<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>pristupačnonst &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/pristupacnonst/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Tue, 12 Mar 2024 11:21:17 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>pristupačnonst &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Inkluzivnost kao naknadna misao</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/inkluzivnost-kao-naknadna-misao/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dario Pavičić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 15 Feb 2024 13:47:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[gavella]]></category>
		<category><![CDATA[inkluzija]]></category>
		<category><![CDATA[kazalište komedija]]></category>
		<category><![CDATA[kazalište novi život]]></category>
		<category><![CDATA[obnova]]></category>
		<category><![CDATA[potres]]></category>
		<category><![CDATA[pristupačnonst]]></category>
		<category><![CDATA[scena vidra]]></category>
		<category><![CDATA[slijepi i slabovidni]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[žar ptica]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=62926</guid>

					<description><![CDATA[Poslijepotresna obnova zagrebačkih kazališta bila je prilika za iskorak u području dostupnosti osobama s invaliditetom, no ta prilika još uvijek nije iskorištena.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Poznato je da postpotresna obnova u Hrvatskoj još uvijek traje, a samom činjenicom toga “još uvijek” jasno je i da ide neviđeno sporo, uzevši u obzir to da smo već u četvrtoj godini od potresne 2020. Ipak, kad je riječ o gradskim ustanovama u Zagrebu, stvari teku nešto brže nego na općem planu; pomak je najvidljiviji u sanaciji odgojno-obrazovne infrastrukture, a od kasne jeseni ponovno imamo priliku ići i u dva novoobnovljena gradska kazališta. U Gavelli se prva predstava nakon šestogodišnje obnove odigrala 27. listopada (<em>Kozmički žongleri</em>), dok se Komedija vratila na Kaptol 10. studenoga 2023. s klasikom <em>Važno je zvati se Ernest</em>. U oba slučaja radilo se o kompleksnim zahvatima koji su trebali adresirati niz problema i pomiriti potrebe očuvanja starih zgrada uz njihovo konstrukcijsko ojačanje. Stare dvorane dobile su novo, suvremenije ruho koje osigurava dodatne produkcijske mogućnosti, no isto tako otvara i pitanje u kojoj mjeri je obnova prepoznata kao prilika za iskorak u pitanju inkluzivnosti popularnih gradskih kazališta i unaprjeđivanju njihove dostupnosti osobama smanjene pokretljivosti. </p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="735" height="490" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2024/02/gavella_bandic.jpeg" alt="" class="wp-image-63184"/><figcaption class="wp-element-caption">Početak radova na obnovi Gradskog dramskog kazališta Gavella / FOTO: Grad Zagreb</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Obnova Gradskog dramskog kazališta Gavella <a href="https://www.zagreb.hr/pocela-obnova-kazalista-gavella/118000">započela je</a> još u ljeto 2017. s radovima na sceni Mala Gavella. Zapleta nije nedostajalo – prvi izvođač bankrotirao je tijekom radova, nakon čega se raspisao novi natječaj i nastavilo s drugim izvođačem, da bi se 22. ožujka 2020. dogodio i potres koji je oštetio konstrukciju i značajno proširio opseg potrebnih zahvata. Tijekom dugog procesa obnove, a potom i sanacije potresnih oštećenja, kazalište je sa svojim predstavama gostovalo u drugim kulturnim ustanovama u Zagrebu i drugdje po Hrvatskoj, uključujući brojna kazališta i kulturne centre. Za to vrijeme izvedbeni kapacitet prostora Gavelle povećan je izgradnjom scene Mala Gavella, rekonstruiran je foaje, postavljen je novi pod pozornice i instalirana nova rasvjeta. </p>



<p class="wp-block-paragraph">No, u finalnoj fazi radova, mediji su <a href="https://express.24sata.hr/top-news/obnova-duga-pet-godina-krs-i-lom-u-gavelli-jos-traju-26493">izvijestili</a> o nizu propusta vezanih upravo uz novu scenu: od jednog ulaza koji otežava cirkulaciju ljudi i transport scenografije, problema s ventilacijom i reflektorima, odsustva klimatizacije i prostora koji bi biljeteri, šaptači i sufleri koristili za odlaganje odjeće.&nbsp;Osim toga, do Male Gavelle dolazi se stepenicama, što je čini nedostupnom osobama s invaliditetom i drugim osobama otežanog kretanja. Upitom gradskim uredima za graditeljstvo i za kulturu saznali smo kako projektom obnove kazališta nije bio predviđen lift koji bi pristup novoj sceni omogućio svim zainteresiranim posjetiteljima. Ipak, istaknuli su i kako je postupak javne nabave za naknadnu ugradnju lifta već proveden, a radovi se očekuju ovo ljeto. Doduše, u financijskom planu Gavelle za 2024. ne može se, barem zasad, pronaći stavka koja bi odgovarala toj najavljenoj investiciji. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Na upit o pristupačnosti prostora iz Gavelle ističu kako je od 1995. kazalište prilagođeno osobama s invaliditetom; rampe olakšavaju kretanje, na raspolaganju je i biljeterska služba. Također, putem suradnje s udrugom <a href="https://dodir.hr">Dodir</a> kazalište omogućuje praćenje predstava slijepim osobama ili onima slabijeg sluha uz pomoć naratora koji u tonskoj kabini preko mikrofona i odašiljača prenosi što se događa na sceni, a naraciju je moguće pratiti putem prijamnika i slušalica. Ipak, ugradnja lifta osigurala bi veću inkluzivnost prostora, a samim tim i mogućnost sudjelovanja građana u kulturnom životu, koje ne bi smjelo biti određeno tjelesnim ograničenjima i poteškoćama.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1440" height="960" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2024/02/kazaliste-komedija_fb.jpeg" alt="" class="wp-image-63186"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Kazalište Komedija / Facebook</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Unatoč ponovnom otvaranju, obnova zgrade u kojoj se nalazi Zagrebačko gradsko kazalište “Komedija&#8221; još nije skroz završena. Nakon što su krajem protekle godine dovršeni renovacija fasade i ugradnja novih instalacija, prema financijskom planu za ovu godinu osigurano je još 2.15 milijuna eura za cjelovitu energetsku obnovu koja će uključivati klimatizaciju i ventilaciju, kao i novu vanjsku stolariju te novu rasvjetu, a sve će se financirati sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Aktualni ravnatelj <strong>Miljenko Puljić</strong> je u <a href="https://www.nacional.hr/miljenko-puljic-inzistirat-cu-na-novoj-zgradi-komedije-ali-to-je-politicka-odluka/">intervjuu</a> za Nacional 2021. istaknuo kako objekt u kojem se kazalište nalazi od svog osnutka 1950. zapravo već neko vrijeme ne odgovara tehničkoj složenosti suvremenih produkcijskih zahtjeva. Uostalom, sam objekt nije u vlasništvu kazališta ni njegovog osnivača, Grada Zagreba, nego je dio kompleksa franjevačkog samostana Sv. Ćirila i Metoda i u crkvenom je vlasništvu. Sve to potaknulo je aktualnog ravnatelja Puljića, ali i prošlog, <strong>Niku Pavlovića</strong>, na <a href="https://www.vecernji.hr/kultura/komediji-je-hitno-potrebna-nova-zgrada-za-glazbene-predstave-220006">zaključak</a> kako je Komediji potreban novi prostor adekvatnog kapaciteta i tehničke opremljenosti, ali i čistog imovinsko-pravnog statusa. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Iz Gradskog ureda za graditeljstvo ističu kako će Komedija nakon provedene obnove nastaviti djelovati u istom prostoru i kako je za njenu završnu etapu, kao i za sve dosad, ishodovana dozvola samostana, dok se na upit o uvjetima ugovora koji definira taj odnos, gradske vlasti nisu izjasnile. Ako su špekulacije o preseljenju prije obnove i mogle držati vodu, sad je jasno da će se obnovljeni prostor u koji se ozbiljno investira nastaviti koristiti, unatoč inherentnim manjkavostima i podstanarskim statusom Komedije u prostoru koji je tijekom pandemije franjevcima služio i za <a href="https://hkm.hr/vijesti/franjevci-nakon-zagrebackog-potresa-ponovno-slavili-misu-na-kaptolu/">održavanje misa</a>. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Što se tiče pristupačnosti, kazalište Komedija spada u “poluprilagođene” institucije, kako je na blogu <a href="https://kulturomnakotacima.wordpress.com">Kultura na kotačima</a> karakterizira <strong>Maja Popović</strong>. “Glavni ulaz je nepristupačan, pošto do njega vode stepenice, tako da osobe u kolicima u dvoranu mogu ući puteljkom koji vodi do stražnjeg ulaza, pored kafića kazališta”, opisuje. U dvorani su pak postavljena pomična sjedala koje je moguće maknuti, kako bi više osoba u kolicima moglo zauzeti mjesto. Blagajna kazališta osobama u kolicima dostupna je iz dvorane, no ipak postoje određeni problemi: “Ulaz u dvoranu je relativno strm, pošto dvorana nije u razini s pločnikom, stoga pri ulasku treba biti i mrvicu oprezan&#8221;, pojašnjava Popović i dodaje kako u kazalištu nažalost nema ni prilagodbe za slijepe i slabovidne posjetitelje.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2048" height="1365" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2021/02/nora_kazalište-slijepih.jpg" alt="nora_kazalište slijepih" class="wp-image-37969"/><figcaption class="wp-element-caption"><p><em>Nora</em>, r. Mario Kovač / FOTO: Kazalište slijepih i slabovidnih Novi život</p></figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Udruge osoba s invaliditetom već dugi niz godina sudjeluju u kreiranju dokumenata koji za cilj imaju povećanje inkluzivnosti kako kulture, tako i života u cjelini, a jedan od njih je i <a href="https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/osobe%20s%20invaliditetom/ZG%20strategija%20izjednač.%20mog.%20za%20osobe%20s%20invaliditetomod%202022%20do%202025.pdf">Zagrebačka strategija za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom</a>, koja uz osnovnu fizičku pristupačnost pomoću lifta ili rampe, predviđa i druge dimenzije pristupačnosti, poput osiguravanja podnaslova (<em>theatre captioning</em>) u kinima i kazalištima, što još uvijek nije rašireno.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U kontekstu ove teme valja podsjetiti i na ambiciozni <a href="https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/kultura/Programa%20razvoja%20kulture%20Grada%20Zagreba%202024-2030.pdf">Program razvoja kulture Grada Zagreba</a> koji je Gradska skupština Grada Zagreba usvojila 13. prosinca 2023. Tim dokumentom planira se opremanje prostora kulturnih ustanova digitalnom tehnologijom koja pristup sadržajima omogućuje osobama s oštećenjima vida i sluha, kao i osposobljavanje zaposlenika ustanova za njezino korištenje. Na tom planu iz Grada ističu kako će odobravati sredstva za opremanje ustanova u smjeru veće dostupnosti, ali i inkluzivne programe, a kao pozitivan programski primjer navode Gradsko kazalište <a href="https://zar-ptica.hr">Žar ptica</a>, koje je u studenom 2023. <a href="https://zar-ptica.hr/novosti/inkluzija-djece-s-teskocama-u-kazaliste/">prikazalo</a> tematski inkluzivnu dječju predstavu <em>Mala Frida</em>, uz koju su osigurani audio-deskripcija, prevoditelji na znakovni jezik i pojednostavljen tekst o predstavi. Prilagodbe u svrhu pomoći u praćenju predstava djeci i drugim osobama s invaliditetom bit će označene i na mrežnoj stranici kazališta, ističu. Pionirskom ulogom u inkluzivnosti istaknuli su i <a href="https://www.scenavidra.hr">Scenu Vidra</a>, koju još od 1981. na temelju ugovora sa Savezom slijepih koristi Satiričko kazalište Kerempuh. Jedan od korisnika Vidre je Dramski studio slijepih i slabovidnih <a href="https://www.novizivot.hr">Novi život</a>, no ona ugošćuje i druge aktere nezavisne kulturne scene.</p>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe title="Mala Frida - Gradsko kazalište &quot;Žar ptica&quot;" width="500" height="281" src="https://www.youtube.com/embed/bplEo74qmEo?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Ipak, unatoč prisutnosti programa koji potiču sudjelovanje osoba s invaliditetom, one se generalno još uvijek suočavaju s brojnim preprekama koje uglavnom ostaju neadresirane. Iz Udruge invalida rada Zagreba na upit o pristupačnosti ističu probleme previsokih stepenica i nedostatka rukohvata u kazalištima koja su, generalno, u prilično starim zgradama, a skučenost prostora i mali razmak između redova sjedala dodatno demotiviraju osobe ograničene ili otežane mobilnosti odlazak u kazalište. Drugi čest diskvalificirajući faktor za praćenje predstava je, ističu, oštećen sluh, što bi se moglo adresirati uvođenjem znakovnog jezika ili već spomenutom projekcijom podnaslova. Također, u Udruzi vjeruju kako bi bilo vrijedno provesti istraživanje koje bi uključilo osobe s invaliditetom kako bi se o ovim problemima više saznalo iz prve ruke.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Projektna financiranja inkluzivnih programa, poput radionica, edukacija i izvedbi, predstavljaju određen iskaz predanosti radu na inkluziji, no do većih pomaka na razini ozbiljnih gradskih ustanova dolazi se teško i sporo. Upravo je to razlog kako se, posebice po pitanju većih ustanova, pozitivne primjere inkluzivnih praksi moguće relativno lako pobrojati i prezentirati (par gradskih muzeja, među kojima se širinom zahvata na planu inkluzivnosti <a href="https://kulturpunkt.hr/tema/mnogobrojni-potencijali-taktilnosti/">ističe MSU</a>). S druge strane, iako je prisutnost tematski orijentiranog programa u kulturnim centrima i knjižnicama značajna za destigmatizaciju fizičkih i duševnih poteškoća, ukoliko je glavnina kulturnog programa kojem osobe s tim teškoćama mogu prisustvovati onaj koji je samo njima prvenstveno i namijenjen, to jest bolje od ničeg, no njihova kulturna marginaliziranost u tom slučaju, nažalost, perzistira. Iako su prostori poput već spomenute scene Vidra važni za kulturnu aktivnost, dodirne točke s ostalim kulturnim ustanovama za osobe s teškoćama ograničene su na manji dio muzeja koji te teškoće uspijevaju koliko-toliko adresirati i premostiti. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Obnove gradskih kazališta Gavella i Komedija predstavljale su priliku da se ona učine dostupnijima, no po dosadašnjim rezultatima čini se kako inkluzija dolazi tek kao naknadna misao. U drugom slučaju, također svojstvenom gradskoj vlasti, inkluzija je nešto što je već realizirano samom činjenicom da se netko negdje time bavi i da Zagreb to financijski potiče, bez spomena na svijest o nedostacima i problemima gradskih ustanova koje organizacije civilnog društva, u ovom slučaju udruge osoba s invaliditetom, opetovano ističu. U tom i slučajevima poput ovog deklarirana potpora nekom cilju djeluje kao svojevrsni štit od nepoželjne pretjerane samokritičnosti.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
