Kino klub Split 2. i 3. ožujka ugošćuje Filmske mutacije: festival nevidljivog filma, čije dvanaesto izdanje nosi naslov Geste undergrounda. Zainteresirana publika će u dva dana predstavljanja Filmskih mutacija imati priliku vidjeti nekoliko filmova Perea Portabelle. Projekcije filmova održavat će se u prostorijama Kino kluba Split (Ulica slobode 28, Dom mladih, 1.kat) s početkom u 20 sati, a najavit će ih i predstaviti umjetnička direktorica festivala, kustosica i filmologinja, Tanja Vrvilo.
U subotu imamo priliku pogledati filmove Katalonski pjesnici (Poets Catalanas) iz 1970., underground film u kojem Portabella 25. svibnja 1970. godine u znak solidarnosti s političkim zatvorenicima snima 1. Popularni festival katalonske poezije u kazalištu Proce u Barceloni, te Vampir Cuadecuc, također iz 1970, svojevrsni hommage Murnauovu Nosferatu i Dreyerovu Vampiru u kojem ne samo što rekreira mnoge od njihovih najljupkijih vizualnih tekstura, već i dezintegraciju te raspadanje koje uočavamo danas kada ih gledamo s izblijedjelih kopija – dojam kako su ove krhke, eterične slike na rubu da ishlape s platna, poput samog Nosferatua. U nedjelju će se prikazivati kratkometražni film Miro Drugi (Miro L’Altre) o poznatom španjolskom slikaru Mirou iz 1969., te Umbracle (1972.), višeslojni manifest političkog očaja iz perioda Francove Španjolske.
Filmovi Perea Portabelle umjetnički su dokumenti revolucionarnih ideja u razdoblju političke represije, zatvaranja i cenzure, u kojem je djelovala zajednica pjesnika, performera, kompozitora, konceptualnih umjetnika. Njegov fantazmatski materijalizam gesta je umjetničkog undergrounda stvarana u prikrivenim okolnostima, a dugotrajno prešućivanje jedan je od razloga da ćemo njegov rad tek sada imati prilike vidjeti u našim kinima.
Ovogodišnji program Mutacija nadahnut je vizionarskim praksama katalonskih redatelja i posljednjim rukopisom o fenomenologiji gesta jednog od najznačajnijih suvremenih filozofa medija i kulture Viléma Flussera (Geste, 1991).
Filmske mutacije: festival nevidljivog filma, filmološki projekt o politikama filmskog kustostva pokrenula je 2007. godine Tanja Vrvilo s grupom utjecajnih filmologa i kustosa (među kojima su Jonathan Rosenbaum, Adrian Martin, Nicole Brenez…), s ciljem osmišljavanja programa koji promišljaju modus prijenosa sustava slika, znanja, memorije filmskog dispozitiva u digitalnom vremenu. Pri tom su kao stalno područje istraživanja navedene mutacije povijesnih filmskih avangardi i povijest japanske kinematografije, uz stalno generirajuće programe koje izazivaju granice između filma i suvremene umjetnosti, pri čemu su arhivi filmova i živih slika iz prošlog stoljeća značajna vrijednosna smjernica.