<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Ivana Pejić &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/autor/ivana-pejic/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Mon, 16 Nov 2026 13:24:06 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>Ivana Pejić &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Neodrediva cijena reprezentacije</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/neodrediva-cijena-reprezentacije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 16 Nov 2026 12:44:57 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[co2]]></category>
		<category><![CDATA[Goran Sergej Pristaš]]></category>
		<category><![CDATA[HDD]]></category>
		<category><![CDATA[kulturna politika]]></category>
		<category><![CDATA[ministarstvo kulture i medija]]></category>
		<category><![CDATA[neodredivo pitanje]]></category>
		<category><![CDATA[nina obuljen koržinek]]></category>
		<category><![CDATA[praški kvadrijenale]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=86997</guid>

					<description><![CDATA[Nakon što je Ministarstvo kulture odustalo od hrvatskog nastupa na Praškom kvadrijenalu 2027., umjetnici, sveučilišni nastavnici i kulturne organizacije otvorenim pismom traže jasna pravila po kojima se odlučuje o nacionalnim predstavljanjima.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Više od osamdeset umjetnika, sveučilišnih nastavnika i organizacija uputilo je otvoreno pismo ministrici kulture i medija <strong>Nini Obuljen Koržinek,</strong> u kojem traže javno očitovanje o hrvatskom predstavljanju na <a href="https://pq.cz">Praškom kvadrijenalu</a> 2027. Pismo je potaknula <a href="https://web.facebook.com/co2.us/posts/pfbid0S4UXJ8JtDoJsN8DkkUAebqt1wg6DXzQBPxhpSnoCfN1wDZTB3EP4AgtibGQoumi5l">objava</a> umjetničkog dvojca <strong>CO₂</strong> i <strong>Marka Tadića</strong>, koje su kustosi <strong>Matija</strong> i <strong>Mauricio Ferlin</strong> pozvali da razviju projekt za predstavljanje Hrvatske na najvećoj svjetskoj izložbi scenografije, kostimografije i kazališnog prostora, na kojoj hrvatski nastup zajednički organiziraju Ministarstvo kulture i medija i Hrvatsko dizajnersko društvo (<a href="https://dizajn.hr/">HDD</a>). Poziv su, kako su objavili krajem listopada, dobili u lipnju, a nakon višemjesečnog rada i prilagodbe troškovnika neformalnim su putem saznali da ministrica kustoski izbor neće potvrditi, bez službenog obrazloženja i informacije o daljnjem postupku.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Potpisnici u pismu otvaraju pitanje <a href="https://kulturpunkt.hr/tema/struka-za-ukras/">odnosa</a> stručnog umjetničkog odabira i potvrde Ministarstva, kao i pitanje prioriteta javnog financiranja. Pitaju može li se spremnost na izdvajanje dodatnih sredstava za nagrađivanje i svečane dočeke uspješnih sportaša primijeniti i na međunarodno predstavljanje umjetnika, koje zaslužuje usporedivu institucionalnu predanost, a ističu i da je teško razumjeti zašto se za manifestaciju koja se održava jednom u četiri godine sredstva ne mogu pravodobno planirati. Upozoravaju da neizvjesnost i zakašnjele odluke imaju stvarne profesionalne i financijske posljedice za umjetnike te da se sustav ne smije oslanjati na njihov neplaćeni rad.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Od Ministarstva traže da javno objavi pravila po kojima se biraju nacionalna predstavljanja: tko imenuje kustose, po kojim se kriterijima odlučuje o njihovu prijedlogu, koliki je proračun i u kojim se rokovima donose odluke. Traže i da se s pozvanim umjetnicima sklapaju pisani dogovori, kako bi rad na razvoju projekta bio plaćen i onda kada se od projekta odustane. Naposljetku, očekuju odgovor na pitanje hoće li Hrvatska 2027. sudjelovati na kvadrijenalu i, ako hoće, kako će i do kada biti izabrani novi predstavnici. Ističu pritom da ne raspolažu cjelokupnom dokumentacijom ni službenim očitovanjem Ministarstva, pa upravo zato traže da se okolnosti razjasne, a postupak učini dostupnim javnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kako bismo rasvijetlili okolnosti te odluke, o kojoj i sami umjetnici imaju tek neformalne informacije, <em>Kulturpunkt</em> je službeno očitovanje od Ministarstva kulture i medija zatražio 28. listopada. Pitali smo je li odluka da se kustoski izbor ne potvrdi doista donesena i, ako jest, koji su razlozi. Zanimalo nas je i hoće li Hrvatska uopće sudjelovati na kvadrijenalu te kojim će se postupkom odabrati novi predstavnik.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Odgovor glasnogovornice <strong>Renate Margaretić Urlić</strong> stigao je dva dana poslije. U njemu stoji da je, “uzimajući u obzir raspoloživa financijska sredstva za međunarodnu kulturnu suradnju, Ministarstvo kulture i medija do posljednjeg trenutka razmatralo mogućnosti i pokušavalo pronaći modele sudjelovanja na Praškom kvadrijenalu. Na žalost, prvenstveno zbog vrlo visokih troškova, moralo se odustati od nastupa”. Ministarstvo pritom podsjeća da “redovito sudjeluje u organizaciji i financiranju nastupa hrvatskih umjetnika” na međunarodnim smotrama, pa tako i na Praškom kvadrijenalu, “u suradnji s partnerima kao što je u posljednje vrijeme to bilo Hrvatsko dizajnersko društvo”.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Šturi odgovor ostavlja otvorenim koliki su to troškovi i s kojim se iznosom uspoređuju. Zato smo Ministarstvo istog dana pitali koliki je bio budžet za hrvatsko predstavljanje 2027., a koliko su iznosili troškovi predloženog projekta.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Upit smo 2. studenoga poslali i HDD-u. Pitali smo kakva je bila uloga HDD-a u pripremama hrvatskog nastupa na kvadrijenalu 2027., je li Ministarstvo unaprijed odredilo budžet te kada je i kako HDD obaviješten o odustajanju. Tražili smo i podatak o tome koliko je koštao nastup 2023. godine, kako bi se moglo procijeniti jesu li troškovi predloženog projekta doista neuobičajeno visoki. Odgovore na ta pitanja, unatoč ponovljenim upitima, do objave ovog teksta nismo dobili ni od Ministarstva ni od HDD-a.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1080" height="720" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/11/PQ2023-Ferlin-foto-Camilo-Riverat-017.jpg" alt="" class="wp-image-86998"/><figcaption class="wp-element-caption">Izložba&nbsp;<em>But I Am Alive</em>&nbsp;Matije i Mauricija Ferlina na Praškom kvadrijenalu 2023.&nbsp;FOTO: Camilo Riverat</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Ministarstvo i HDD hrvatske nastupe na Praškom kvadrijenalu zajednički organiziraju od 2011. godine. Skupna izložba <em>Neopipljivo</em> ondje je 2015. godine osvojila Zlatnu medalju kvadrijenala za korištenje prostora u izvedbi, a <strong>Ivan Marušić Klif</strong> 2019. godine za izložbu <em>Klizanje u nepoznato</em> nagradu <em>Excellence in Performance Design</em>. Klif je zatim bio jedan od kustosa nastupa 2023. godine, na kojem su Hrvatsku izložbom <em>But I Am Alive</em> predstavljali Matija i Mauricio Ferlin, sada kustosi predstavljanja za 2027. Ministarstvo na svojim stranicama <a href="https://min-kulture.gov.hr/arhiva-344/hrvatski/medjunarodna-suradnja-9816/sluzba-za-bilateralnu-i-multilateralnu-kulturnu-suradnju-19763/izdvojeno-19771/19771">ističe</a> da su ti nastupi “višestruko nagrađivani i izazvali su veliku pozornost međunarodne kulturne javnosti”. Zašto se nakon takvih rezultata za novi nastup nisu našla sredstva, Ministarstvo, čini se, nema potrebu objasniti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U Pragu je trebao biti predstavljen projekt nastao iz <a href="https://kulturpunkt.hr/kritika/zamor-poezije-i-poeticnost-zamora/">predstave</a> <em>Neodredivo pitanje</em>, koju CO₂, odnosno <strong>Nikolina Pristaš</strong> i <strong>Goran Sergej Pristaš</strong>, razvijaju od 2022. godine s nizom suradnika, među kojima je i Tadić kao autor animacije. Za kvadrijenale je bila predviđena izrada instalacije s novim panelima, prilagođenima i slijepim izvođačima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kako je za Kulturpunkt pojasnio Pristaš, poziv kustosa stigao je u lipnju, a skice i prvi troškovnik, u iznosu od 76.000 eura, predani su početkom srpnja. Nakon neformalne informacije da je projekt preskup, istog su mjeseca poslali revidirani troškovnik od 59.600 eura, koji je obuhvaćao izradu instalacije, publikaciju, izvedbe, put i smještaj. Troškove su smanjili dogovorom s Hrvatskim narodnim kazalištem Ivana pl. Zajca u Rijeci, koje bi kao koproducent izradilo instalaciju uz uvjet da se ona ondje i izvede, te jeftinijim smještajem u Pragu. Imali su, kaže Pristaš, i daljnje prijedloge za smanjenje troškova, ali ih više nisu dobili priliku poslati, jer su krajem rujna neformalno saznali da ministrica izbor neće potvrditi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Poziv su, kako su naveli u objavi, prihvatili “s punom ozbiljnošću” i zbog njega sve druge projekte pomaknuli za jesen 2027. godine. “Ne moraš se javljati na natječaj da ne bi bio odabran”, sažima Pristaš ishod postupka koji problematiziraju i potpisnici otvorenog pisma. Rad na nacionalnom predstavljanju, podsjećaju, podrazumijeva ulaganje znanja, vremena i profesionalnog ugleda i ima svoju vrijednost neovisno o tome hoće li projekt biti izveden. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Osim priznanja tog rada, potpisnici traže i da se za međunarodno predstavljanje sredstva osiguraju na vrijeme, u iznosu primjerenom stvarnim troškovima i ambiciji s kojom se Hrvatska na takvim smotrama želi predstaviti. “Uspjeh kojem se kao društvo želimo veseliti zahtijeva ulaganje prije nego što bude ostvaren”, zaključuju, uz solidarnost s umjetnicima i zahtjev da se njihovo vrijeme uvaži, a okolnosti postupka razjasne.</p>



<div style="height:20px" aria-hidden="true" class="wp-block-spacer"></div>



<p class="has-cyan-bluish-gray-color has-text-color has-link-color wp-elements-1 wp-block-paragraph" style="font-size:17px">Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta&nbsp;<em>Kultura u kontekstu</em>&nbsp;koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.<br><br></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Rezovi pred vratima</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/rezovi-pred-vratima/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 14 Oct 2026 10:37:28 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[budžet eu 28-34]]></category>
		<category><![CDATA[culture action europe]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[future of europe]]></category>
		<category><![CDATA[kulturna politika]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=86142</guid>

					<description><![CDATA[Novi prijedlog proračuna EU-a za 30 posto smanjuje sredstva programa AgoraEU iz kojeg će se od 2028. financirati kultura, mediji i civilno društvo.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Irsko predsjedništvo Vijeća Europske unije 10. listopada <a href="https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-13922-2026-INIT/en/pdf">objavilo je</a> pregovarački paket za Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2028. do 2034. godine, kojim se sredstva za program AgoraEU smanjuju s 8,6 milijardi eura, koliko je predvidjela Europska komisija, na 6 milijardi eura.<sup data-fn="fe7a1616-5fb9-4fcb-bde5-0109897450d4" class="fn"><a href="#fe7a1616-5fb9-4fcb-bde5-0109897450d4" id="fe7a1616-5fb9-4fcb-bde5-0109897450d4-link">1</a></sup> Riječ je o programu koji zamjenjuje Kreativnu Europu i program Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV) i u kojem su objedinjeni kultura, mediji i civilno društvo. Rez od 30 posto svrstava ga među najteže pogođene programe, budući da se za Obzor Europa predlaže smanjenje od 10, za Europski fond za konkurentnost 13, a za Globalnu Europu 16 posto u odnosu na prijedlog Komisije.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><a href="https://kulturpunkt.hr/blic/novi-prioriteti-stari-omjeri/">Prijedlog Komisije</a> iz srpnja 2025. nominalno je gotovo udvostručio sredstva za kulturu i medije, no budući da raste i ukupni proračun, njihov bi udio u njemu porastao tek s oko 0,23 na 0,25 posto. Savez udruga Klubtura i niz nacionalnih i lokalnih mreža u kulturi <a href="https://kulturpunkt.hr/blic/za-snazniju-i-stabilniju-podrsku-kulturi-u-eu/">upozoravali su</a> da takvo povećanje neće bitno promijeniti postojeće stanje. U 2025. financiranje iz Kreativne Europe dobilo je tek 5 do 7 posto prijavitelja, i to gotovo isključivo etabliranih organizacija i institucija s već osiguranim budžetima, a interes za program, kako je upozorio i Odbor za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta, višestruko nadmašuje dostupna sredstva. Mreže su stoga pozvale nadležna ministarstva i institucije da u pregovorima zagovaraju da najmanje četvrtina sredstava Agore bude namijenjena kulturi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Umjesto povećanja koje su tražile kulturne organizacije, novi prijedlog donosi rezove. Iz <a href="https://cultureactioneurope.org">Culture Action Europe</a>, krovne mreže kulturnih organizacija na europskoj razini, upozoravaju da je riječ o nerazmjernom smanjenju koje je u potpunoj suprotnosti s obvezama iz <a href="https://eur-lex.europa.eu/eli/C/2026/3440/oj/eng">Zajedničke deklaracije</a> “Europa za kulturu, kultura za Europu”, koju je Vijeće supotpisalo u lipnju ove godine. Iz mreže dodaju kako je posebno razočaravajuće što prijedlog stiže od Irske, zemlje poznate po održivoj potpori kulturi i programu <a href="https://kulturpunkt.hr/blic/sigurnost-za-umjetnicki-rad/">temeljnog dohotka za umjetnike</a>. Uoči sastanka Europskog vijeća 15. i 16. listopada pozivaju vlade da odustanu od rezova i vrate barem iznos koji je predložila Komisija, a Europski parlament da ne pristane na takav prijedlog.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Svoj stav CAE argumentira ponajprije nerazmjerom između uštede i posljedica koje nose. Rez od 30 posto uštedio bi tek oko 0,13 posto predloženog proračuna, a oduzeo bi gotovo trećinu sredstava namijenjenih europskoj kulturnoj suradnji, audiovizualnoj produkciji, neovisnom novinarstvu i civilnom društvu, pa se iz mreže pitaju zašto bi program koji tako malo sudjeluje u ukupnoj potrošnji trebao podnijeti smanjenje gotovo četiri puta veće od ukupnog postotnog smanjenja proračuna.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ostali argumenti upućuju na raskorak između proklamiranih prioriteta vlada i predloženih rezova. Iz mreže podsjećaju da su neovisna kultura, mediji i civilno društvo ključni za otpornost na propagandu i autoritarni utjecaj, pogotovo kad Rusija za kulturu i medije godišnje izdvaja oko pet puta više nego što bi prema irskom prijedlogu u prosjeku godišnje dobila AgoraEU. Jednako tako, uz dominaciju američkih platformi i tvrtki za umjetnu inteligenciju koje se koriste kulturnim sadržajima bez pristanka i naknade autorima, ulaganje u europsku kulturnu proizvodnju i distribuciju smatraju preduvjetom europske autonomije kojoj vlade i EU navodno teže.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Pritom CAE ne traži zaštitu samo kulturnog dijela programa, nego jačanje Agore u cjelini, budući da bi smanjenje jednako pogodilo audiovizualni sektor, neovisne medije i civilno društvo. Stoga se pridružio i široj inicijativi okupljenoj u koaliciji <em><a href="https://cultureactioneurope.org/projects/future-of-europe-civitates/">Future of Europe</a></em>, čije je pismo za zaštitu sredstava programa <a href="https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSe82WRavTgiQLKw84vg6XK0B9P5C6lD5jjPfVR5hRIwzXnFwA/viewform">otvoreno za potpisivanje</a> do 14. listopada.</p>



<hr class="wp-block-separator has-alpha-channel-opacity"/>


<ol class="wp-block-footnotes"><li id="fe7a1616-5fb9-4fcb-bde5-0109897450d4">Iznosi navedeni u tekstu izraženi su u tekućim cijenama, koje uključuju očekivanu inflaciju tijekom razdoblja od 2028. do 2034. U glavnom dijelu dokumenta Vijeća iznosi su izraženi u stalnim cijenama iz 2025., pa za AgoraEU ondje stoji 5,3 milijarde eura, u odnosu na 7,6 milijardi koliko je u istim cijenama predvidjela Komisija. Smanjenje u oba slučaja iznosi 30 posto. <a href="#fe7a1616-5fb9-4fcb-bde5-0109897450d4-link" aria-label="Jump to footnote reference 1">↩︎</a></li></ol>


<div style="height:20px" aria-hidden="true" class="wp-block-spacer"></div>



<p class="has-cyan-bluish-gray-color has-text-color has-link-color wp-elements-2 wp-block-paragraph" style="font-size:17px">Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta <em>Kultura u kontekstu</em> koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.<br></p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Otpor pravu jačega</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/otpor-pravu-jacega/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 06 Oct 2026 13:30:02 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[bds]]></category>
		<category><![CDATA[bojkot]]></category>
		<category><![CDATA[palestina]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=86053</guid>

					<description><![CDATA[Dvadeset godina nakon poziva palestinskog civilnog društva na bojkot Izraela, pokret BDS u Barceloni održava konferenciju kojoj se može priključiti i online.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Bojkot, dezinvestiranje i sankcije (<a href="https://bdsmovement.net">BDS</a>) globalni je pokret za slobodu, pravdu i jednakost, pokrenut 2005. po uzoru na južnoafrički pokret protiv aparthejda, s ciljem da se Izrael nenasilnim pritiskom natjera na poštivanje međunarodnog prava. Pod palestinskim vodstvom, a uz podršku ljudi i organizacija u više od 130 zemalja, pokret se <a href="https://bdsmovement.net/what-bds">zalaže</a> za okončanje okupacije i kolonizacije svih arapskih zemalja, punu jednakost palestinskih građana Izraela i pravo izbjeglica na povratak u svoje domove.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više od dvadeset godina djelovanja pokret obilježava konferencijom <em>Resisting Might-Makes-Right: For Palestine, for Humanity</em>, koja se od 18. do 20. studenog održava u Barceloni. Organiziraju je Palestinski nacionalni odbor (<a href="https://bdsmovement.net/BNC">BNC</a>), koji vodi pokret, i Palestinska kampanja za akademski i kulturni bojkot Izraela (<a href="https://bdsmovement.net/pacbi">PACBI</a>) zajedno s europskim saveznicima. Riječ je o prvoj takvoj konferenciji u Europi, koju organizatori najavljuju i kao priliku da se na temelju iskustva dugogodišnjih kampanja odredi smjer daljnjeg djelovanja pokreta.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Konferencija se otvara 18. studenoga javnim panelom, na kojem će uz suosnivača pokreta <strong>Omara Barghoutija</strong> i posebnu izvjestiteljicu UN-a za okupirana palestinska područja <strong>Francescu Albanese</strong> govoriti i kirurg <strong>Ghassan Abu Sitta</strong> koji je liječio ranjene u Gazi, pravna znanstvenica <strong>Noura Erakat</strong>, malezijska aktivistkinja i bivša zastupnica <strong>Nurul Izzah Anwar</strong>, glumica <strong>Hiba Abouk</strong> i <strong>Robert Del Naja</strong> iz <strong>Massive Attacka</strong>. Nakon otvaranja program se nastavlja raspravama i radionicama.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">“U vremenu kada se čini da gramzive elite drže sve poluge moći, BDS nas podsjeća da moć leži i u ljudima, kada se organiziraju, djeluju zajedno i odbiju da suučesništvo bude cijena pripadanja”, poručuje Albanese, dok Barghouti konferenciju vidi kao mjesto na kojem se solidarnost pretvara u politički pritisak, od povlačenja ulaganja i bojkota brendova do prekidanja akademskih, kulturnih i sportskih veza. Ni izbor grada nije slučajan, jer je Barcelona, kako ističu organizatori, grad duboko ukorijenjen u tradiciji solidarnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Pozivi na kulturni i akademski bojkot ni u Hrvatskoj više nisu rijetkost. U javnosti je najviše odjeknuo <a href="https://kulturpunkt.hr/tema/brisanje-razlika-radi-kontrole-narativa/">slučaj</a> riječkog HNK Ivana pl. Zajca, koji je, unatoč višemjesečnim zahtjevima niza inicijativa, održao premijeru predstave <em>Venezuela</em> izraelskog koreografa <strong>Ohada Naharina</strong>. U akademskoj zajednici prekid suradnje s izraelskim sveučilištima zatražile su <a href="https://kulturpunkt.hr/intervju/strah-i-sutnja-akademske-zajednice/">Studentice za Palestinu</a>, a Inicijativa za akademiju solidarnosti i epistemičke pravde krajem je rujna ponovno <a href="https://h-alter.org/vijesti/inicijativa-za-akademiju-solidarnosti-i-epistemicke-pravde-zasto-ministarstvo-jaca-suradnju-s-izraelom/">pozvala</a> ministra znanosti <strong>Radovana Fuchsa</strong> na prekid znanstvene i obrazovne suradnje s Izraelom. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Kao i PACBI-jeve <a href="https://kinokatarina.org/PACBIsmjernice">smjernice</a> na koje se pozivaju, inicijative naglašavaju da bojkot ne cilja umjetnike i znanstvenike zbog njihova identiteta, nego na institucije i državni novac kojima Izrael “pere” svoj međunarodni ugled, a pritom normalizira okupaciju i genocid.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Programu obilježavanja dvadeset godina BDS-a može se prisustvovati uz solidarnu ulaznicu, čiji je prihod namijenjen konferenciji i pokretu, no za sve one koji se ne mogu pridružiti događanju u Barceloni omogućen je <em>online</em> prijenos uživo, uz prethodnu <a href="https://bdsmovement.net/bds20-livestream-registration">registraciju</a> na stranici događanja.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Dokumentiranje prešućenih iskustava</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/dokumentiranje-presucenih-iskustava/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 29 Sep 2026 14:00:50 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[cenzura]]></category>
		<category><![CDATA[clubture]]></category>
		<category><![CDATA[fališ]]></category>
		<category><![CDATA[kap]]></category>
		<category><![CDATA[klubtura]]></category>
		<category><![CDATA[nosi se]]></category>
		<category><![CDATA[oglede]]></category>
		<category><![CDATA[siniša labrović]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=85940</guid>

					<description><![CDATA[Savez udruga Klubtura prikuplja podatke o slučajevima pritiska, ograničenja ili pokušaja cenzure u području kulture u Hrvatskoj.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><a href="https://kulturpunkt.hr/tema/kultura-u-opsadnom-stanju/">Otkazivanje</a> festivala <em>Nosi se</em> u Benkovcu krajem kolovoza prošle godine, nakon prosvjeda dijela braniteljskih udruga, i festivala <em>Oglede</em> u Velikoj Gorici nekoliko tjedana poslije, kad su organizatorice <a href="https://kulturpunkt.hr/tema/vitalnost-zabrane/">odustale</a> od cijelog programa kako ne bi pristale na cenzuru performansa <strong>Siniše Labrovića</strong>, tek je najvidljiviji izraz obrasca koji se na domaćoj kulturnoj sceni ocrtava već neko vrijeme. <a href="https://kulturpunkt.hr/blic/racun-bez-pokrica/">Pritiscima</a> su na istom valu bili izloženi i festival <em>KaP</em> u Korčuli te šibenski <em>Festival alternative i ljevice Fališ</em>, no i to su samo slučajevi koji su dospjeli u medije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Uz to su se pojačale i <a href="https://kulturpunkt.hr/blic/ustav-vrijedi-za-sve/">javne kampanje</a> delegitimizacije i medijski napadi na nezavisne kulturne organizacije i umjetnike, dok slobodu kulturnog rada manje vidljivo sužavaju i strukturni uvjeti, od rascjepkanog javnog financiranja do politički uvjetovanih promjena kriterija i sastava kulturnih vijeća. Sve to često vodi i u autocenzuru, kada autori i organizacije sami odustaju od programa, unaprijed računajući s negativnim posljedicama s kojima se ne mogu nositi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo kako se organizacije ne bi same morale boriti s ovim pritiscima, <a href="https://www.clubture.org">Savez udruga Klubtura</a>, kao nacionalna mreža udruga, umjetničkih organizacija i neformalnih inicijativa, otvorio je mogućnost prijave pritisaka, ograničenja i cenzure u kulturi. Među njih ubrajaju političke, ideološke, financijske, administrativne i pravne pritiske, prijetnje i napade uživo ili na internetu te izravnu i neizravnu cenzuru, koji, upozoravaju, često dovode do izolacije i slabljenja emocionalne, kognitivne i socijalne otpornosti pojedinaca i organizacija. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Prikupljeni podaci poslužit će za praćenje šireg uzorka te izradu godišnjeg izvješća i praktičnih vodiča za Klubturin rad s organizacijama. Cilj je, ukratko, pojedinačna, često prešućena iskustva pritiska pretvoriti u dijeljeno i dokumentirano znanje kao podlogu za zajednički odgovor na pritiske.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prijavni <a href="https://tally.so/r/rjZlEo">obrazac</a> obuhvaća širok raspon slučajeva, od uskraćenog ili uvjetovanog financiranja i otkazanih programa do administrativnih i pravnih prepreka, tužbi i prijetnji, a moguće je prijaviti i autocenzuru. Prijava može biti potpuno anonimna, a Klubtura podatke objavljuje isključivo objedinjene i anonimizirane, dok pojedinačne slučajeve objavljuje samo uz izričit pristanak prijavitelja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sve detalje o načinu prijave potražite na <a href="https://www.clubture.org/novosti/prijava-slucajeva-pritisaka-ogranicenja-i-cenzure-u-kulturi">stranicama</a> Saveza udruga Klubtura.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ovisni o nezavisnom</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/ovisni-o-nezavisnom/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 28 Sep 2026 11:29:43 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[centar kulture ribnjak]]></category>
		<category><![CDATA[de facto]]></category>
		<category><![CDATA[dražen šivak]]></category>
		<category><![CDATA[improponedjeljci]]></category>
		<category><![CDATA[Maruška Aras]]></category>
		<category><![CDATA[savjetovaona]]></category>
		<category><![CDATA[scena ribnjak]]></category>
		<category><![CDATA[škvadra]]></category>
		<category><![CDATA[Teatar Poco Loco]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=85928</guid>

					<description><![CDATA[Scena Ribnjak listopad posvećuje nezavisnoj sceni, a uz kazališni, glazbeni i plesni program nudi i besplatne individualne konzultacije za razvoj ideja, projekata i strategija rada u izvedbenim umjetnostima. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><a href="https://www.facebook.com/ScenaRibnjak">Scena Ribnjak</a>, izvedbeni prostor zagrebačkog Centra kulture Ribnjak, proglasila je listopad mjesecom nezavisne kazališne, glazbene i plesne scene te ga ispunila programom pod nazivom <em>Ovisni o nezavisnom</em>. Kako navode organizatori, namjera je predstaviti selekciju predstava, koncerata i autora koji djeluju na nezavisnoj sceni, ali i otvoriti prostor za međusobnu razmjenu ideja i znanja, pa će se uz sadašnje i bivše rezidente Scene Ribnjak tijekom mjeseca predstaviti i umjetnici iz drugih hrvatskih gradova i inozemstva.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kazališni program obuhvaća dramske i plesne predstave za različite uzraste, a među njima su i dvije premijere – <em>Bliskost i druga čudesa</em> zagrebačkog plesnog kolektiva <strong>Škvadra</strong>, te <em>Glas(na)</em> autorice i izvođačice <strong>Lucije Barišić</strong>. Mjesec otvara nova predstava zagrebačke kazališne grupe <strong>de facto</strong> <em>Damir ide na kampiranje</em>, dok prvi put na Ribnjaku gostuju beogradska predstava <em>(Muš)kost u grlu</em> i osječka <em>Balonom iznad Kapadokije</em>, koja je ove godine osvojila tri nagrade na festivalu <em>Mali Marulić</em>. Na programu su još predstava <em>Sretni smo, dakle jesmo</em>, četiri predstave <a href="https://teatarpocoloco.hr">Teatra Poco Loco</a> iz ciklusa <em>Priča mi se priča </em>te industrial art-punk monodrama <em>Deprah</em> <strong>Maruške Aras</strong> koja je nedavno imala premijeru u velikoj dvorani Pogona Jedinstvo.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Koncertni dio programa otvara interdisciplinarni autorski koncert <strong>Tene Novak</strong> <em>Visible loops</em>, a zatvara ga švicarski sastav <strong>Stepmother</strong> u sklopu ciklusa <em>Impronedjeljci</em>. Iz ciklusa <em>Iza ugla, uho svijeta</em> održat će se i dva koncerta, <em>Duo lume</em> i <em>Pen pal</em>. Popratni program čine radionice <em>Razotkrivanje prirod</em>e <strong>AlanJamesa Burnsa</strong> i <em>Uživanje u neradu</em> <strong>Dražena Šivaka</strong> te tribine <em>Umjetnost u doba krhkosti</em> i <em>Estetika otpora </em>koju organizira kolektiv Škvadra.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Scena Ribnjak ujedno ponovno otvara <em>Savjetovaonu ovisnih o nezavisnom</em>, koju opisuju kao ured za organiziranje ideja. Tijekom cijelog listopada bit će otvorene prijave za besplatne individualne konzultacije namijenjene nezavisnim umjetnicima i kulturnim radnicima, a odnose se na razvoj ideja, skica, projekata i strategija rada na nezavisnoj izvedbenoj sceni. Konzultacije vode koreograf, redatelj i izvođač <strong>Matija Ferlin</strong>, kazališna redateljica<strong> Anica Tomić</strong>, muzikologinja i kustosica <strong>Davorka Begović</strong>, producentica interdisciplinarnih projekata <strong>Fanny Martin</strong> i dramatičar <strong>Ivor Martinić</strong>, kao i ravnateljica Centra kulture Ribnjak <strong>Pavlica Bajsić</strong> te voditelji programa <strong>Nenad Kovačić</strong>, <strong>Katarina Krešić </strong>i <strong>Silvija Stipanov</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kako bi umjetnički sadržaji bili dostupniji široj publici, svi koncerti, radionice, tribine i konzultacije su besplatni, dok ulaznice za predstave za odrasle stoje 8, a za predstave za djecu 5 eura. Cijeli raspored programa dostupan je na <a href="https://scenaribnjak.com/ovisni-o-nezavisnom-2026/">mrežnim stranicama</a> Scene Ribnjak.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Novi kadrovi iste stvarnosti</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/novi-kadrovi-iste-stvarnosti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 23 Sep 2026 11:49:17 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[andrea vidović]]></category>
		<category><![CDATA[Ct-hr]]></category>
		<category><![CDATA[frejmovi istine]]></category>
		<category><![CDATA[jan samek]]></category>
		<category><![CDATA[lgbtiq prava]]></category>
		<category><![CDATA[mateo babić]]></category>
		<category><![CDATA[proces]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=85874</guid>

					<description><![CDATA[Turnejom u tri hrvatska grada plesni performans "Koje je boje istina?" progovara o konverzivnim praksama, prisilnoj promjeni seksualne orijentacije i rodnog identiteta koja se skriva iza jezika pomoći i brige.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Plesni performans <em>Koje je boje istina?</em> nastao je 2025. u sklopu projekta kojim je pulska udruga <a href="https://www.facebook.com/proces.queer">Proces</a> unutar <em>Clubture-HR programske razmjene i suradnje</em> otvorila temu konverzivnih praksi. Riječ je o pokušajima promjene ili potiskivanja seksualne orijentacije i rodnog identiteta koji se najčešće odvijaju ondje gdje ih je najteže prepoznati, pod okriljem savjetovanja, duhovnog vodstva ili navodne brige za pojedinca.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nakon premijere u Istarskom narodnom kazalištu u Puli, kojom je zaokružen rad na temi započet javnim razgovorima i radionicama, performans kroz isti program kreće na turneju nazvanu <em>Frejmovi istine</em>. Naziv, kako objašnjavaju iz Procesa, upućuje na to da svaka nova izvedba postaje novi kadar iste stvarnosti, dok svaki grad u nju unosi vlastiti društveni kontekst i pitanja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Performans spaja suvremeni ples, zvuk i svjetlo, a iz Procesa ističu da konverzivnim praksama ne pristupa kao apstraktnom društvenom fenomenu, nego u središte postavlja tijelo koje je bilo promatrano, procjenjivano i disciplinirano, ali koje ujedno ostaje prostor otpora i autonomije. Koreografiju potpisuje i izvodi <strong>Mateo Babić</strong>, dramaturg je <strong>Jan Samek</strong>, dizajn zvuka potpisuje <strong>Vibor Juhas</strong>, a koncept i vodstvo projekta <strong>Andrea Vidović</strong>.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1600" height="1067" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/09/proces_koje-je-boje-istina_.jpeg" alt="" class="wp-image-85882"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Vanja Brajković</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Turneja je, prema riječima autorice, zamišljena kao izlazak iz zatvorenih krugova onih koji već znaju da takve prakse postoje, s namjerom da se dopre i do osoba koje možda prvi put prepoznaju vlastito iskustvo na pozornici, uključujući i one koji su još uvijek dio obiteljskih ili vjerskih zajednica u kojima se takve ideje zagovaraju. &#8220;Ne želimo nikome govoriti kada i kako mora izaći iz zajednice koja ga povrjeđuje, ali zasigurno želimo reći da postoji prostor izvan prisile i da njihov identitet nije problem koji treba riješiti&#8221;, ističe Vidović.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prva izvedba zakazana je 24. rujna u karlovačkom Kinu Edison, 2. listopada performans gostuje u riječkom RiTeatru u sklopu festivala <em>Smoqua</em>, a turneja završava 23. listopada u splitskom MKC-u Beton. Nakon svake izvedbe predviđen je razgovor s publikom, a udruga će tijekom turneje osobama koje se prepoznaju u temi projekta nuditi i informiranje, podršku i savjetovanje. </p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Sjecišta plesne scene</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/sjecista-plesne-scene/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 22 Sep 2026 10:50:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[ana kljujev]]></category>
		<category><![CDATA[anna javoran]]></category>
		<category><![CDATA[futur drugi]]></category>
		<category><![CDATA[iva katarinčić]]></category>
		<category><![CDATA[margareta sinković]]></category>
		<category><![CDATA[Marjana Krajač]]></category>
		<category><![CDATA[Matea Bilosnić]]></category>
		<category><![CDATA[matija ferlin]]></category>
		<category><![CDATA[silvia marchig]]></category>
		<category><![CDATA[suvremeni ples]]></category>
		<category><![CDATA[uppu plus]]></category>
		<category><![CDATA[UPUH]]></category>
		<category><![CDATA[zrinka užbinec]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=85861</guid>

					<description><![CDATA[Ovogodišnje strukovne nagrade za suvremeni ples bit će dodijeljene u sklopu pilot-izdanja festivala FUTUR III.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Udruga plesnih umjetnika Hrvatske (<a href="https://upuh.hr">UPUH</a>) i Udruga profesionalnih plesnih umjetnika PULS (<a href="https://www.uppu-puls.hr/hr/">UPPU PULS</a>) objavile su nominacije za Godišnje strukovne nagrade za suvremeni ples 2026., jedine nacionalne strukovne nagrade koje se dodjeljuju isključivo za suvremenu plesnu umjetnost. Nagrade se dodjeljuju u kategorijama predstave u cjelini, koreografije, izvedbe, najperspektivnije mlade umjetnice te za dugogodišnji izniman doprinos plesnoj umjetnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Dodjela nagrada ove je godine organizirana u sklopu <em>Festivala hrvatske koreografske scene FUTUR III.</em>, čije se pilot-izdanje održava 3. i 4. listopada u Muzeju suvremene umjetnosti i Zagrebačkom plesnom centru. Festival se nastavlja na <em>FUTUR II.</em>, zajedničku inicijativu dviju udruga koja je 2017. godine u Ilici 69 djelovala kao privremeni plesni prostor, u kojem je plesna zajednica kroz samoorganizaciju sama stvarala izvedbeni, diskurzivni i edukativni program.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Novi format zamišljen je kao zajedničko godišnje mjesto suvremenog plesa – &#8220;mjesto predstavljanja umjetničkih radova, susreta scene i publike, profesionalnog povezivanja i zajedničkog promišljanja onoga što dolazi&#8221;. Stoga program, uz dodjelu nagrada, uključuje i ponovno predstavljanje prošlogodišnjih nagrađenih radova te razgovore o potrebama i budućnosti plesne scene. Organizatori pritom naglašavaju da <em>FUTUR III.</em> nije unaprijed dovršena nacionalna plesna platforma, nego početak procesa u kojem se ispituje kakav je okvir hrvatskom suvremenom plesu potreban i što bi trebao omogućiti umjetnicima, organizacijama i publici.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Među ovogodišnjim nominacijama, za najbolju predstavu u cjelini konkuriraju <em>Spavaj, dijete moje malo, spavaj </em>u režiji i koreografiji <strong>Matije Ferlina</strong>, nastala u suradnji s izvođačicama <strong>Petrom Chelfi</strong>, <strong>Martinom Tomić</strong>, <strong>Ivanom Pavlović</strong> i <strong>Petrom Valentić</strong> te u produkciji organizacija <a href="https://www.facebook.com/uokatana/">Katana</a> i <a href="https://www.facebook.com/udrugatras/">TRAS Studio</a>. Slijedi <em>Studija slučaja: Politpornografija</em> autorice <strong>Anne Javoran</strong>, u produkciji <a href="https://www.pogon.hr/projekti/pogonator/">POGONATORA</a> 2025. i Centra za dramsku umjetnost (<a href="https://cdu00.com">CDU</a>), te <em>Petricore</em> u režiji i koreografiji dvojca <strong>Igor x Moreno</strong>, u izvedbi i produkciji Zagrebačkog plesnog ansambla.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U kategoriji najbolje koreografije nominirane su <strong>Matea Bilosnić</strong> za <em>On words, chairs and everything you might read into</em> umjetničke organizacije <strong>Os</strong>, zatim <strong>Marjana Krajač</strong> za <em>Rekonstrukcije: krajolik pomaka na strukturi površine – privremeno disati, bilješke o vremenu</em> te <strong>Silvia Marchig</strong> za <em>Euridika izlazi</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Za najbolju izvedbu nominiran je ansambl predstave <em>A MORE MUORE</em> autorice <strong>Roberte Milevoj</strong> koju izvode <strong>Dora Brkarić</strong>, <strong>Ema Crnić</strong>, <strong>Adriana Josipović</strong>, <strong>Lara Kapeloto</strong> i <strong>Margareta Sinković</strong>, zatim <strong>Tomislav Feller</strong> i <strong>Marin Lemić </strong>za izvedbu u predstavi <em>Adriatic Epic</em> te <strong>Zrinka Užbinec</strong> za izvedbe u radovima <em>Kamo ćemo kad se staklo razbije?</em> i <em>Lutke i koze</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nagrada ohrabrenja za mlade umjetnike od ove godine nosi ime Nagrada Milane Broš, a dobna granica za njezinu dodjelu podignuta je s 25 na 28 godina. Ime je dobila prema hrvatskoj koreografkinji i pedagoginji <strong>Milani Broš</strong>, osnivačici Komornog ansambla slobodnog plesa (KASP) i jednoj od ključnih autorica u razvoju suvremenog plesnog izraza u Hrvatskoj. Za prvu Nagradu Milane Broš nominirane su <strong>Iva Katarinčić</strong>, <strong>Ana Kljujev</strong> i Margareta Sinković.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nagrada za dugogodišnji i izniman doprinos razvoju, vidljivosti i institucionalnom jačanju suvremenog plesa u Republici Hrvatskoj nema nominacije, već će njezin dobitnik biti objavljen na samoj dodjeli koja se održava 3. listopada u dvorani Gorgona zagrebačkog MSU-a, s početkom u 21.15 sati.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Cijeli program festivala dostupan je na <a href="https://upuh.hr/futur-iii-festival-hrvatske-koreografske-scene/">mrežnim stranicama</a> UPUH-a.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Umjetnost pod prstima</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/umjetnost-pod-prstima/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 16 Sep 2026 09:32:23 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[damir prizmić]]></category>
		<category><![CDATA[deborah hustić]]></category>
		<category><![CDATA[european museum academy]]></category>
		<category><![CDATA[heritage in motion]]></category>
		<category><![CDATA[nina sivec]]></category>
		<category><![CDATA[radiona.org]]></category>
		<category><![CDATA[tifološki muzej]]></category>
		<category><![CDATA[željka bosnar salihagić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=85677</guid>

					<description><![CDATA[Radionina asistivna instalacija "Djed i unuk" odabrana je među jedanaest finalista međunarodne nagrade Heritage in Motion.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: revert; white-space: normal;">Asistivna instalacija <em>Djed i unuk</em>, koju je <a href="https://radiona.org">Radiona.org / Zagreb Makerspace</a> razvila kao prilagodbu istoimene slike iz zbirke Tiflološkog muzeja u Zagrebu za slijepe i slabovidne osobe, ušla je među finaliste međunarodne nagrade <em>Heritage in Motion 2026</em> u kategoriji <em>New Digital Experiences</em>.</span><p dir="ltr" style="white-space: normal;">Nagradu su 2012. osnovali <a href="https://europeanmuseumacademy.eu">European Museum Academy</a> i Europa Nostra, a od 2023. njome zajednički upravljaju EMA i <a href="https://www.fsk.si">Forum slavenskih kultura</a>. Dodjeljuje se multimedijskim i audiovizualnim projektima koji interpretiraju, promiču ili čuvaju kulturnu baštinu, a ove je godine među više od 30 prijava iz 19 zemalja žiri odabrao jedanaest finalista. Radovi će biti predstavljeni 30. rujna na festivalu <em>Heritage in Motion</em> na Bledu, gdje će iste večeri biti proglašeni i dobitnici.</p></p>



<p class="wp-block-paragraph"><p dir="ltr" style="white-space: normal;">Instalacija povezuje taktilne prikaze, zvučne i digitalne elemente u interaktivno iskustvo koje, kako navode iz Radione, posjetiteljima s oštećenjem vida nudi novi način upoznavanja umjetničkog djela. Nastala je u sklopu projekta &#8220;InkluLAB3: Taktilna senzorika, vizualna komunikacija i interdisciplinarne STEAM prakse&#8221;, unutar Radionine programske linije <em>#inkluPrototip</em>. Razvoj je započeo u prosincu 2023., a rad je u rujnu 2024. predstavljen i postavljen u Tiflološkom muzeju, gdje je otad u stalnoj upotrebi.</p></p>



<p class="wp-block-paragraph"><p dir="ltr" style="white-space: normal;">Iz Radione ističu da je cilj prototipa bio istražiti rješenja kojima se može unaprijediti dostupnost i doživljaj kulturnih sadržaja za osobe s oštećenjem vida, pri čemu pristupačnost nije tretirana kao naknadna prilagodba gotovog sadržaja, nego kao sastavni dio dizajna i razvoja samog rada. Ulazak među finaliste opisuju kao međunarodno priznanje pristupu koji spaja baštinu, asistivne tehnologije i interaktivni dizajn.</p></p>



<p class="wp-block-paragraph"><p dir="ltr" style="white-space: normal;">Sama slika <em>Djed i unuk</em> pripisuje se <strong>Vjekoslavu Karasu</strong>, iako o autorstvu u struci nema jednoznačnog stava, a riječ je o jednom od najpoznatijih djela povezanih sa slikarstvom ilirizma i jednoj od najreproduciranijih hrvatskih slika 19. stoljeća.</p></p>



<p class="wp-block-paragraph"><p dir="ltr" style="white-space: normal;">Koncept, dizajn i razvoj rada potpisuje <strong>Damir Prizmić</strong>, za razvoj i elektroniku zadužen je bio <strong>Goran Mahovlić</strong>, taktilne prikaze i verbalne opise izradila je<strong> Željka Bosnar Salihagić</strong> iz Radione, stručnu recenziju potpisuje <strong>Nina Sivec</strong> iz Tiflološkog muzeja, a produkciju i projektni menadžment <strong>Deborah Hustić</strong>.</p></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Novo mjesto za čitanje i druženje</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/novo-mjesto-za-citanje-i-druzenje/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 10 Sep 2026 09:26:48 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[antikvarijat]]></category>
		<category><![CDATA[ivan sršen]]></category>
		<category><![CDATA[izdavaštvo]]></category>
		<category><![CDATA[knjige]]></category>
		<category><![CDATA[knjižara]]></category>
		<category><![CDATA[sandorf]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=85571</guid>

					<description><![CDATA[U dvorištu zagrebačke Sedmice otvara se Sandorfova knjižara, ujedno i prvi antikvarijat u gradu specijaliziran za rabljene knjige na engleskom jeziku.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U četvrtak, 10. rujna u 19 sati službeno se otvara Knjižara Sandorf koja u dvorištu kafića Sedmica u Kačićevoj ulici u Zagrebu radi od kraja srpnja. Riječ je o višejezičnoj knjižari i prvom zagrebačkom antikvarijatu specijaliziranom za knjige na engleskom jeziku, na čijim se policama, uz više od tri tisuće rabljenih engleskih naslova iz područja književnosti, esejistike, filozofije, povijesti i umjetnosti, nalazi i izbor novih izdanja hrvatskih, ponajprije nezavisnih izdavača.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Fond rabljenih knjiga, kako navode iz Sandorfa, prikupljen je najvećim dijelom u nizozemskim knjižarama i na sajmovima knjiga. Spoj stranih rabljenih knjiga i novih domaćih izdanja, čini se, naišao je na publiku, budući da posjetitelji, kako ističe osnivač Sandorfa<strong> Ivan Sršen</strong>, dosad podjednako posežu za objema policama. Knjižara je pritom zamišljena i kao mjesto čitanja, pa se knjiga može uzeti i prelistati u dvorištu bez obveze kupnje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Uz knjižarsku djelatnost, prostor je opremljen i za programska događanja, koja započinju ubrzo nakon službenog otvorenja. Već 18. rujna, u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca, u knjižari gostuju grčki pjesnici i pisci <strong>Ioanna Lioutsia</strong> i <strong>Yiannis Kaisaridis</strong>, a krajem mjeseca, 30. rujna, slijedi predstavljanje nizozemskog pisca <strong>Donalda Niedekkera</strong>, čije romane Sandorf objavljuje u hrvatskom prijevodu. Nekoliko je predstavljanja dogovoreno i za početak listopada.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Govoreći o dugoročnim planovima, Sršen najavljuje da će od početka 2027. godine u knjižari sustavno održavati događanja s nekoliko različitih voditelja, a uz program same knjižare prostor je otvoren i za druge inicijative. U planu su, uz predstavljanja knjiga i gostovanja domaćih i stranih autora, i večeri poezije, predavanja, radionice te filmske projekcije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Na otvorenju, koje knjižara priređuje u suradnji sa Sedmicom, nastupa slovenski kantautor <strong>Vlado Kreslin</strong>, čiju je zbirku pjesama <em>Prokockani sat</em> Sandorf objavio u hrvatskom prijevodu 2019. godine. Informacije o nadolazećim događanjima i novitetima na policama pratite na <a href="https://www.instagram.com/sandorf_bookshop/">Instagram profilu</a> knjižare.</p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Fantastična knjižnica u skladištu</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/fantasticna-knjiznica-u-skladistu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 29 Jul 2026 15:22:23 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[knjižnica]]></category>
		<category><![CDATA[sf]]></category>
		<category><![CDATA[sfera]]></category>
		<category><![CDATA[znanstvena fantastika]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=85037</guid>

					<description><![CDATA[Tisuće knjiga i časopisa iz područja znanstvene fantastike koje je SFera prikupljala desetljećima danas su nedostupne članovima i široj zajednici ljubitelja žanra.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Društvo za znanstvenu fantastiku <a href="https://sfera.hr">SFera</a> upozorilo je da knjižnica koju vodi, smještena u prostoru Društvenog doma Kajzerica u Novom Zagrebu, više ne može obavljati svoju funkciju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kako <a href="https://sfera.hr/skladiste-koje-bi-htjelo-biti-knjiznica/">javljaju</a>, tijekom nekoliko desetljeća u tom se prostoru nakupilo toliko materijala, od novih doniranih knjiga preko preostalih dječjih radova do opreme potrebne za festival <em>SFeraKon</em>, da je lokacija postala neadekvatna i pretvorila se u skladište. Pojedinim policama i ormarima više se ne može fizički pristupiti pa ni posudba knjiga nije moguća, a zbog takvog su stanja posljednjih godina bili prisiljeni i odbijati donacije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zbirka je nastajala od osnutka društva 1976. godine, a većinu fonda čine naslovi na engleskom jeziku objavljivani od Drugoga svjetskog rata naovamo, koji se danas više ne mogu naći u prodaji i imaju nezanemarivu povijesnu vrijednost. Uz knjige, fond obuhvaća i periodiku, od starih brojeva <em>Siriusa</em>, <em>Alefa</em> i <em>Andromede</em> do velikog broja primjeraka poznatih američkih i britanskih SF magazina poput <em>Astoundinga</em>, <em>Asimov&#8217;sa </em>i <em>F&amp;SF</em>-a.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="768" height="575" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/07/sfera-knjiznica.jpg" alt="" class="wp-image-85040"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: SFera </figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Specijaliziranih knjižnica koje prikupljaju djela iz područja fantastike u Europi ima nekoliko desetaka, uglavnom u većim zemljama. Najveća je Phantastische Bibliothek u njemačkom Wetzlaru s tristo tisuća naslova, druga je bečka Villa Fantastica, a slijedi knjižnica britanske SF Fondacije na Sveučilištu u Liverpoolu s oko četrdeset tisuća knjiga. Tu je i švicarski Maison d&#8217;Ailleurs u Yverdon-les-Bainsu, koji služi prije svega kao muzej, ali okuplja nekoliko desetaka tisuća knjiga, slika, plakata i skulptura vezanih uz sve vidove fantastike. U društvu procjenjuju da bi knjižnica koja bi okupila njihovu građu bila jedna od pet najvećih fantastičnih knjižnica u Europi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zbog situacije s prostorom na čekanju je i popisivanje građe, jedan od ključnih projekata SFere. U trenutku kad je knjižnica postala nedostupna sadržavala je oko pet tisuća naslova, a danas ne postoji cjelovita lista knjiga i časopisa koji se u njoj nalaze. Iz društva navode da je sa stručnjacima s Filozofskog fakulteta načelno dogovorena suradnja oko sortiranja građe, no ništa od toga nije izvedivo dok se ne riješi pitanje prostora jer do većine materijala nije moguće ni doći. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Ostaje pitanje kako riješiti status zbirke koja je desetljećima služila članovima i široj zajednici, a mogla bi biti i izvor za znanstvena istraživanja, tim više što u Hrvatskoj ne postoji institucija koja ciljano prikuplja žanrovsku građu. Jedno od mogućih rješenja je novi prostor koji bi odgovarao stvarnim potrebama udruge, a drugo ulazak zbirke u fond javne ustanove, kao u nedavnom slučaju <a href="https://www.kgz.hr/hr/novosti/donacija-vrijedne-zbirke-dubravka-majnarica/73465">zbirke <em>jazz</em> glazbe</a> <strong>Dubravka Majnarića</strong>, koja je postala dijelom budućega Glazbenog odjela u centru Paromlin. U svakom slučaju rješenje pretpostavlja institucionalni angažman, a do tada ova vrijedna građa ostaje izvan upotrebe.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
