Tema Obilježavajući Europski dan kreativnosti 21. ožujka 2016. godine petero hrvatskih umjetnika – Ida Blažičko, Duje Medić, Martina Mezak, Marko Pašalić i OKO – interveniralo je u odabrane lokacije javnog gradskog prostora. Njihove intervencije dokumentiralo je petero studenata Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu – Jozefina Ćurković, Katija Crnčević, Klara Tončić, Ena Grabar i Tomislav Augustinčić – pod mentorskim vodstvom profesorica Nevene Škrbić Alempijević i Valentine Gulin Zrnić. Intervencije su nastale u suradnji Hrvatskog društva likovnih umjetnika, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju te Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, u sklopu projekta CreArt.
Slijedom umjetničkih intervencija, 4. travnja 2016. održan je međunarodni znanstveni skup Mjesto izvedbe i stvaranje grada na kojemu su obrađena pitanja mjesta i nemjesta kao platforme stvaranja značenja grada, ali i generatora umjetničkih intervencija. Kao finalni rezultat projekta predstavljen je zbornik Mjesto izvedbe i stvaranja grada. Osim Gulin Zrnić i Škrbić Alempijević, kao urednik je potpisan i Josip Zanki, a zbornik je objavljen i u online formatu. Cilj projekta bio je ispitati i povezati različite aktere, čimbenike i procese transformacija u gradu Zagrebu, s naglaskom na politikama javnih prostora, pri čemu se koncept “stvaranja grada” odnosi na sveobuhvatnu izgradnju i artikulaciju urbanog života.
“Prostor je toliko sveprisutan oko nas da je u fokus etnoloških istraživanja došao tek prije deset do petnaest godina. Postavlja se pitanje kako stanovnici koriste prostor, a kako ga upotrebljavaju umjetnici, a zanimljivo je, i sve se više istražuje pristupanje memoriji, odnosno što je u javnom prostoru cenzurirano”, istaknula je na predstavljanju zbornika jedna od njegovih recenzentica Katja Hrobat Virloget. “Javni prostor ponekad je mjesto otpora, ali ponekad je i u službi ideologije ili ekonomske politike, a osim toga predstavlja i kako se stanovnici grada žele predstaviti javnosti”, objasnila je Škrbić Alempijević, dodavši kako je istraživanje također propitivalo koliko je javna sfera uistinu “javna” te kome je namijenjena.
Za ovo je istraživanje bilo važno uključivanje studenata koji su pratili umjetnike kroz cijeli proces rada, kao i kako su građani i prolaznici kasnije reagirali na te urbane intervencije. “Studenti su tako imali priliku biti u doticaju s umjetnicima koji na drugačiji način – s drugačijim senzibilitetom – doživljavaju grad”, istaknula je Zrnić. Bliski i prijateljski kontakt umjetnika i studenata istraživača razvijen je do te razine da je u nekim slučajevima istraživač postao dio umjetničke intervencije. Također, težište umjetničkog i antropološkog istraživanja stavljeno je na proces rada, umjesto na rezultate. Spomenuti umjetnici odabrani su prema mediju u kojem stvaraju, kako bi se dobile različite poetike.
Zagrebačka vizualna umjetnica OKO tako je zaslužna za mural na fasadi Studentskog centra, kiparica Ida Blažičko za privremenu instalaciju u prolazu Oktogon, a Marko Pašalić za niz intervencija u nekim od najfrekventnijih gradskih prostora. Duje Medić i Martina Mezak proizveli su privremene prostorne intervencije na Trgu Europe i Trgu Žrtava fašizma. Uloga istraživača antropologa, osim praćenja nastanka rada, pritom je bila i praćenje reakcija korisnika javnih prostora na ove intervencije. Primjerice, Katja Crnčević zabilježila je kako se kretanje osoba u prostoru Oktogona promijenilo nakon što je u njemu postavljen rad Aithérios – lebdeća instalacija od svile i bambusa.
Osim radova nastalih na temelju planiranih intervencija, zbornik sadrži znanstvene i stručne radove autora različitih znanstvenih disciplina, čime se doprinosi interdisciplinarnosti pristupa proučavanja urbanog prostora. Od teorijskog razmatranja stvaranja grada umjetničkim intervencijama Škrbić Alempijević, preko primjera u gradovima Sisku (Sanja Potkonjak) i Osijeku (Andrej Mirčev), te performerskih i kazališnih izvedbi u javnom prostoru Suzane Marjanić i Gordane Vnuk. O umjetničkoj praksi kao inovaciji u ekonomskom sektoru raspravlja Kirsti Mathiesen Hjemdahl.
Koncipiran prema modelu međusektorske suradnje u kojem se isprepliću umjetnička intervencija i znanstveno istraživanje, projekt je rezultirao produkcijom novih umjetničkih radova, kao i znanstvenih istraživanja koja se na njih odnose. Završni rezultat predstavlja upravo zbornik Mjesto izvedbe i stvaranje grada koji može poslužiti i kao početna točka nekih budućih istraživanja intervencija u javnom prostoru, ali i drugih interdisciplinarnih pristupa.
ObjavljenoObjavljeno
