Blic Uoči skorašnjeg prijedloga Europske komisije za sljedeći višegodišnji financijski okvir EU-a (Multiannual Financial Framework ili MFF) za razdoblje od 2028. do 2034. godine, inicijative okupljene oko aktera iz europske filmske i audiovizualne industrije i šireg kulturnog polja oglasile su se otvorenim pismima u kojima pozivaju institucije EU-a na očuvanje cjelovitosti programa Kreativna Europa i njegovih potprograma za medije, kulturu i međusektorsku suradnju.
Njihova je zabrinutost prije svega motivirana višemjesečnim glasinama u briselskim kuloarima prema kojima postoji mogućnost da će Kreativna Europa, jedini program EU-a posvećen potpori i razvitku kulturnog i audiovizualnog sektora, izgubiti status zasebnog programa i biti spojena s programom Građanstvo, ravnopravnost, prava i vrijednosti, pod općenitijim nazivom Vrijednosti i demokracija. Premda se Komisija oko navedenih glasina službeno nije oglasila, u svjetlu nedavnih naznaka o mogućem preusmjeravanju europskih sredstava prema novim “kritičnim područjima”, bojazni oko budućeg financiranja kulture i umjetnosti nipošto ne djeluju neopravdano.
Na tragu toga, 16 organizacija iz europskog filmskog i audiovizualnog sektora objavilo je otvoreno pismo u kojem naglašavaju kako Kreativna Europa, odnosno njezin potprogram MEDIA, ima ključnu ulogu u razvoju, distribuciji i promoviranju europskog filma i audiovizualnih djela, ali i potrebu za time da program ostane samostalan i da se financijska potpora u okviru sljedećeg budžeta poveća, a ne smanjuje. Budući da se za potprogram izdvaja minimalno 56 % sveukupnog proračuna Kreativne Europe, koji za razdoblje od 2021. do 2027. godine iznosi 2.44 milijarde eura, svako potencijalno smanjenje potpore sektor bi itekako osjetio, imajući na umu da MEDIA pruža dodatnu financijsku potporu projektima koju nacionalni fondovi zemalja članica jednostavno nisu u mogućnosti pružiti.
Svoje otvoreno pismo objavila je i mreža Culture Action Europe, koja obuhvaća 280 kulturnih mreža, organizacija, umjetnika i aktivista iz 35 europskih zemalja. U njemu se pak ističe da bi spajanje Kreativne Europe s drugim programima financiranja dovelo do smanjenja trenutačne autonomije i fleksibilnosti koju program nudi, kao i da se drugi programi financiranja često oslanjaju na kvantitativne standarde, što bi za kulturne i umjetničke programe bilo krajnje štetno. S time na umu, navodi se da bi programi financiranja koji se pridržavaju tržišne logike doveli do komodifikacije i homogenizacije umjetničke proizvodnje.
Vrijedi istaknuti da se u oba otvorena pisma poseban naglasak stavlja na to kako Kreativna Europa i njezini potprogrami potpomažu konkurentnost, demokratizaciju društva, pa čak i europsku sigurnost u kontekstu sprječavanja širenja dezinformacija i propagande. Takav jezik sasvim sigurno nije stvar slučajnog odabira, nego je motiviran problematičnim trendovima u EU-u koji su uostalom i potaknuli javne istupe navedenih organizacija. Riječ je o trenutačnom fokusu europskih institucija na preusmjeravanje sredstava u budžete za obranu i dodatnu militarizaciju, ali i sve naglašenije poticanje gospodarske konkurentnosti i deregulacije u svjetlu promjena u svjetskim trgovinskim odnosima, napose sa SAD-om.
U praksi se to pokazuje na nekim primjerima o kojima smo već pisali, poput napada konzervativnih EU parlamentaraca na Europski zeleni plan, koji ukazuju na to da bi EU mogla odustati od planirane klimatske neutralnosti do 2050. godine u korist jačanja industrijskog sektora. A tu je i odgađanje objave Kodeksa dobre prakse Europskog akta o umjetnoj inteligenciji, do koje je trebalo doći početkom svibnja, nakon pritiska američkih tehnoloških divova koji su previše poželjni partneri da bi ih se samo tako ozlovoljilo.
U takvoj je generalnoj klimi jasno da bi rezovi u financiranju kulturnih programa EU-a, pa i metodom “racionalizacije” troškova pripajanjem programa, dugoročno mogla postati stvarnost. No bitno je napomenuti da su ideju povećanja budžeta Kreativne Europe podržali ministri kulture 27 članica EU-a tijekom sastanka koji se održao nepunih tjedan dana nakon objave otvorenih pisama, a uživa i značajnu potporu u Europskom parlamentu gdje je nedavno predloženo njegovo udvostručenje. Ipak, u kojem će smjeru zapuhati vjetrovi za europsku kulturu postat će jasno tek s konkretnim prijedlogom MFF-a ovoga ljeta.
Tekst je nastao u sklopu projekta Come Together koji sufinancira Europska unija iz programa Kreativna Europa. Stavovi izraženi u tekstu ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu.
Objavljeno
