Intervju Piše: Matija Mrakovčić
Povodom objave kurikularnih dokumenata i rezultata analize ishoda međupredmetnih i predmetnih kurikuluma, GOOD inicijativa organizirala je 11. travnja stručnu raspravu za učitelje i učiteljice.
Tijekom rasprave objavljen je novinski članak, temeljen na izvorima “dobro upućenim u sustav obrazovanja i njegovu reformu”, o tome da nova Vlada nema nikakvih ozbiljnih planova za provođenje kurikularne reforme. Isto su nam, iako tvrdeći sasvim suprotno, slijedom objavljenog članka potvrdili iz ureda za odnose s javnošću Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Sredstva vezana uz Cjelovitu kurikularnu reformu iz Europskog socijalnog fonda pričekat će eksperimentalnu fazu provođenja (dakle, sljedeću školsku godinu) nakon čega se planira raspisivanje natječaja za sredstva iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020. “Objavljena Indikativna lista planiranih natječaja u 2016. godini, podložna je reviziji i moguće ju je nadopunjavati tijekom godine, između ostalog i uključivanjem projekta podrške provedbi Cjelovite kurikularne reforme kada se za sljedeću fazu provedbe CKR precizno definiraju svi dijelovi provedbe projekta”, kažu nam iz Ministarstva.
Prije raspisivanja natječaja za ESF, Ministarstvo će pričekati završetak stručne i javne rasprave te izradu završnih kurikularnih dokumenata, definiranje zaduženja agencija za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika, razvoj i uspostavu sustava ocjenjivanja, vrednovanja i izvještavanja te precizno određivanje dinamike provedbe navedenih aktivnosti i potrebna pripadajuća sredstva. Radi se o koracima ionako predviđenim Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije. “Prolongiranje pokretanja projekta ne znači gubitak sredstava jer je podrška provedbi cjelovite kurikularne reforme jedno od područja ulaganja predviđenih navedenim Operativnim programom. Stoga nema zapreke za podršku provedbi kurikularne reforme kad se za to ispune prethodno navedeni uvjeti”, zaključuju iz Ministarstva.
Ponovimo: nema zapreke za podršku provedbi kurikularne reforme kad se za to ispune prethodno navedeni uvjeti. Što nas postavlja pred pitanje: što bi trebalo čemu prethoditi – veća podrška osposobljavanju nastavnika ili početak eksperimentalne provedbe u šezdeset škola? Kao što je pokazalo uvođenje obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo 1999. godine, zdravstvenog, pa onda građanskog odgoja kao međupredmetne teme 2014., provoditelji obrazovne politike najviše su podbacili upravo u – edukaciji nastavnika.
Kao što je na raspravi istaknula Suzana Hitrec, članica Ekspertne radne skupine koja nadgleda proces stručne rasprave, pristigli prijedlozi i komentari manje se tiču sadržaja predmeta i međupredmetnih tema, a mnogo više upita i bojazni o mogućnosti provođenja ovako zamišljenih kurikuluma. Naime, jedna je sintagma najčešće spominjana na svim raspravama kojima sam prisustvovala, ali i u komentarima koje sam čitala: tko će, kada i kako stručno osposobiti nastavnike? U državnom proračunu smanjeni su troškovi Agencije za odgoj i obrazovanje i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, nadležnih za stručno usavršavanje učitelja, odnosno za stručno usavršavanje svakog od 55 420 učitelja u osnovnim i srednjim školama namijenjen je iznos od 80,91 kuna. Također, kao što je mnogo puta već istaknuto, sama stručna podrška Agencije za odgoj i obrazovanje je upitna, a njena uloga previše ovisna o aktualnim političkim kretanjima. Ukratko, na operativnoj razini nema bitne podrške i sve počiva na individualnom entuzijazmu pojedinih nastavnika.
Edukacija i podrška nastavnicima, istaknuto je na tribini, posebno je važna pri provedbi međupredmetnih tema s obzirom da se radi o novitetima. Iz dosadašnje provedbe zdravstvenog odgoja i građanskog obrazovanja kao međupredmetnih tema uočljivi su svi nedostaci takvog pristupa. Kao što je istaknuo Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti, sociološka istraživanja pokazala su da učenici neće naučiti ono što ih eksplicitno ne učimo, a temeljem tih istraživanja većina europskih zemalja uvela je građanski odgoj kao kombinaciju međupredmetnih tema (u nižim razredima) i obaveznog predmeta (u višim razredima osnovnih i nižim srednjih škola). Šalaj je pobio i više puta izneseni argument o međupredmetnoj provedbi GOO-a kao primjerenom okviru za poučavanje – nastavnici tvrde da nisu osposobljeni za predavanje tih tema, a međupredmetna provedba podrazumijeva da su svi nastavnici jednako osposobljeni. Također, međupredmetna provedba dovodi do disperzije odgovornosti među nastavnicima te među temama unutar predmeta – svi ga stalno moraju provoditi, no nitko zaista ne odgovara za njegovu implementaciju odnosno izostanak.
S motivacijom učitelja za provedbu GOO-a i drugih kurikuluma složila se Mirna Grbec, članica radne skupine za Građanski odgoj i obrazovanje te učiteljica razredne nastave, koja je istaknula da su učiteljima prijeko potrebni podrška i edukacija i izvan sustav obrazovanja, odnosno putem programa organizacija civilnog društva. Suzana Hitrec je rekla da su do sada primili preko 300 upita iz škola za eksperimentalnu provedbu kurikularne reforme sljedeće godine.
Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja predstavio je analizu predmetnih i međupredmetnih nacrta kurikuluma. Analiza je obuhvatila 18 kurikularnih dokumenata, odnosno 5588 odgojno-obrazovnih ishoda, s ciljem mapiranja prisutnosti, rasprostranjenosti, intenziteta i kvalitete dimenzija i tema građanskog odgoja i obrazovanja. Iz analize proizlazi da su najviše prisutne društvena i kulturalna dimenzija, društvena gotovo graniči s uljuđenošću i bontonom, a kulturalna je, s obzirom da joj je pridodana tema medija, najviše zastupljena u kurikulumu hrvatskog jezika i međupredmetne teme uporabe informacijske tehnologije. Najmanje su zastupljene politička i ljudsko-pravna dimenzija GOO-a, što je zanimljivo jer se građanski odgoj u većini europskih zemalja počeo razvijati upravo iz njih.
Većina dimenzija GOO-a zastupljena je, ne iznenađujuće, u kurikulumu međupredmetnih tema, ali tek u višim ciklusima, konkretno u srednjoj školi. Tek tamo pojavljuju se ishodi vezani uz, primjerice, vladavinu prava, izborni sustav, volontiranje ili pravo na rad, što predstavlja ozbiljan problem s obzirom na to da srednja škola nije obavezna i da učenici koji u toj dobi izlaze na tržište rada neće biti upoznati s vlastitim političkim ili građanskim pravima. Rodna ravnopravnost zamijenjena je ravnopravnošću spolova, a drugačije obitelji zapremaju tek jedan ishod u gimnazijskoj nastavi sociologije. Skupina u nepovoljnom položaju na razini ishoda nema, a siromaštvo se u ishodima pojavljuje jedino u nastavi geografije i vjeronauka. Gospodarska dimenzija upućuje na određene “tenzije” između međupredmetnih tema poduzetništvo i održivi razvoj, a s obzirom da se prava radnika spominju u samo tri ishoda, Bajkuša je zaključio kako ovdje imamo poduzetništvo, no bez radništva.
Neki ishodi ne slijede ni iz čega, poput primjerice ljudskih prava ili demokratskih vrijednosti za koje se učenik treba zalagati, no koje nisu prethodno nigdje usvojene. U tom je kontekstu Berto Šalaj istaknuo da ne postoji neutralno obrazovanje jer ono uvijek promiče neke vrijednosti te zatražio da oni koji ga osmišljavaju jasno iskažu vrijednosti iza kojih stoje. “Osuda na smrt strijeljanjem zamijenjena je osudom na smrt izgladnjivanjem”, komentirao je sudbinu kurikularne reforme Berto Šalaj, a Neven Budak, predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za praćenje i provedbu Strategije ocijenio je da uvijek postoji realna opasnost da se vuku iracionalni potezi. “Ne bih htio reći da je situacija katastrofalna, ali sasvim sigurno u ovom času nemamo onu podršku koju bismo trebali imati. Imali smo problema s prošlom Vladom, pa tri mjeseca tehničke vlade, pa se sad tri mjeseca ništa ne događa”, zaključio je.
Za uspjeh kurikularne reforme nužna je neupitna financijska i administrativna podrška Ministarstva, no ona za sada izostaje. Prije raspisivanja natječaja za ESF, Ministarstvo će pričekati ispunjenje aktivnosti za koje je samo nadležno, a koja su predviđena 2014. godine usvojenom Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije te njenim Akcijskim planom. Ministarstvo će pričekati samo sebe, a nastavnici i učenici još jedan pokušaj čak i neznatne demokratizacije sustava čiji su temelj.
ObjavljenoObjavljeno
