Natječaj je otvoren za samostalne izložbe, manje grupne izložbe, kustoske koncepcije, prostorne intervencije, akcije, performanse, programe koji uključuju lokalnu zajednicu. Posebna pozornost posvetiti će se umjetničkim radovima koji nisu izlagani, radovima u nastajanju, umjetničkim kolaboracijama i dijalozima.

Prijedlozi koji obuhvaćaju umjetničke radove već izlagane u Dubrovniku neće se razmatrati, kao ni prijedlozi autora_ica koji su u prethodne 3 godine izlagali u Flori.

Prijava treba sadržavati:

• kontakt podatke i kratki životopis autora
• opis predloženog projekta
• vizualne i tekstualne materijale rada koji se predlaže
• tehnički opis projekta/prijedloga
  

Prijave se šalju na galerijaflora.opencall@gmail.com naznakom “Natječaj za izlaganje u Galeriji Flora 2027_NAZIV_IME AUTORA_ICE”). Prijave je potrebno dostaviti u digitalnom obliku kao jedan pdf dokument maksimalno 10 strana. Video i audio radovi mogu biti poslani WeTransferom ili kao poveznice.

Rok za prijavu je 15. srpnja.

Rezidencije će se istovremeno održati u Dubrovniku, Budimpešti i Lidicama, u razdoblju od 14. rujna do 13. listopada 2026. godine. Program European Solidarity Residency tijekom 2025. i 2026. osigurava 20 potpuno financiranih rezidencijalnih boravaka. Partneri programa su Lidice Art Collection – Památník Lidice, Pro Progressione i Art radionica Lazareti.

Program uključuje smještaj, putne troškove, coworking prostor, mentorsku podršku i honorar u iznosu od 1.500 eura, uz pokrivene troškove putovanja unutar Europske unije te besplatno članstvo u ESR Commonsu. Kroz ESR Commons svi prijavitelji_ce — neovisno o tome budu li odabrani — dobivaju pristup predavanjima uživo, Q&A susretima i rastućoj online biblioteci resursa.

Prijaviti se mogu kustosi_ce i kulturni_e profesionalci_ke na početku karijere koji žive u zemljama programa Creative Europe, uključujući prijavitelje_ice s djecom ili invaliditetom, kao i osobe pogođene ratom.

Prijave se vrše učlanjenjem na ESR Commons platformu i ispunjavanjem pripadajućeg obrasca. Osim toga, potrebno je poslati životopis i motivacijsko pismo (do 500 riječi). Slanje portfolija nije obavezno, a prijave u audio ili video formatu su dobrodošle. Više detalja o prijavi pronađite ovdje.

Rok za prijavu je 13. svibnja.

Poziv je otvoren za sve programske linije koje provodi i organizira ARL: Galerija Otok (vizualne umjetnosti), Scena Karantena (izvedba), Participacija / Protuotrov (istraživanja i razmjena znanja), Književnost u Lazaretima.

Prihvatljive aktivnosti uključuju izlaganje, izvedbu, filmski, glazbeni ili književni program, rezidencijalni boravak, (ko)produkciju, pripremu ili razvoj koncepta, edukacije, razgovore, predavanja i razmjene znanja, predstavljanja projekata ili istraživanja i sl. Aktivnosti moraju biti otvorene za javnost ili imati javan aspekt realizacije.

Mogući termini za rezidencijalne boravke su siječanj – travanj i studeni – prosinac.

Više informacija o programima i prostoru potražite na stranici ARL-a, a detaljnije upute i uvjeti za prijavu dostupni su u prijavnom obrascu.

Rok za slanje prijedloga je 1. kolovoz. 

Natječaj je otvoren za samostalne izložbe, manje grupne izložbe, kustoske koncepcije, prostorne intervencije, akcije, performanse, programe koji uključuju lokalnu zajednicu. Posebna pozornost pri selekciji posvetit će se umjetničkim radovima koji nisu izlagani, radovima u nastanku, umjetničkim kolaboracijama i dijalozima, te mladim autori(ca)ma.

Prijedlozi koji obuhvaćaju umjetničke radove već izlagane u Dubrovniku neće se razmatrati, kao ni prijedlozi autor(ic)a koji su u prethodne 3 godine izlagali u Flori.

Prijava treba sadržavati:

• kontakt podatke i kratki životopis autora
• opis predloženog projekta
• vizualne i tekstualne materijale rada koji se predlaže
• tehnički opis projekta/prijedloga
  

Prijave se šalju na mail galerijaflora.opencall@gmail.com (s naznakom “Natječaj za izlaganje u Galeriji Flora 2026”). Prijave je potrebno dostaviti u digitalnom obliku kao jedan PDF dokument ne dulji od 10 stranica. Video i audio radove možete poslati WeTransferom ili kao poveznice. 

Sve dodatne upite moguće je uputiti voditeljici galeriji Ivani Pegan na mail galerijaflora.dbk@gmail.com. Popis odabranih projekata i umjetnika_ca bit će objavljen na Facebook stranici Galerije Flora  31. kolovoza 2025. HDLUDU se ne obavezuje slati posebne obavijesti o statusu prijava na druge načine.

Rok za slanje prijava je 30. srpanj.

Riječ je o sveobuhvatnoj analizi implementacije Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, s naglaskom na dodjelu javnih prostora za kulturne djelatnosti. Istraživanje je provedeno tijekom 2024. i 2025. godine u Dubrovniku, Rijeci, Osijeku, Splitu i Zagrebu. Cilj je bio ispitati kako se zakon primjenjuje na lokalnoj razini i kako to utječe na rad kulturnih organizacija.

Na predstavljanju će biti izneseni ključni nalazi istraživačkog izvještaja i policy briefa koji donose više od 30 preporuka za unapređenje sustava upravljanja javnim prostorima u kulturi. Preporuke se temelje na konkretnim primjerima iz prakse i iskustvima organizacija na terenu.

Nakon predstavljanja, u 12 sati održat će se i edukativna radionica za organizacije civilnog društva koje djeluju u kulturi, a osmišljena je kao podrška u jačanju kapaciteta za praćenje rada lokalnih vlasti i sudjelovanje u procesima odlučivanja. Više detalja o istraživanju možete pronaći u tekstu.

Progutala sam svoj san reinterpretacija je materijala iz bolničkog arhiva vezanih uz povijest prikaza histerije – psihijatrijskog poremećaja kojeg, kako se smatralo, uzrokuje lutajuća, nemirna maternica, a koji je svoju popularnost dosegnuo krajem 19. stoljeća. Istražujući fotografske arhive psihijatrijskih ustanova, Lizde kombinira fragmente fotografija, ilustracija i knjiga preslagujući tako povijest prikaza ženskog ludila portretiranog na razmeđu zbilje i fikcije, dokumenta i inscenacije.

Riječima autorice izložbe: “Liječnici fascinirani sposobnošću fotoaparata da zabilježi fizičke manifestacije histerije, nerijetko su pri fotografiranju pacijentica inducirali simptome i poticali napadaje koristeći različita pomagala. Proces liječenja i pokušaja objektivnog dokumentiranja pretvoren je tako u koreografski, gotovo kazališni spektakl kontorziranih tijela, bezbrojnih ponavljanja i inscenacija.

Rekreirajući pronađene fotografije, postavljam sebe u pozicije fotografiranih žena, ali i samog fotografa koristeći samookidač vidljiv na fotografijama. Na taj način poništavam odnos moći subjekta i fotografa, jasno prisutan na fotografijama na koje se referiram.”

Izložba je otvorena do 4. srpnja.

Izložbu čini pet slika većih dimenzija koje je Anić izradio koristeći se bojom za beton na žutici. Na platnu su vidljivi umjetnikovi otisci u obliku simetričnih i asimetričnih elemenata kompozicije, a materijali su prikazani sirovo kako bi finalni rezultat bio upotpunjen s arhitekturom galerijskog prostora. U ovoj seriji radova, naglasak je stavljen na skrivanje i otkrivanje galerijskog ambijenta, pri čemu umjetnik analizira kako galerijski prostor utječe na publiku.

Kako stoji u tekstu kustosice Matee Čurčinac: “Umjetnik nadilazi tradicionalne granice platna uključujući prostor, svjetlo i vrijeme koji uvelike utječu na dojam kod publike na način na koji je to činio Lucio Fontana. Razvedeni izložbeni prostori mogu stvoriti osjećaj slobode te potaknuti publiku na dublje proučavanje izložbenih djela, dok skučeni prostori mogu izazvati suprotni učinak stvarajući osjećaj klaustrofobije i nelagode.”

Filip Anić je rođen je 2001. godine u Osijeku. 2020. godine upisuje Akademiju za umjetnost i kulturu u Osijeku gdje trenutno pohađa magistarski studij Vizualne umjetnosti. Od 2023. kustos ciklusa izložbi Stojim na leđima divova. Iste godine dobiva priznanje Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku za predanost i doprinos u području vizualnih umjetnosti. Do sada je izlagao na samostalnim i grupnim izložbama u Hrvatskoj, Kaliforniji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Italiji.

Fokus ove radiodrame je na čovjeku koji vodi unutarnje dijaloge sa svima koji su ga formirali tijekom djetinjstva – ocem, bratom, bakom, samim sobom – dok istovremeno vodi i svoj najintimnije suočavanje s očevim ubojicom, stvarnim ili imaginarnim.

Značajnu ulogu u ovoj izvedbi imaju zvukovi koji odzvanjaju ono što ostaje neizrečeno, čineći ne samo ambijent, već i prostor zbivanja: “Autorica glazbe i suizvođači Sara Renar i Dimitrije Simović stvaraju zvučni svijet koji se pretače iz intime u kaos, iz traume u nježnost, iz prošlosti u neizgovorene mogućnosti budućnosti”, napominju organizatori_ce izvedbe.

Ne zaboravi pokriti stopala svjedočanstvo je o odrastanju u sjeni nasilja, ali i o nasljeđu boli i pitanjima koje ono ostavlja iza sebe.

Informacije o ulaznicama i ostale detalje možete pronaći ovdje.

Ciklus Efekti produkt je vizualnih misli na kojima umjetnik radi već nekoliko godina. Naime, radi se o kolažiranim i uslojenim vizualnim kompozicijama koje proizlaze iz čina fragmentiranja slike u višedimenzionalnu formu linijski istanjene mase na papiru. Izvedeni oblici na papiru porijeklo vuku iz manjih plošnih reljefa, kolažiranih iz lima, te materijala kao što su fotografije, od kojih autor kreira apstraktne forme preklapanjem trokutastih sfera jednih preko drugih.

Kako piše kustosica Nadedža Elezović: “Kompozicija svakog djela proizašla je od polazišne linije – traga spreja na papiru, dok se postupci rezanja, preklapanja, kolažiranja, te montaže fragmenata odvijaju u smjeru negacije plošnosti i linearnosti. Rezultat je geometrizirana forma rotacijskog sklopa iz elemenata slike/objekta, koja na sadržajnom smislu metafizičke razine i tendencije sinestezije svih elemenata funkcionira kao hologramska slika – simbolika trenutka vremena koji je beskonačnost – a svoju vrtnju ponavlja tvoreći istovremeno i kanon i jedinstvenost.”

Tomislav Ćurković 2000. godine diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, u klasi profesora Vasilija Jordana. Njegovo umjetničko djelovanje obuhvaća širok spektar disciplina, uključujući vizualnu umjetnost, suvremenu glazbu, scenografiju i film. Djela Tomislava Ćurkovića nalaze se u zbirci Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, kao i u brojnim privatnim zbirkama. Dosad je imao niz značajnih samostalnih i skupnih izložbi. Autor je scenografija i glazbe mnogobrojnih kazališnih predstava, filmova i spotova. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika.

Izložba je otvorena do 9. svibnja.

Više informacija možete pročitati ovdje.

Ove godine, na Sajmu se mogu pronaći: nakit ručne izrade, prirodne tinkture, umjetničke igračke, ukrasi od pletiva, sapuni i drugi prigodni pokloni. Usmjeren na lokalnu proizvodnju i prezentaciju, Sajmom se predstavlja kreativni i stvaralački potencijal susjedstva.

Prateći princip prošlogodišnjeg Sajma, program je zamišljen tako da se izlagači_ce izmijenjuju za vrijeme njegova trajanja. Osim prodajnog aspekta, za vrijeme trajanja manifestacije, održat će se niz popratnih programa poput radionice pletenja i kviza o Lazaretima.

Sajam je u četvrtak otvoren od 15 do 19, a u petak i subotu od 11 do 19 sati.

Više detalja o programu možete pronaći ovdje.