Rizomatske strategije kulturnog djelovanja

Diverzifikacijom sadržaja i mjesta susreta koja su stavljena na raspolaganje javnosti, omogućuje se fleksibilniji odgovor na izazove novih modaliteta društvenosti.

pripremio:
Kulturpunkt
Central Gerador, Lumiar (fotografija: Andreia Mayer)

U potrazi za online i fizičkim prostorima društvenosti u kojima se zamagljuju granice između produkcije, prezentacije i konzumacije kulture i umjetnosti, često nailazimo na kolektive i organizacije koje svoje djelovanje temelje usporedno na medijskim, edukacijskim, umjetničkim i društvenim sadržajima. Detektirajući potrebe zajednice koje su dio i iz kojih su proizašli, organski se razvijaju u modele prilagodljive transformacijama u pristupu umjetnosti, kulturi, zabavi i društvenosti općenito.

Kroz sinergijsko međudjelovanje programa obrazovnih, dokumentacijskih, diskurzivnih i nakladničkih programa, i udruga Kurziv je, kao nakladnik Kulturpunkta, odabrala slično kretanje javnim kulturno-društvenim krajolikom. Ojačavajući međunarodnu dimenziju svog djelovanja organizacija je kontinuirano u potrazi, razvoju ili njegovanju suradnji s akterima kompatiblinih vizija i rizomatskih struktura koje upravo svojom složenošću nude odgovore na izazove s kojima se kultura suočava. Takva je strategija u osnovi djelovanja portugalskog Geradora, nezavisne platforme za novinarstvo, kulturu i obrazovanje. Iako djeluje tek od 2014. upravlja multifunkcionalnim prostorom Central Gerador u lisabonskom kvartu Lumiar. Izdavački program organizacije obuhvaća istoimenu online platformu koja njeguje “slow jounalism” i teme koje nemaju prostora u tradicionalnim medijima poput kulture, održivosti, nejednakosti i diskriminacije, dekolonijalizacije, izazova mladih i problema slabo naseljenih područja. Ove teme objavljuju se i u tromjesečnom tiskanom časopisu Gerador posvećenom analitičkom i kritičkom novinarstvu koji uređuju u suradnji s različitim organizacijama i urednicima, uz vizualni doprinos brojnih umjetnika.

Iz medijske platforme proizašao je i njihov edukacijski program Academia Gerador, podijeljen u tri područja: nastava u polju kulture, održivosti, mladih, građanskog djelovanja i kreativnog menadžemnta, istraživanje i kultura za održivost. Academia uključuje program koji se sastoji od tečajeva, radionica i drugih inovativnih metoda poučavanja, a kao rezultat obrazovnog procesa nastaju studije i eseji posvećeni temama kao što su kulturne politike, mladi, mediji i druge marginalizirane teme. Profesionalizam mladih novinara potiču i dodjelom stipendija za objavu istraživačkih tekstova.

Između niza projektata i dva festivala koja provode u suradnji s lokalnim upravama i zajednicama Portugala ističu se projekti A Idade da Liberdade, inicijativa za osvještavanje javnosti o važnosti Revolucije karanfila kojom je svrgnut desničarski režim i dana neovisnost kolonijama, i Lusotropicalismo koji osvještava iluziju o portugalskom “mekom kolonijalizmu”. Programi uključuju istraživačke studije, objave istraživačkih radova, radionice, čitalačke grupe, rasprave, sajam umjetničkih radova, performanse i koncerte, obuke za nastavnike, otvoreni poziv za umjetničke intervencije.

Fotografija: Álvaro Ponte

I dok je edukacijski i diskurzivni program Geradora proistekao iz njihovog medijskog rada, organizacija Xerém je imala obrnuti put. Njihov najistaknutiji projekt je Hangar, centar za umjetnička istraživanja smješten u Graçi u Lisabonu. Hangar uključuje izložbeni centar, prostor umjetničkih rezidencija i umjetničkih studija. Središte je obrazovanja i dijaloga koji ujedinjuje različite zemljopisne lokacije, kulture i identitete te potiče razvoj novih umjetničkih i teorijskih praksi. Upravo kao nadogradnju i elaboraciju ovih aktivnosti razvili su obuhvatnu virtualnu platformu Hangar online sa šest cjelina: Video, Performansi, Zvuk, Tečajevi, Razgovori i Radio. Ovaj multimedijski prostor, uz sam fizički Hangar, još je jedna veza između Xeréma, zajednice umjetnika i šire publike.

Ovaj modus operandi preuzimaju i mnoge institucije od kojih se često najspremnije na promjene pokazuju knjižnice. Tako je i lisabonska Biblioteca de Marvila, u zgradi obnovljene stare uljare, napravila iskorak i prigrlila video igre kao način povezivanja s mlađom populacijom svog kvarta, fokusirajući se na funkciju inkubatora za niz projekata društvene i kulturne namjene, pitanje pismenosti proširujući i na onu digitalnu.

Primjeri poput Geradora i Xeréma/Hangara diverzifikacijom osmišljenog sadržaja i usložnjavanjem (fizičkih i virtualnih) mjesta susreta koja su stavljena na raspolaganje zajednici i javnosti, omogućuju izravnije preispitivanje potreba svoje okoline, kao i fleksibilnije odgovore na izazove novih modaliteta društvenosti.

Tekst je nastao kao dio projekta mobilnosti Generator novih mogućnosti, podržanog od strane Zaklade Kultura nova.

Objavljeno
Objavljeno

Povezano