Tema U javnom prostoru posljednjih godina svjedočimo porastu dezinformacija koje oblikuju način na koji se percipiraju stranci i strani radnici. Njihova prisutnost u Hrvatskoj često se predstavlja kroz prizmu straha i prijetnje, bilo da je riječ o navodnoj ugrozi sigurnosti, o kulturnim razlikama koje se prikazuju kao nepremostive ili o stereotipnim prikazima u kojima migranti postaju nepoželjni “drugi”. Istraživanja, poput onih Helene Popović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pokazuju da mediji takve okvire u velikoj mjeri reproduciraju umjesto da ih kritički propituju.
U stvarnosti, strani radnici čine sve važniji dio hrvatskog društva i tržišta rada, a njihovi životi, potrebe i iskustva rijetko dolaze do izražaja izvan senzacionalističkih priča. O tome tko dezinformacije najčešće širi, s kojim ciljem i kakve posljedice ostavljaju razgovarali smo s novinarkom Faktografa Mateom Grgurinović, koja se u svom radu dugo bavi temama radništva, siromaštva i migracija.
Podcast serijal Fakti i fikcija bavi se dezinformacijama i narativima koji oblikuju javni prostor. U svakoj epizodi pokušavamo rasvijetliti pozadine takvih priča, zašto se šire i kakve posljedice ostavljaju na društvo.
Emisija je nastala u okviru projekta Odgovorno novinarstvo: uspostava provjere činjenica kao standarda dobre prakse koji provode Savez udruga Rojca (Radio Rojc), K-zona (VoxFeminae.net) i Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva (Kulturpunkt.hr). Projekt se financira bespovratnim sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost – NextGenerationEU, koja je dodijelila Agencija za elektroničke medije.
Objavljeno

