Tema Da odmah neke stvari “maknemo s puta”: ja sam pasionirani slušatelj audio knjiga. Teško mi je odrediti koliko sam knjiga preslušao, nisam vodio evidenciju, ali sigurno je riječ o nekoliko stotina naslova. Takva praksa i iskustvo me svrstavaju u poziciju da se mogu samoproglasiti tzv. stručnjakom (ovo sam ubacio samo kao hommage mojoj legendarnoj kviznoj ekipi koja se baš tako zove – Tzv. stručnjaci) za audio knjige. Mome prisnom odnosu s formatom audio knjige nije odmogla činjenica da sam prije 25 godina naglo ostao bez vida, ali pokušajmo tu činjenicu “staviti sa strane” jer nam to nije tema. Tema su audio knjige, sve popularniji i jedan od najbrže rastućih knjižarskih formata. Konkretno nas zanima kakva je situacija s ponudom audio knjižne građe u Knjižnicama Grada Zagreba, a samim time ćemo dobiti odgovore kako stojimo s audio knjigama na hrvatskome jeziku.
Ekspanzija tržišta audio knjiga prije svega se odnosi na knjige na engleskom jeziku. Samo protekle 2023. godine u SAD-u je producirano 72 tisuće audio knjiga i obrnulo se gotovo dvije milijarde dolara, a procjenjuje se da će rasti još 28 % do 2030. godine. Kao distributer audio knjiga dominira audible.com čije usluge i sam koristim, a vjerojatno i mnogi u Hrvatskoj. Ta platforma omogućava da na jednom mjestu, uz pretplatu, bude dostupna sva ponuda audio knjiga. Razmjerne brojke susrećemo kod većine europskih država, a audio knjiga je iznimno popularna i u Kini. Dakle, možemo slobodno reći da se bauk audio knjige širi svijetom.
Kako stoje stvari u Hrvatskoj i na hrvatskome jeziku? Tradicija produkcije audio knjiga u Hrvatskoj vezana je uz Hrvatsku knjižnicu za slijepe, kojoj se u novije doba pridružila Zaklada “Čujem, vjerujem, vidim“. Već iz imena razvidno je da se radi o specijaliziranim produkcijama čiji korisnici mogu biti samo slijepe i slabovidne osobe. Naime, zahvaljujući Marakeškome ugovoru proizvodnja i distribucija zvučne knjige za slijepe i slabovidne, kao i ostale osobe s teškoćama čitanja, oslobođena je plaćanja autorskih prava pa stoga ta domaća izdanja smije koristiti samo publika kojoj su namijenjena. Produkcija i distribucija audio knjiga za širu javnost kod nas donedavno nije ni postojala. Pionirke na tome području su Ljubica Letinić i Lana Deban koje su 2019. godine pokrenule mobilnu aplikaciju Book&zvook, digitalnu platformu za distribuciju audio knjiga produciranih u njihovoj tvrtki Audio Store Transonica. Te dvije bivše zaposlenice Hrvatskog radija su također pasionirane slušateljice audio knjiga te ih je baš ta strast prema ljudskom glasu koji nam čita literaturu ohrabrila za poslovni skok u nepoznato. Trenutno se u aplikaciji Book&zvook nalazi 80-ak vrhunski produciranih naslova. Aplikacija je u priličnoj mjeri nepristupačna za korištenje slijepim i slabovidnim korisnicima i za samu prijavu u aplikaciju slijepoj je osobi potrebna asistencija, ali smo u razgovoru s Ljubicom Letinić učinili prve korake prema uklanjanju tih prepreka.
Ljubica ističe kako je aplikacija “previše digitalna i previše moderna” pa Ministarstvo kulture i medija još nije pronašlo adekvatnu opciju da otkupljuje njihove audio knjige. No, srećom, njihova 72 izdanja uzele su Knjižnice Grada Zagreba koje same razvijaju svoj modul za audio knjige. Ta suradnja između Book&zvooka i Knjižnica Grada Zagreba napokon je otvorila prostor za razvijanje ponude audio knjiga u zagrebačkim knjižnicama. Na web katalogu KGZ-a mogu se vidjeti brojke o zvučnoj i ostaloj građi dostupnoj u knjižnici. Tako piše da KGZ u svom fondu ima 726 naslova zvučne građe (od toga 300 naslova u izdanju Zaklade “Čujem, vjerujem, vidim”), koja je dostupna isključivo slijepim i drugim osobama koje ne mogu koristiti standardni tisak. Brojka od 726 naslova se ne odnosi samo na audio knjige, nego i na stara zvučna izdanja poezije i dječjih priča na gramofonskim pločama.
Perspektivu Knjižnica Grada Zagreba u širenju dostupnosti audio knjiga, kao i dosadašnju posudbu audio knjiga za širu javnost, približila nam je Ivančica Đukec, voditeljica matične i razvojne službe KGZ-a: “Tehnološki preduvjet bila je uspostava aplikacije eZaKi za posudbu, čitanje i slušanje e-knjiga. Knjižnice Grada Zagreba u suradnji s informatičkom tvrtkom VIVA info već niz godina razvijaju usluge posudbe e-građe na svim popularnim uređajima kao što su mobitel, tablet, e-čitač i stolno računalo. U 2023. godini su se Knjižnice Grada Zagreba pridružile Readium fondaciji i aktivno sudjeluju u promociji korištenja elektroničkih publikacija na europskoj razini.”
Zanimao nas je i sam postupak posudbe audio građe koji ipak nije sasvim pristupačan slijepim i slabovidnim osobama, što se kosi sa Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora. Iz KGZ-a su nam potvrdili da će svoj on-line sadržaj i aplikaciju učiniti pristupačnijom. Sam postupak posudbe odvija se ovako: prijavite se u aplikaciju eZaKi i preko kataloga posudite i preuzmete e-knjigu na uređaj. Potom instalirate neku od aplikacija koje podržavaju Readium LCP tehnologiju jer se posuđena e-knjiga može čitati i/ili slušati tek nakon što se otvori u takvoj aplikaciji. Kod prvog otvaranja preuzete knjige treba se autorizirati PIN-om, a posuđene knjige se vraćaju putem kataloga ili aplikacije koja podržava Readium LCP tehnologiju. U jednom mjesecu se može posuditi pet naslova, koje se može istovremeno koristiti na četiri uređaja. Neke od besplatnih aplikacija koje u KGZ-u preporučuju za posudbu, čitanje i slušanje knjiga su Thorium Reader za računala i Aldiko Next za mobilne uređaje.
Usluga posudbe zvučne knjige je novum koji je uveden tek od Mjeseca hrvatske knjige, 16. listopada prošle godine, a od tada pa do kraja 2023. godine bilo je 755 posudbi zvučnih knjiga. Dakle, može se reći da su zvučne knjiga u Knjižnicama Grada Zagreba ostvarile očekivani uspjeh kod članova knjižnice. Za posudbu e-građe odlučilo se i tridesetak knjižnica širom Hrvatske koje također koriste knjižnični program eZaKi, pojasnila je Ivančica Đukec.
Mala je to ponuda od 72 naslova i sve zajedno jako kaska za svjetskim trendovima, ali s obzirom da smo donedavno svjedočili pustoši ponude audio knjiga za širu javnost, možemo, doduše ironično, govoriti o revolucionarnim pomacima. Ono što kao slušatelj audio knjiga s dugim stažom moram istaknuti jest vrhunska produkcija dostupne građe koja je u svakom smislu na razini najboljih svjetskih produkcija. Svakako bih istaknuo naslove koje vrlo lijepo čitaju sami autori, Ivana Bodrožić Hotel Zagorje i Darko Cvijetić Schindlerov lift. Među audio naslovima pretežno su domaći i regionalni autori, ali ima i stranih, aktualnih i kanonskih autora.
S obzirom na svjetske trendove i entuzijazam i posvećenost Ljubice Letinić i Lane Deban, ne bih se iznenadio da ponuda audio građe u Knjižnicama Grada Zagreba doživi eksponencijalni rast. Do tada, ništa nam ne preostaje nego prepustiti se čitanju Ivice Vidovića, Mustafe Nadarevića, Nebojše Glogovca te u svom malom krugu ljubitelja čitanja promovirati format audio knjige.
ObjavljenoObjavljeno
