u kojem su priznati stručnjaci u polju kulture imali autonomiju u donošenju odluka. Ove promjene šalju snažan signal da taj standard više nije zajamčen ni unutar institucija koje su ga gradile.
ObjavljenoObjavljeno
