Tema Barbara Matejčić
Otkako je početkom dvadesetog stoljeća pred zagrebačkom Katedralom srušen renesansni obrambeni zid s Bakačevom kulom, u više se navrata natječajima pokušavalo riješiti pitanje uređenja Kaptola i njegove okolice, ali bez uspjeha.
Kada je nedavno Grad Zagreb u suradnji s Udruženjem hrvatskih arhitekata raspisao natječaj za urbanističko-arhitektonsko uređenje Kaptola, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske organiziralo je raspravu na kojoj je upozoreno na sporne točke toga natječaja. Među ostalim, ocijenjeno je da se radi o zastarjeloj i nekvalitetnoj konzervatorskoj podlozi, da je nejasan program natječaja i nekompetentan ocjenjivački sud, u kojemu ne sjedi ni jedan povjesničar umjetnosti ili konzervator, a spominjali su se i članovi žirija Saša Begović i Igor Franić kao oni koji su se svojim dosadašnjim radom u povijesnim jezgrama (splitska Riva i dubrovačke Pile) diskvalificirali u odlučivanju o osjetljivoj zaštićenoj povijesnoj cjelini kao što je Kaptol.
Zaključak povjesničara umjetnosti je bio da natječaj i njegovi rezultati neće pridonijeti uređenju i revitalizaciji Kaptola, nego poslužiti za planove koji će još pogoršati njegovo nezadovoljavajuće stanje. Također su upozoravali da se natječajem otvara mogućnost nove gradnje na Kaptolu. No, natječaj je proveden takav kakav je i donesena je odluka o nagradama, koji će biti prezentirani u petak, 26. rujna, u Udruženju hrvatskih arhitekata. Žiri u sastavu Nikola Bašić, Ivica Fanjek, Saša Begović, Miljenko Bernfest, Igor Franić, Juraj Kolarić i Dietmar Steiner odlučivao je između samo jedanaest pristiglih radova, a od toga ih je šest dobilo nagradu ili otkup. Prvu nagradu u iznosu od 120 tisuća kuna dobio je arhitektonski ured Mikelić Vreš arhitekti, a drugu i 75 tisuća kuna arhitekti Andrej Radman i Igor Vrbanek. Treća nagrada nije dodijeljena.
Iz radova prezentiranih na internetskim stranicama Društva arhitekata Zagreba teško je precizno razaznati što donose, jer su materijali oskudni i slabe rezolucije za tako veliki obuhvat, ali je i to bilo dovoljno povjesničarima umjetnosti da dosta oštro reagiraju. Točnije, reagirao je nedavno osnovani Odbor za baštinu i prostor Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, koji se oformio upravo kako bi upozoravao na sve gore stanje povijesne kulturne i umjetničke baštine u Hrvatskoj, a izravni povod je bio i Kaptol. Treba napomenuti da su u Odboru i vrlo ugledni stručnjaci pa je mišljenje Odbora teško okvalificirati kao nevažno ili nekompetentno.
U priopćenju, koje su priredili članovi Odbora dr. Snješka Knežević i Zlatko Uzelac, natječaj je proglašen potpunim neuspjehom i još jednim dokazom rastuće tendencije napada na baštinu i eksploataciju povijesnog prostora kao sirovine. Iako nisu podrobnije komentirali natječajne radove, navode da se »kreću od diletantizma do kiča, od apsurda do perverzije«. Njihov je stav da u zaštićenoj povijesno urbanističko-arhitektonskoj cjelini Kaptola nema mjesta masovnoj novoj izgradnji, a upravo je to ono što je ugrađeno u većinu nagrađenih radova.
Rezultati natječaja skandalozni
Povjesničar umjetnosti i urbanist Zlatko Uzelac neuvijeno kaže da su rezultati natječaja skandalozni te da su gori nego što je očekivao iako je već prema programu pretpostavljao da neće biti dobro. »Razina neukosti, amaterizma i diletantizma u ovom natječaju je šokantna, i to jasno ukazuje na duboku krizu odnosa prema urbanoj baštini«, ogorčen je Uzelac. U nagrađenim radovima smatra neprihvatljivim da se kroz vrtove kurija probijaju poprečne ulice, da se ruše srednjovjekovne gradske zidine, da se oko baroknih kurija gradi, jer su vrtovi njihovi sastavni dijelovi, a zajedno su pak sastavni dio urbane tipologije kanoničkoga grada Kaptola. Kad govori o »drastičnim ekscesima«, Uzelac navodi i primjer otkupljenog rada brazilskog ureda Zerogroup (natječaj je bio međunarodni), koji se nadovezao na zadarski »Pozdrav suncu« Nikole Bašića, i to jasno navodi u radu fotografijom Bašićeva rada. Uzelac kaže da mu je nevjerojatno da predsjednik žirija Nikola Bašić prihvati da se to honorira.
Što se tiče prvonagrađenog rada, na jednom je internetskom forumu već proglašen »kaptolskim opservatorijem donjeg rublja«. Naime, jedan je od prijedloga toga rada da se riznica zagrebačke Katedrale smjesti pod kaptolskim trgom, pri čemu bi dio trga bio pokriven staklenim pločama, što bi omogućavalo pogled odozdo na katedralu, ali i na prolaznike.
Kaptol – slobodno lovište
Uzelac to naziva muzeološkom nebulozom, jer muzealni karakter baštine Zagrebačke nadbiskupije nije podrumskog, arheološkog tipa. Uzelac navodi i da bi gradnja u tome slučaju najvjerojatnije išla preko arheoloških ostataka crkve sv. Emerika. Ukratko, Uzelac zaključuje da je urbana struktura Kaptola postala »lovište za slobodna prekrajanja«.
Dr. Ratko Vučetić, voditelj Odbora za baštinu i prostor, kaže da će sljedeći korak Odbora biti organizacija rujanske konferencije za medije, na kojoj će iznijeti stav o svim spornim pitanjima. Što se natječaja za Kaptol tiče, Vučetić navodi da je upitan odnos natječajnih radova prema povijesnoj jezgri s obzirom na konzervatorske uvjete. Također smatra da je nedopustiva gradnja na parcelama kurija, jer su upravo kaptolske kurije zamišljene kao samostalni objekti.
Žiri je pak prvonagrađeni rad ocijenio »projektom kontinuiteta« te ga je izdvojio kao »jedan od rijetkih radova koji je paralelno pokušao dobiti identitet i urbanistički potpuno riješiti situaciju te zamijeniti gustoću izgrađenosti sadržajnom gustoćom«. Dakle, dvije oprečne ocjene arhitektonske i kunsthistoričarske struke.
Tekst je prvotno objavljen u Vjesniku.
ObjavljenoObjavljeno
