Nasljeđe borbe za bolji svijet

Ususret Trnjanskim kresovima donosimo pregled popratnog diskurzivnog programa posvećenog različitim vidovima otpora uslijed rastuće fašizacije društva.

pripremila:
Sara Gurdulić
FOTO: Monika Vodopija / MAZ

Na nasipu uz Savu, u neposrednoj blizi prostora gdje su 8. svibnja prije 81 godinu trupe Narodnooslobodilačkog pokreta stupile u Zagreb oslobodivši ga od preostalih vojnih jedinica NDH koje nisu prebjegle prema Austriji, i ove godine tradicionalno se obilježava Dan oslobođenja. U organizaciji Mreže antifašistkinja Zagreba i u partnerstvu sa Srpskim narodnim vijećem, Savezom antifašističkih boraca i antifašista RH i Vijećem gradske četvrti Trnje, paljenje Trnjanskih kresova zakazano je za subotu, 9. svibnja, a tjedan ranije provodi se popratni diskurzivni program posvećen različitim vidovima otpora.

Kako ističu organizatori_ce programa, “svjedočimo politikama vječnog ratovanja, opće militarizacije, suučesništva u genocidu, stvaranja novih izbjegličkih kriza, huškanja na migrantske radnike, napada na temeljnu zdravstvenu skrb žena, zanemarivanja radničkih prava i forsiranja podjela u društvu, a sve uz cinično pitanje gdje mi to vidimo fašizam”. Da je riječ o opravdanoj brizi o rastućoj fašizaciji i njenoj normalizaciji, svjedoče i postupci oporbe na sjednici Gradske skupštine koja je pokrenula polarizirajuću raspravu, a zatim napustila prostoriju pri glasanju o svečanom pokroviteljstvu Grada nad Trnjanskim kresovima. No pokroviteljstvo je ipak izglasano.

Pretprogram Trnjanskih kresova, uključuje predstavljanja knjiga i glazbene nastupe posvećene partizanskoj borbi, a pored toga i niz diskusija o nedavno (re)aktualiziranim pitanjima o aktivističkom organiziranju, suvremenim etičkim izazovima u (umjetničkoj) produkciji, te antirodnim pokretima. Program otvara tribina Aktivizam i organiziranje u doba hiperpolitike u kojoj 4. svibnja, s početkom u 19 sati sudjeluju Karla Crnčević, Stipe Ćurković, Vedrana Bibić i Robert Faber. Diskusija se odvija u Srpskom kulturnom centru, a preporuka za sudjelovanje u razgovoru je čitanje teksta Everything is hyperpolitical: a genealogy of the present Antona Jägera koji se bavi globalnom političkom svakodnevicom nakon 2008., obilježenom upražnjavanjem pojma političnosti u kontekstu digitalne ere i manjka odgovornosti uslijed rastuće polarizacije društva.

Šume šume, r. Renata Poljak

Povratak u povijesni kontekst partizanske borbe, kroz svjedočanstva žena koje su sudjelovale u NOB-u, predstavit će film Šume Šume koji je na rasporedu u utorak, 5. svibnja s početkom u 19 sati u MaMi i suorganizaciji fAKTIV-a. Ovaj dugometražni film u režiji vizualne umjetnice Renate Poljak kroz narativne elemente i razgovore sa živućim partizankama predstavlja osobne povode i motivacije za sudjelovanjem u borbi, kao i posljedice na njihove živote nakon povratka u poslijeratnu svakodnevicu. Film prati soundtrack etno zbora Ladarice, a nakon projekcije svoj novi album posvećen pjesmama otpora pod nazivom Partizanske premijerno će izvesti amaterski ZborXop koji se bavi pjevanjem tradicionalne etno glazbe s područja Balkana. Osim toga, u sklopu programa održava se razgovor o filmu s Poljak i povjesničarkom umjetnosti Sanjom Horvatinčić, u moderaciji Sare Panjkote i Dore Čiče, članica fAKTIV-a.

Treći dan pretprograma uključuje tribinu posvećenu temama “estetike otpora i etike rada”, te pozicioniranju umjetnosti i poezije u kontekstu kapitalističkog sustava unutar kojeg radimo i djelujemo. U diskusiji naslovljenoj Sto % art, nula % kuja sudjeluju Mara Đukez, Katarina Bošnjak, Marija Andrijašević i Dean Duda, a moderira ju Marija Skočibušić. Kako piše u najavi, “polazeći od ironične figure ‘art kuje’, tribina pomiče fokus na jezik i rad: na to kako se u poeziji proizvodi ozbiljnost, tko je ima pravo zauzeti i što sve ostaje izvan teksta da bi tekst bio priznat”.

Filmski program nastavlja se u četvrtak, 7. svibnja, projekcijom i popratnim razgovorima u Dokukinu KIC. Na rasporedu je film La Predstava iz 2023. čija radnja prati kazališnu družinu Pokreta otpora koja obilazi napuštena ruralna područja i kroz izvedbe prenosi ratnu svakodnevicu. O filmu će razgovarati redatelji Eric Ušić, Teo Morosin i kritičarka Višnja Pentić. Nakon filma i prve diskusije, u Dokukinu slijedi promocija knjige Zidovi pamte: Vizualna etnografija političkih grafita iz Drugog svjetskog rata i poraća u Istri i razgovor s Ericom Ušićem i Sanjom Horvatinčić.

Posljednji segment diskurzivnog programa ostvaruje se u suradnji s Duginim obiteljima, a odvija se u petak, 8. svibnja u Šesnaestici. U razgovoru naslovljenom Tko govori u ime obitelji? sudjeluju Ivan Tranfić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Maja Gergorić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a za moderaciju je zadužen Daniel Martinović iz Duginih obitelji.

Osim sudjelovanjem na raznolikom pretprogramu Trnjanskih kresova, samu manifestaciju moguće je podržati novčanim donacijama ili volontiranjem, jer kako ističu organizatori_ce: “Dolazak na nasip ove godine znači pružiti direktni otpor državnoj politici normalizacije ustaštva. Znači prihvatiti nasljeđe borbe za bolji svijet, borbe koja je spasivši civilizaciju od mraka udarila temelje naprednog društva.” Poziv za volontiranje otvoren je do 2. svibnja.

QR kod za donacije.
Objavljeno
Objavljeno

Povezano