Tema Barbara Matejčić
Još otkako je prije deset godina zaključen natječaj za uređenje Kvaternikova trga, pojavile su se bojazni kako će to uređenje – kada i ako do njega dođe – izgledati. Tako je Ivo Maroević, nakon što je razgledao natječajne radove, zaključio da se nije uspjelo u onome što je najbitnije: u prepoznavanju i poticanju onih vrijednosti koje bismo mogli nazvati duhom mjesta. Maroević je neuvijeno procijenio da je prvonagrađeni rad arhitekta Miroslava Genga ”više nego bezličan”.
Odonda je prošlo vremena, u taj su rad unesene neke preinake, konačno je realiziran i sada ga imamo priliku valorizirati. Pri tome treba uzeti u obzir da se Kvaternikov trg trebao iz trga tržnice prenamijeniti u gradski trg koji će svojim novim sadržajem i uređenjem privlačiti ljude, da je trebalo riješiti prometnu regulaciju i garažu ispod trga te da je Kvatrić važno mjesto u zaštićenoj povijesno-urbanističkoj cjelini Zagreba.
Prva javna ocjena uspjelosti novog urbanog trga jest ona Tonija Bešlića, iznesena na izložbi ”Miroslav Geng: Ideja/realizacija/odabir”, koja je bila postavljena u trešnjevačkoj galeriji Modulor. Kvaternikov trg jedan je od središnjih projekta predstavljenih izložbom, a Bešlić navodi: ”Opuštena i neformalna atmosfera koja istodobno stvara i ugođaj dobro uređenoga dnevnog boravka glavno je obilježje novouređenoga trga.” Iako se o dojmovima i o tome što karakterizira dobro uređen dnevni boravak može raspravljati, teško je u novom Kvatriću prepoznati neformalnost i opuštenost. Naprotiv, hladnoća i sterilnost su puno bliže temeljnom dojmu. Trgom dominira tamni, čelično-stakleni paviljon, smješten uz tramvajsku stanicu na Vlaškoj ulici, koji sadrži četiri kioska za cvijeće i kavanu te visoki stup, svojevrsni obelisk, koji bi trebao služiti za informiranje. Taj paviljon s ulične se strane (Vlaška) doživljava kao barijera koja onemogućava vizualnu (pa i fizičku) komunikaciju s trgom. Jedina intervencija na središnjem dijelu je drvena platforma, svojevrsna pozornica koja je namijenjena za različita događanja.
Povjesničar umjetnosti i urbanist Zlatko Uzelac vrlo oštro sudi o uređenju Kvaternikova trga: ”Ako je Kvatrić imao neku prednost, onda je to bio njegov šarm, a sada toga nema, jer je arhitekt iz svog hladnog dizajna izbacio svaki šarm i sve je u nekom ugašenom tonu.”Uzelac navodi nekoliko rješenja koje smatra promašenima u projektu uređenja trga: ulazne rampe u podzemnu garažu, pješačke pothodnike, popločenje trga (povijesni gradovi koji drže do sebe, objašnjava, ne rade od popločenja arhitekturu), klupe, paviljonsku nadstrešnicu… Za rampe kaže da oduzimaju prostor trga i daju mu karakter prolaznog prostora, a ne trga te da su dobra pouka za ono što će se dogoditi u drugim, javnim dijelovima Zagreba, u kojima se planiraju podzemne garaže. Za pješačke pothodnike se lako složiti da su potpuno suvišni jer ni Maksimirska ni Vlaška ulica nisu neki bulevari kojima bi pješaci znatno usporavali promet. ”Kvaternikov trg je dio očitoga trenda u Zagrebu, koji je u suprotnosti s cjelokupnim svjetskim urbanističkim procesom: pješake tjeramo u podzemlje, a automobilima dajemo prednost, i to da bi postigli neznatno ubrzanje. To je skandalozno i nedopustivo”, izravan je Uzelac. Pozornica će, prema njegovu mišljenju, Kvatrić učiniti manifestacijskim trgom, što on nikada nije bio. Što se tiče klupa, njih smatra preširokima za sjedenje te se pita čemu onda one služe, dok na tramvajskoj stanici nema nadstrešnice pa će ljudi kada bude padala kiša biti prisiljeni stajati pod ”ružno i neproporcionalno dizajniranom nadstrešnicom paviljona”. Kad se podvuče crta, Uzelac smatra da je Kvaternikov trg u urbanom smislu izgubljen. Dosta oštra kritika, ali na tom je tragu bio i povjesničar umjetnosti Ivo Maroević kada je još na temelju idejnog projekta zaključio ”prazna ploha i ništa više”.
Nakon iskustva s Cvjetnim trgom moglo se očekivati da će pri uređenju još jednog važnog gradskog trga – a Zagreb ih ionako ima malo – biti više opreza, što ide i na teret žirija, koji se dijelom i ogradio jer je nakon provedenog natječaja zaključio da ni jedno rješenje nije u potpunosti zadovoljilo tražene uvjete. U takvim bi slučajevima manja šteta bila da se ne dodjeli prva nagrada ili da se nagrađeno ne realizira (kao što se dogodilo s natječajem koji je za Kvatrić proveden još početkom osamdesetih godina). K tome, nerazumljivo je zašto su natječaji za Britanski i Kvaternikov trg bili raspisani baš u isto vrijeme, čime je smanjena konkurentnost i moguća kvaliteta radova.
No, na otvorenju podzemne garaže gradonačelnik Milan Bandić je pokazao svoje zadovoljstvo uređenjem riječima: ”Svaki trg koji nešto znači Zagrepčanima mora biti nov i lijep kao ovaj – Kvaternikov.” Znači li to da je Zlatko Uzelac u pravu kada kaže da je Kvatrić samo najava budućeg stanja?
ObjavljenoObjavljeno
