Sat šutnje

Piše: Matija Mrakovčić

“Kako zadržati tradicijske kršćanske vrjednote i implementirati ih u odgojno-obrazovni sustav?”, pitanje je postavljeno u intervjuu Dijani Vican, prorektorici za tehnologiju i znanost, redovnoj profesorici na na Odjelu pedagogije Sveučilišta u Zadru. “Iskreno se nadam da ne živim s pogrješnim uvjerenjem da smo glavnu pouku izvukli iz suvremene hrvatske povijesti. Do prije 25 godina kulturne vrjednote u nas su bile skrivene. Stručno se to naziva skriveni kurikul ili tijek odgoja jer su dominirale društvene, i to one društvene vrjednote koje je nametao tadašnji represivni sustav. Kultura, međutim, nije nestala jer su vrijednosne dimenzije kulture u tom povijesnom trenutku nadjačale društveni vrijednosni plašt, primjerice, plašt bratstva i jedinstva. Iskristalizirale su se onomad kršćanske vrjednote. I one tradicijske. Nije lako uništiti kulturni duh nacije”, objasnila je tom prigodom Vican, 27. svibnja potvrđena za rektoricu Sveučilišta u Zadru. Pritom je istaknula vlastito zalaganje pri Agenciji za odgoj i obrazovanje da projekt požeških veterana Domovinskoga rata pod nazivom Sat istine “putuje Hrvatskom i dokumentirano objašnjava istinu o Domovinskom ratu učiteljima i nastavnicima, onima koji posreduju tu istinu u razredima” te preporučila svim školama da nakon tematiziranja Domovinskoga rata stave u raspored i sat šutnje.

O kadrovskim pitanjima odlučivao je i Pravni fakultet u Zagrebu koji je 27. svibnja za dekanicu izabrao predstojnicu Katedre za obiteljsko pravo Dubravku Hrabar. Hrabar je poznata po tome što je svojoj nekadašnjoj docentici, današnjoj prvobraniteljici za djecu Ivani Milas Klarić koju je Ministarstvo socijalne politike i mladih 2013. godine pozvalo da sudjeluje u radnoj skupini za izmjenu Obiteljskog zakona, poručila kako katedra ionako neće podržati zakonske izmjene, kao ni Milas osobno. Epilog je bila tužba Milas Klarić protiv Pravnog fakulteta koji joj nije pružio odgovarajuću zaštitu te prvostupanjska presuda kojom je Fakultet osuđen za mobing te mu je dosuđena kazna u iznosu od 200 000 kuna uz podmirivanje odvjetničkih troškova. No, ova presuda srušena je na Županijskom sudu. Dubravka Hrabar medijima je poznata i po angažmanu tijekom referenduma o ustavnoj definiciji braka, čije je organizatore nastavila podupirati, pa je tako sredinom travnja održala govor na donatorskoj večeri udruge U ime obitelji za više od tristo sudionika, pojedinaca i tvrtki, prilikom koje je istaknula da moramo poraditi na obnovi brojnosti članova obitelji, brojnijem zasnivanju obitelji, njezinome osnaženju i podupiranju. 

Sveučilišta u Republici Hrvatskoj imaju sjedišta u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Zadru, Splitu, Dubrovniku, Puli. U Zagrebu se nalazi i Hrvatsko katoličko sveučilište, a nedavno je osnovano i novo državno sveučilište u Varaždinu i Koprivnici, Sveučilište Sjever. O uzajamnim bibilijskim vrijednostima zagrebačkih sveučilišta podosta se pisalo, mnogo više nego o “skrivenim kurikulima” upravo onih koji se javno pozivaju na zaštitu “tradicionalnih vrijednosti”, inače uvedenih u hrvatsko društvo početkom 1990-ih. Neke od tih vrijednosti su i odnos prema radnicima u obrazovnom sustavu, profesorima, nastavnicima, učiteljima te sprega kapitala i politike koja determinira odluke koje se tiču tog sustava. Odgovarajući na novinarsko pitanje po izboru za rektoricu o tome hoće li njezin mandat biti nastavak rada dosadašnjeg rektora Ante Uglešića, Vican je rekla da uvažava sve učinjeno u protekla tri mandata te će dobre stvari nastaviti graditi, prenosi Hina. No, istaknula je, u kadrovskom smislu “nitko nema zajamčen status”. 

Sveučilište Sjever, pak, obuhvaća bivše varaždinsko veleučilištu VELV kojem su dodana dva diplomska programa iz medijskog područja, a čije je financiranje odnedavno preuzela Republika Hrvatska. Osnovano je na temelju dopusnice koju je Varaždinu i Koprivnici (pre)prodao Ninoslav Pavić, tadašnji vlasnik EPH-a, a koju mu je 2005. izdala država tadašnjeg premijera Ive Sanadera. U osnivanje Sveučilišta Sjever uključeni su, pokazuje Igor Lasić u Novostima, svi ministri obrazovanja od 2005: Dragan Primorac, Radovan Fuchs, Željko Jovanović i Vedran Mornar. U situaciji kada se tek 0,73 posto BDP-a izdvaja za visoko obrazovanje, a odavno postojeći fakulteti upućuju na tržište da bi zaradili za plaće svojih zaposlenika, sitnice poput uvođenja vrijednosti koje su “do prije 25 godina u nas bile skrivene” ne bi trebale nikoga zabrinjavati. Želja za ostvarivanjem privatnog profita nauštrb javnoga dobra “u nas” nikada nije ni bila skrivena.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.