Istodobno, u prijedlozima drugih ključnih programa Europske unije – poput Obzora Europa, fondova za konkurentnost ili vanjskog instrumenta Globalna Europa – kultura gubi status zasebnog područja, a time i zajamčeni budžet koji uz njega ide. Tako se sužava prostor za razvoj kulturnih i kreativnih djelatnosti izvan specijaliziranih programa, dok se istodobno nazire širi smjer u kojem se kultura tretira kao dodatak drugim politikama, umjesto kao autonomno područje javnog interesa.

U takvom kontekstu, Savez udruga Klubtura zajedno s nizom nacionalnih i lokalnih mreža u kulturi uputio je dopis nadležnim ministarstvima i institucijama, pozivajući Hrvatsku da u pregovorima o novom proračunu zauzme proaktivnu poziciju te da zagovara povećanje i strukturno osiguranje sredstava za kulturu na razini Europske unije.

U dopisu se naglašava da postojeći modeli već sada ne odgovaraju potrebama sektora, što potvrđuje i izrazito nizak postotak odobrenih projekata u programima Kreativne Europe: u 2025. godini tek je 5 do 7 posto prijavitelja uspjelo ostvariti financiranje, i to gotovo isključivo etablirane organizacije i institucije s već osiguranim budžetima. Iako novi program AgoraEU donosi nominalno povećanje sredstava, upozorava se da ono, bez dodatnog povećanja ukupnog proračuna i jasnog definiranja udjela za kulturu, neće bitno promijeniti postojeće stanje.

Stoga se predlaže povećanje ukupnog proračuna programa te uvođenje minimalnog udjela za kulturu od 25 posto unutar Agore, kako bi se osigurala stabilnija i predvidljivija raspodjela. Istodobno, svjesne ograničenih proračunskih mogućnosti, udruge predlažu i uvođenje dodatnih izvora financiranja, uključujući usmjeravanje kazni koje Europska unija izriče tehnološkim kompanijama u kulturne programe.

Slični zahtjevi artikuliraju se i na europskoj razini: koalicija više od 500 organizacija iz područja kulture, medija i civilnog društva nedavno je uputila otvoreno pismo čelnicima institucija Europske unije, tražeći značajno povećanje sredstava za AgoraEU i njegovo zadržavanje među prioritetima u pregovorima o novom proračunu. Upozoravaju da predloženi program, unatoč svojoj širini, čini tek oko 0,43 % ukupnog EU proračuna, što ne odgovara ulozi koju kultura, mediji i civilno društvo imaju u suvremenim društvenim i političkim okolnostima.

Takav zahtjev podudara se i sa stavom Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta, koji u svom mišljenju poziva na povećanje proračuna programa AgoraEU na 12 milijardi eura, upozoravajući da interes za program višestruko nadmašuje dostupna sredstva te da su stope pristupa financiranju i dalje vrlo niske.

Uz Agoru, nacionalne i lokalne mreže u svom dopisu upozoravaju i na niz drugih programa Europske unije u kojima položaj kulture dodatno slabi. U programu Obzor Europa traži se zadržavanje kulture kao eksplicitnog područja unutar istraživačkog okvira, uz značajnije izdvajanje za kulturna istraživanja i inovacije. U novom fondu za konkurentnost upozorava se na izostanak kulturnih i kreativnih industrija, unatoč njihovu gospodarskom doprinosu, te se predlaže uvođenje posebnog područja koje bi obuhvatilo njihovu digitalnu transformaciju i razvoj.

U području socijalnih politika fokus je na nesigurnim radnim uvjetima u sektoru, zbog čega se kroz Europski socijalni fond traže mjere za zapošljavanje i razvoj vještina u kulturi. Konačno, u okviru vanjskog djelovanja Europske unije kultura je gotovo u potpunosti izostavljena, pa se predlaže uvođenje posebnog cilja koji bi obuhvatio međunarodnu kulturnu suradnju i kulturnu diplomaciju.

Uzevši u obzir nesigurnu raspodjelu sredstava i općenito slabljenje položaja kulture u novim programima EU-a, potpisnici dopisa od hrvatskih institucija traže da se u pregovorima o novom proračunu zauzmu za povećanje ukupnih izdvajanja za kulturu, uvođenje jasnih i obvezujućih udjela unutar ključnih programa te njezino vidljivije i stabilnije pozicioniranje kroz različite politike Europske unije, uz razvoj novih izvora financiranja i poboljšanje uvjeta rada u sektoru.

Cijeli dopis pročitajte ovdje. 

Kao što smo ranije pisali, nova struktura podrazumijeva da Kreativna Europa više neće djelovati kao zaseban program posvećen kulturnom i kreativnom sektoru, već će postati dijelom šireg okvira koji objedinjuje kulturne, medijske i civilno-društvene aktivnosti.

Kada je nova struktura programa tek neslužbeno najavljena, europske kulturne mreže i organizacije izrazile su zabrinutost zbog mogućeg razvodnjavanja kulturne dimenzije programa i neizvjesne raspodjele sredstava. No prema službenom prijedlogu proračuna, takva se bojazan, barem u financijskom smislu, zasad ne potvrđuje. 

Naime, potprogramu kulture namijenjeno je 1,8 milijardi eura, za audiovizualni sektor i medije predviđeno je 3,2 milijarde unutar stranda MEDIA+, dok bi 3,6 milijardi eura bilo usmjereno na projekte u području demokracije, građanskog sudjelovanja, jednakosti, temeljnih prava i vladavine prava. U odnosu na aktualni proračun, to predstavlja značajno povećanje – ukupna sredstva za kulturu i medije gotovo su udvostručena, s dosadašnjih 2,44 milijarde eura na gotovo 5 milijardi eura.

Konkretno, u aktualnom proračunu za razdoblje 2021.–2027. kulturnom strandu pripalo je 805,9 milijuna eura, što je činilo otprilike trećinu ukupnog programa Kreativna Europa. Za medijski strand osigurano je 1,4 milijarde eura, dok je dodatnih 219,8 milijuna eura bilo namijenjeno međusektorskom strandu, koji je uključivao podršku za nacionalne deskove, novinarske inicijativa i razvoj alata za kulturne i kreativne industrije. U novom prijedlogu međusektorski potprogram više ne postoji kao zasebna linija unutar programa AgoraEU.

Iako se ukupna sredstva za kulturu i medije povećavaju, njihov udio u ukupnom proračunu EU-a ostaje skroman: s oko 0,23 % u sadašnjem razdoblju raste tek neznatno na 0,25 % u prijedlogu za razdoblje 2028.-2034.

U globalu, radi se o izdašnom proračunu (iznosi 1,26 % bruto nacionalnog dohotka Unije) u kojem najveća povećanja bilježe programi povezani s obranom, sigurnošću i vanjskim djelovanjem, čime Komisija jasno signalizira prioritete nove financijske perspektive. Tako primjerice program Global Europe predviđa izdvajanje od 215,2 milijarde eura, što predstavlja povećanje od 75 % u odnosu na prethodni okvir.

Druga najveća stavka proračuna, koja čini čak 23 % njegova ukupnog iznosa, odnosi se na Europski fond za konkurentnost (European Competitiveness Fund) u sklopu kojeg je i 131 milijarda eura namijenjena sektoru obrane i svemira, što predstavlja peterostruko povećanje u odnosu na aktualno razdoblje.

Pritom još uvijek nije riječ o konačnoj raspodjeli. Predloženi proračun predstavlja tek početnu poziciju Europske komisije, a pregovori između Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije započet će najesen te će se intenzivirati tijekom 2026. i 2027. godine. Budući da proračun moraju jednoglasno usvojiti sve države članice, očekuje se da će dio zemalja zastupati restriktivniji pristup, što najavljuje zahtjevne i potencijalno dugotrajne pregovore oko konačne raspodjele sredstava.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Iza scene koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.