Blic Izložbu u Galeriji Nova, koja će biti otvorena 10. rujna u 20 sati, a koja je u dvije godine gostovala u petnaest gradova regije, prati diskurzivni program koji će se u Zagrebu održati u formi Komikaze radionica u organizaciji Ivane Armanini. Radionice će biti održane 10, 12. i 19. rujna.
Koliko su raznoliki sami nazivi za strip kao medij, toliko se različito i manifestira strip u Hrvatskoj, Sloveniji, Rumunjskoj, Mađarskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Povijest njegova nastajanja izravno odražava pojedine političke pozadine i otvorenost društva pri kontaktu s tim vidom umjetnosti i komunikacije. To je ujedno i razlog zašto i granice između mainstream i alternativnog stripa variraju od zemlje do zemlje. Za mentalne je mape, koje okružuju pojedine mreže, na žalost tipična jednostrana orijentacija po principu: “licem prema Zapadu, a leđima prema svima drugima”. Neposredni susjedi često su van vidokruga. Upravo na tu činjenicu projekt comiXconnection i usmjerava svoju pažnju u tim zemljama. Projekt povrh povijesno-političkih, jezičnih i mentalnih barijera ukazuje na postojeće kao i one buduće poveznice.
“Jedan strip rijetko dolazi sâm!” – Ovo se odnosi i na druge bliske umjetničke forme kao ilustraciju, grafički dizajn, animaciju, grafite, glazbu i performans. Razne promjene perspektive i širenje vidika, koji proizlaze kao rezultat sinopsisa, vode ka sinergiji u tom umreženju, prema podizanju svijesti, te naposljetku prema povećanju umjetničke vrijednosti te vrste stripa. Izvanredno širok opseg mogućnosti koju medij stripa nudi upućuje na mnoga područja u kojima bi se strip u budućnosti mogao koristiti kao inovativan oblik komunikacije.
U fokusu nisu samo umjetnici i njihova aktualna djela. Svestrana mreža odnosa, koju stvaraju oni sami i koja ih okružuje, jednako je važna. Izvjestan broj stripautora udružuje se u kolektive, klubove ili grupe, izmjenjuje ili skupno izdaje fanzine i magazine. Sadržajem, oblikom i stilom svojim radovima svjesno oduzimaju marketinšku vrijednost kojoj mainstream stripovi teže. Oni pripovijedaju i oblikuju svoje priče mimo svakog nametnutog obrasca. Njihovi stripovi privlače posebnu publiku, koja nije sklona konvencionalnim marketinškim strategijama.
Na koji onda način nezavisni strip pronalazi svoje čitatelje? Služeći se mrežom koju angažirani i motivirani ljudi oblikuju putem udruga, izdavača i knjižara, koji djeluju na različitim razinama unutar zemalja, ali i međunarodno. Organiziraju festivale, izložbe, radionice, te pridobivaju izdavače i sponzore. To osigurava vanjsku percepciju, uzajaman kontakt i razmjenu, te učvršćuje niti ove šarene pletenice.
U Galeriji Nova izlažu Žiga Aljaž, Ivana Armanini, Kaja Avberšek, András Baranyai, Linda Barkász, Matjaž Bertoncelj, Primož Bertoncelj, Matei Branea, Navid Bulbulija, Nina Bunjevac, Andreea Chirică, Alexandru Ciubotariu, Dániel Csordás, Cristian Dârstar, Admir Delić, Marko Dješka, Dušan Durman, Miklós Felvidéki, fra pio, Zoltán Fritz, Alexandra Gavrilă, Balázs Gróf, Ana Maria Guguian, Zoran Herceg, Igor Hofbauer, Ciril Horjak, Irlo, Dunja Janković, Helena Janečić, Irena Jukić-Pranjić, Jakob Klemenčič, Matej Kocjan, David Krančan, Miran Križanić, Mátyás Lanczinger, Tomaž Lavrič, Miroslav Lazendić — dr Gnoj, Oana Lohan, Izar Lunaček, Mistik, Neuro & Mucs, Vladan Nikolić, Aleksandar Opačić, Vladimir Palibrk, Vuk Palibrk, Damir Pavić-Septic, Saša Perić, Mircea Pop, Radovan Raša Popović, Branko Rakić, Vančo Rebac, Kostja Ribnik, Iztok Sitar, Veronica Solomon, Boris Stanić, Attila Stark, Damir Steinfl, Ileana Surducan, Maria Surducan, Nicolae Timotei Drob, Sorina Vazelina, Zsolt Vidák, Wostok, Aleksandar Zograf, Miro Župa.
Izložba u Zagreb dolazi nakon gostovanja u Međuopštinskom istorijskom arhivu u Šapcu, a sljedeća postaja bit će Vukovar.
Izložba će biti otvorena do 1. listopada.
