Tema Niški Centar za devojke osnovan je 15. travnja 1998. godine s ciljem osnaživanja djevojčica, djevojaka i mladih žena kroz edukaciju, aktivizam i kreativnost. U središtu djelovanja Centra je borba protiv nasilja no osim toga bave se brojnim aktivnostima koje promoviraju feminističke vrijednosti i stvaraju siguran prostor za djevojke. Od 2002. godine bave se edukacijom srednjoškolki, a od 2013. godine u posljednjoj nedjelji svibnja aktivistkinje Centra organiziraju Nedelju ženskog zdravlja.
U suradnji sa Ženskim prostorom 2010. godine organizirale su festival ženskog aktivizma i umetnosti FemiNiš, a 2014. godine pokreću festival ArtFemine. Rad Centra obuhvaća i izražavanje kroz kazališni medij, a u svibnju 2015. godine Centar za devojke je u Sićevu organizirao prvu Feminističku likovnu koloniju kojom se mlade umjetnice želi obrazovati i motivirati na uključivanje feminističkih tema u svoj rad.
Povodom dvadeset godina djelovanja Centra, s njegovom aktivisticom Silvijom Mihajlović razgovaramo o počecima feminističkog aktivizma u Nišu, aktivnostima Centra za devojke i njegovog značaja u lokalnoj sredini.
Centar za devojke osnovan je 1998. godine i nedavno je proslavio 20 godina djelovanja. Što je potaknulo njegovo osnivanje? Kako se na pitanje ženskih prava ili organizacjia za borbu za ženska prava gledalo u to vrijeme u Srbiji?
Centar za devojke je nastao na inicijativu dve aktivistkinje i volonterke na prvom SOS telefonu u Nišu. Obzirom da u to vreme nije postao nikakav zakon koji bi štitio žene/devojke koje trpe nasilje, volonterke su mogle samo da ih slušaju i da im budu podrška kako bi se osnažile i otišle od nasilnika. U želji da se devojke i žene ne nalaze u situaciji da trpe nasilje i da deluju preventivno nastao je Centar za devojke. Ideja i misija Centra za devojke je edukacija i emancipacija devojčica, devojaka i mladih žena. Tri teme kojima se bavimo jesu: prevencija nasilja nad devojčicama, devojakama, ženama; prevencija trgovine ljudima i žensko zdravlje.
Na pitanje ženskih prava i organizacija ni tada, ni sada se ne gleda blagonaklono iako sada postoje zakoni koji se bave problemima nasilja nad devojakama i ženama, trgovinom ljudima…i dalje svest građana nije bitno izmenjena. Promene za koje se ženske organizacije zalažu su spore, ali veoma bitne. Tako od zakona i zaštite za devojke i žene koje trpe nasilje, danas imamo Zakon o sprečavanju nasilja u porodici. Zakon koji postoji samo zahvaljujući dvadesetogodišnjem trudu i radu aktivistkinja širom zemlje.
Kakvi su bili sami počeci Centra? Koliko su vam u radu lokalna zajednica i državne institucije izlazile u susret?
Centar za devojke od 2002. godine se bavi radionicama po kojima je i najpoznatiji. Do sada smo uradile preko 1700 radionica sa više od 24 000 devojaka.
Lokalna zajednica i državne institucije se nisu mnogo uključivale i podržavale naš rad. Jednom smo dobile od opštine 30 000 dinara (180 evra) za Nedelju ženskog zdravlja i to je sva podrška koju smo dobile.
Međutim, sada za razliku od ranijih godina, predstavinci institucija se odazivaju na naše pozive i sada prisustvuju našim događajima i govore na njima. Ono što očekujemo da se desi u narednim godinama da oni nas zovu da govorimo na njihovim događajima.
Važan segment rada Centra za devojke je redovito organiziranje ArtFemine festivala koji se ove godine održao peti put. Kakve teme obrađuje Festival i kakvoj je publici namijenjen? Postoje li drugi slični događaji u Nišu?
Festivalom ArtFemine otvaramo feministički prostor za povezivanje, osnaživanje, delovanje, druženje aktivistkinja, teoretičarki, umetnica, sugrađana/ki i gošći iz zemlje i regiona. Posebno važan aspekt u okviru ArtFemine festivala je povezivanje i osnaživanje feminističkog podmladka u zemlji i regionu. Festival smatramo veoma važnim jer se u Nišu, ali i u celom regionu malo promoviše ženska umetnost i stvaralaštvo. Festival svake godine ima drugačiju temu, ali njegov cilj je isti, promocija ženske umetnosti i stvaralštva. Želja nam je da teme kojima se bavimo učinimo vidljivijim, ali i da probleme, uspehe i razmišljanja osim što podelimo sa svojim drugaricama iz okolnih zemalja, tako i sa našim sugrađankama/ima.
Deo festivala poput radionica je zatvorenog karaktera i namenjen je isključivo devojkama i ženama, ali postoje i aktivnosti koje su otvorenog karaktera poput predstava, koncerata, panela. Pored toga, na svakom festivalu imamo uličnu akciju kojom šaljemo poruke nenasilja i toleranicje i gde naši sugrađani/ke mogu razgovarati sa devojkama i ženama iz okruženja i na taj način smanjiti i/ili otkloniti svoje predrasude.
U Nišu postoje različiti događaji, ali ni jedan se ne bavi isključivo feminističkim aktivizmom i umetnošću.
Upravo je završila ovogodišnja Feministička likovna kolonija u Sićevu kraj Niša koju ste pokrenule prije nekoliko godina. Koji je bio fokus ovogodišnje Kolonije i koliko su mlade umjetnice posvećene feminističkim temama?
Da, ovogodišnja Feministička likovna kolonija je trajala od 24 do 31. jula i na njoj je stvaralo 12 umetnica iz Hrvatske, BiH i Srbije.
Ideja same Feminističke likovne kolonije je osnaživanje mladih umetnica da upoznaju feminističke teme i uključe ih u svoj rad. Želele smo da im omogućimo da zajedno stvaraju, upoznaju se i međusobno povežu, kao i da im obezbede javni prostor u kome će prezentovati svoju umetnost.
Kroz prateće programe poput predstava, filmskih večeri i razgovora mi obrađujemo teme kojima se bavimo, tj. nasilje nad devojakama, trgovinu ljudima i žensko zdravlje, koje im potom služe kao inspiracija za radove koji nastaju na Feminističkoj likovnoj koloniji.
A koliko su mlade umetnice posvećene feminističkim temama, pozivamo vas da ih same/i pitate na otvaranju izložbe radova nastalih na IV. Feminističkoj likovnoj koloniji u oktobru u ove godine. Tačan datum i vreme otvaranja izložbe biće blagovremeno objavljeni na Facebook stranici Centra za devojke, Instagram profilu i sajtu.
Osim djelovanjem kroz umjetnost, Centar za devojke provodi i brojne obrazovne programe, a među temama koje ste obrađivale s mladim ženama i djevojkama ističe se i pitanje ekonomskog nasilja i ekonomskog osnaživanja. Zašto su ove teme važne za mlade žene i kako njima pristupate?
Ekonomsko nasilje je jedan od oblika nasilja kojim se bavimo, a o kome mlade devojke jako malo znaju, ako uopšte znaju da postoji i taj oblik nasilja. Sa devojakama radimo radionice o tome šta je ekonomsko nasilje, ali i radionice koje su kreativno osnažujuće i koje ih podstiču da svoje hobije pretvore u male izvore prihoda i tako osiguraju svoju ekonomsku nezavisnost.
Primjećujete li razliku u prihvaćanju feminističkih tema danas u odnosu na razdoblje prije 20 godina kad ste tek počinjale? Postaje li društvo otvorenije prema ovakvom tipu djelovanja?
Iako se dosta napredovalo u odnosu na pre 20 godina, i dalje postoji dosta predrasuda vezanih za sam pojam feminizam ali i feminističke teme. O feminizmu se govori, iako još nedovoljno i često sa pogrešnim shvatanjem i tonom. To nas ne sprečava da svaku priliku iskoristimo da izgovorimo reč feminizam, objasnimo šta jeste i deklarišemo se kao feministkinje, naprotiv. Tanja Nikolić, osnivačica i koordintorka Centra, voli da u predstavljanju istakne da je srećna feministkinja. Takođe, prihvatanju i usvajanju i termina feminizam i njegovih vrednosti doprinele su i predstave koje izvodimo od 2011. godine. Do sada smo igarale 5 predstava (Vaginine mnologe, Dobro telo, Ja sam emotivno biće spisateljice Iv Ensler, Čekaonicu Jasmine Tešanović, Italijanska komedija: Zašto je važno biti majka i Nevidljive 45+ koja je nastala u saradnji sa niškom glumicom Narodnog pozorišta Draganom Jovanović). Pored predstavi osmislile smo i igrale dva Forum teatra (NE)sigurna i (NE) Vidljive. Kroz pozorišni medij delujemo na mnogo širu ciljnu grupu a ujedno naše najčešće teške priče lakše prodiru do osoba u publici…
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Objavljeno