Tema Ljeto je u gradu, a ispitni rokovi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu privode se kraju. Dok su brojni već pobjegli iz pakla gradskog asfalta ili barem pakiraju torbe, stotinama studenata posljednje godine diplomskih studija ta je privilegija uskraćena. Umjesto ljetnog odmora, one koji su planirali uzeti slobodnu godinu kako bi pisali diplomske radove čeka financijska neizvjesnost. Ona je rezultat najave dodatnog naplaćivanja apsolventskih godina zbog koje je Filozofski fakultet u Zagrebu u proteklih pet mjeseci ponovno postao žarište borbe za besplatno obrazovanje.
Na čelu te borbe je Plenum, samoupravno tijelo studenata koje je na FFZG-u 17. veljače ponovno oformljeno nakon pet godina. Njegovi delegati_kinje u razgovoru za Kulturpunkt objašnjavaju da će studenti za tri mjeseca “potencijalno morati platiti iznos od 477 do 955 eura, ovisno o broju prenesenih ECTS-a.” Kažu kako je već u veljači, kad je promjena najavljena, za nju bilo prekasno jer su ljudi godinu i pol studirali po uvjetima koji posljednjih petnaest godina oslobađaju plaćanje apsolventskih godina, i prema tome planirali svoje studijske obaveze. “I mentori će biti dodatno opterećeni jer će oni kojima je to financijski teret pokušati napisati do dva diplomska rada u kratkom roku”, napominju.
Premda je najava o dodatnom naplaćivanju participacija potakla pokretanje Plenuma, delegati ističu da je srž problema neodgovornost aktualne uprave FFZG-a pod vodstvom dekana Domagoja Tončinića.
“Mi smo svjesni da bi se bilo koja uprava na njihovom mjestu, u modelu koji zahtjeva tržišno upravljanje obrazovnom institucijom, u nekom trenutku odlučila na takve postupke. Ali način na koji se to donosi – zakulisno, manipuliranjem i vrijeđanjem – je neprihvatljiv”, navode delegati_kinje. Naime, u dvije godine vlasti, uprava je napravila niz poteza koje su naštetile radnicima_ama fakulteta, koliko i studenti(ca)ma.
Između ostalog, to uključuje smanjenje postotnog dodatka na plaću nenastavnom osoblju s 15 na 5 % bez komunikacije s njima, dizanje cijene upisnina, premještanje dnevnog boravka studenata_ica s invaliditetom u neadekvatan prostor bez komunikacije s njihovim Uredom i dokidanje tradicije studentskih transparenata, uklanjanjem natpisa “Studenti kontra genocida” s pročelja fakulteta. Iscrpniji popis raštrkan je na Facebook i Instagram profilima Plenuma, no ni on u vakuumu ne dočarava sumornu atmosferu koja se kultivira u instituciji u kojoj demokracija postaje retorička figura. Za punu sliku je potrebno sagledati kronologiju studentske borbe.
Sporni prijedlog Odluke o visini participacije studenata u troškovima sveučilišnih prijediplomskih, diplomskih i integriranih studija Sveučilišta u Zagrebu Filozofskom fakultetu u akademskoj godini 2025./2026. studenti(ca)ma je 7. veljače predstavljen kao gotov čin i pravna nužnost. Prethodno se s njima nije konzultiralo o tome, nego je prijedlog samo iznesen na Fakultetskom kolegiju, savjetodavnom tijelu dekana koje sačinjavaju pročelnici_e odsjeka FFZG-a. Anticipirajući takav razvoj događaja, studenti_ce su prije sjednice Fakultetskog kolegija tražili_e prijedlog na uvid, no na taj zahtjev im nikad nije odgovoreno.
Uprava se u tom trenutku poziva na novi Pravilnik o studiranju na prijediplomskim i diplomskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, tvrdeći da se u skladu s njime apsolventske godine moraju početi naplaćivati. Šaljući upite Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih te Sveučilištu u Zagrebu, Plenum ubrzo saznaje da to nije istina. Na svakoj je sastavnici Sveučilišta, pojašnjava dopis iz Odbora za statutarna pitanja Sveučilišta u Zagrebu, da odredi kako će naplaćivati ECTS bodove. Ta se Odluka unazad petnaest godina na FFZG-u donosila neizmijenjeno, pro forma glasanjem koje je oslobađalo studente participacija na apsolventskim godinama, a taj mehanizam Pravilnik ničime ne mijenja.
Osnovni razlog za prijedlog promjene tako je već u prvim danima zavrzlame demantiran, na što je uprava reagirala ponavljanjem istih tvrdnji u tekstu objavljenom u Jutarnjem listu. U njemu ponovno navode da Filozofski fakultet nije naplaćivao nepoložene ECTS-e apsolventima “na temelju starog Pravilnika o studiranju” dok novi ne predviđa “oslobađanje od plaćanja nepoloženih ECTS bodova neovisno o kojoj se godini studija radi”. Međutim, studentima je od viših instanci već bilo rečeno da naplaćivanje apsolventskih godina ne ovisi o Pravilniku, nego o Odluci. U istom članku se navodi i da su studenti sami glasali za novi Pravilnik, prebacujući tako odgovornost na njih. Sam Pravilnik, kao što je više puta istaknuto, ne utječe izravno na pitanje participacija.
Paralelno s tim, do studenata_ica dolaze informacije da je dekan pročelnicima_ama odsjeka podijelio dokumente s projekcijama dodatnih prihoda koje bi odsjeci ostvarili naplatom participacija. Ovdje je bitno podcrtati da bi FFZG, kao i drugi fakulteti, trebao funkcionirati demokratski, odnosno da bi se odluke trebale donositi transparentno i u konstruktivnom dijalogu sa svim zainteresiranim stranama. Unatoč tome, uprava u narednim mjesecima studentske zahtjeve i prijedloge omalovažava ili ignorira. Na Fakultetskim vijećima, ističu delegati_kinje, studenti(ca)ma dekan i prodekani nerijetko uskraćuju pravo na punopravno sudjelovanje u raspravi, optužuju ih da manipuliraju javnim prostorom te ih nazivaju performativnim aktivistima. Potonje je, konteksta radi, izrečeno povodom studentskih zahtjeva za osuđivanjem genocida u Palestini, koji je u tom trenutku brojao desetke tisuća mrtvih.
Studentski pritisak početkom proljeća ipak ostvaruje neke rezultate. Delegati Plenuma pozvani su na Fakultetski kolegij 1. travnja, gdje im uprava predstavlja “kompromisno rješenje” prema kojem bi studenti mogli participacije plaćati u ratama, a ako završe studij prije otplate, dobar dio iznosa bio bi im oprošten. Međutim, kako delegati_kinje primjećuju, ni to nije nije kompromis jer su ga dekan i prodekani “donijeli sami, a kompromis bi trebao biti dogovor između dvije strane”.
Kao pokušaj pravog kompromisa, u suradnji s pravnicima, Plenum je izradio novi prijedlog Odluke kojim nastoji zadržati dosadašnju situaciju. Studentski vijećnici_e tvrde da se na narednim vijećima o tom prijedlogu nije konstruktivno raspravljalo, što je mnoge navelo da se zapitaju zašto uprava toliko inzistira na vlastitom prijedlogu, s obzirom na to da nije riječ o pravnoj nužnosti.
Odgovor se naslućuje u promjeni narativa: s demantirane pravne perspektive, uprava ga prebacuje na otužno financijsko stanje fakulteta, za koje su na koncu sami odgovorni. Na posljednjem Fakultetskom vijeću, 18. lipnja, članovima je prezentirana apokaliptična financijska slika. Navodi se da knjižnica prokišnjava i da nedostaju resursi za novu opremu.
Nije jasno zašto uprava nije pokušala potrebna sredstva uprihoditi od viših instanci, odnosno Ministarstva i Sveučilišta, umjesto studentica_a koji nerijetko žive u prekarnim financijskim situacijama, od honorara do honorara. Upravi FFZG-a i Sveučilištu poslali smo upit o tome jesu li koraci u tom smjeru načinjeni, no do zaključenja teksta nismo dobili odgovor. Sveučilište nije odgovorilo ni na pitanje kako je moguće da drugoj najvećoj knjižnici u Hrvatskoj prokišnjava krov, a uprava nije komentirala ni studentske tvrdnje da se na vijećima stvara nedemokratska atmosfera zbog verbalnog omalovažavanja studentskih predstavnica_ka u vijeću.
Kao primjer netransparentne komunikacije, delegati navode i da je Tončinić na istoj sjednici selektivno interpretirao studentski prijedlog Odluke, uvjeravajući pročelnike da Plenum namjerava sve studente osloboditi plaćanja ECTS bodova. Tvrdi da bi fakultet tako ostao bez drugog stupa financiranja te da odsjeci ne bi imali novca za terenske nastave i opremu. Kako većina pročelnika nije pročitala suhoparni pravni dokument studenata_ica, nije im ostalo puno izbora nego vjerovati da je glasanje za takav prijedlog samoubilački čin.
Plenumaši_ce tvrde da su studenti_ce te tvrdnje pokušali demantirati, no da im dekan to nije dopustio, već je ubrzavao prijelaz na glasanje. Apsolutna većina nije postignuta ni za jedan prijedlog i glasanje je odgođeno. Sljedeća sjednica zakazana je 16. srpnja, kada se očekuje manji odaziv što dodatno smanjuje transparentnost donošenja Odluke.
Delegati_kinje ističu da je rasprava o participacijama samo jedno od brojnih pitanja u kojima se ogleda vrijednosna i politička klima na fakultetu. Teme poput Palestine i borbe za radnička prava jednako su im bitne kao i pravo na besplatno obrazovanje. Dio su istog aktivističkog tkiva koje bi trebalo sačinjavati duh društveno-humanističke institucije poput FFZG-a, a oni koji vode takvu instituciju trebali bi zrcaliti njezine vrline. U stvarnosti se događa upravo suprotno, oni koji za te ideale dižu glas bivaju obeshrabreni i ismijani.
Neispavane_i delegati_kinje plenuma, koji su dragocjene sate za vrijeme ispitnih rokova odlučili trošiti na razgovor s medijima, uvjeravaju nas da čak i ako Odluka prođe ove godine, oni neće posustati. Borba se, kažu, nastavlja, jer ako Filozofski ne diže glas, nitko neće.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Horizonti promjene koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
ObjavljenoObjavljeno
