Kritika Predavanje je naslovljeno Tri ženske subverzije u muškom tragičnom kanonu: Jarnević, Fürst, Zagorka, a održat će se u srijedu, 14. prosinca, u 19 sati, u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke.
Nasuprot iluminističkom optimizmu lijepog, smirenog i trezvenog razumijevanja povijesti kroz njezine uzroke i posljedice, romantizam je na kulturnu pozornicu htio vratiti sublimni patos kolektivnog pamćenja povijesne nepravde, frustracije, straha pred nerazumljivim povijesnim događajima i osjećaja (pjesnikove ili nacionalne) moralne pobjede. Taj je osnažujući sublimni osjećaj međutim bio rezerviran samo za muške pisce, što su u svom egotističnom zanosu usput kolonizirali i samu žensku osjećajnost. Najuzvišeniji žanr koji je tijekom cijelog 19. i početka 20. stoljeća utjelovljavao sublimni odnos prema prošlosti bila je, muškim autorstvom posvećena, historijska tragedija. U predavanju će se istražiti kako su se u tvrđavu tog muškog kanona prikrale tri autorice: Dragojla Jarnević, Ida Fürst i Marija Jurić Zagorka, kakve su diverzantske akcije izvršile unutar njega, jesu li pritom mogle nasljeđivati jedna od druge, te ima li njihova subverzija veze s ranije spomenutim iluminističkim optimizmom, ili pak donosi nešto novo i drukčije.
Natka Badurina rođena je 1967. u Rijeci. Diplomirala je komparativnu književnost i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, radom na temu hrvatsko-talijanskih književnih odnosa. Od 1996. do 1998. radi kao lektor na Sveučilištu u Padovi, a od 1998. do 2002. na Visokoj školi za prevoditelje i tumače u Trstu. Od 2002. je istraživač na Odsjeku za jezike i civilizacije srednje i istočne Europe pri Fakultetu za strane jezike Sveučilišta u Udinama. Objavila je niz stručnih i znanstvenih radova u domaćim i stranim časopisima (Hrvatsko-talijanski književni odnosi, Komparativna povijest hrvatske književnosti, Kolo, Dubrovnik, Erasmus, Comunicare, Le Simplegadi, Studi tassiani sorrentini, Slavica tergestina, Književna republika, Treća) na komparatističke, talijanističke i kroatističke teme. Uredila je knjigu Hrvatska/Italija. Povijest, književnost, likovne umjetnosti (Most, 1997). O traduktološkim pitanjima iz starije (Zlatarić, Bendevišević, Tasso) i suvremene književnosti (Vlado Gotovac, Claudio Magris) govorila je na više znanstvenih simpozija u Hrvatskoj i Italiji.
